Beskompromisni filmski svjetovi Jona Josta

Ovogodišnje devetnaesto nomadsko izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma putuje kroz Split, Zagreb, Tiranu, Rijeku i Ljubljanu, a tematski je posvećeno fokusu Dekadenta pažnje: baladni život filma, usmjerenom na politike filmske pažnje i ulogu filma kao prostora opažanja, brige i otpora u odnosu na logiku hiperpažnje.

Mutacije Vizual

Središnji je autor ovogodišnjih Mutacija Jon Jost, jedna od ključnih figura američkog radikalno nezavisnog filma, među najtvrdokornijim živim autorima američke nezavisne kinematografije. Njegov šest desetljeća stvaran opus sastoji se od stotinjak autorski snimljenih, montiranih i koncipiranih filmova. U Hrvatskoj ga je tek malobrojna publika imala priliku vidjeti zahvaljujući Split Film Festivalu na kojem je njegov film Povratak kući 2005. osvojio Grand Prix. 

Od 1960-ih Jost razvija karakteristične forme političkog filma, filmskog eseja, lirskog dokumentarizma i eksperimentalnih praksi dugog kadra. Stvaralački se oblikovao u godinama otpora, odbivši služiti u Vijetnamskom ratu, proveo je 27 mjeseci u zatvoru, nakon čega se priključio pokretu Newsreel i postao akter čikaške antiratne scene. Jost, osim što je ustupio svoje radove, osobno je predstavio svoj rad u Zagrebu i Splitu, gdje je sudjelovao u razgovorima nakon projekcija, što je publici omogućilo neposredan uvid u njegov autorski proces i estetiku.

Jostov rad pratio je i Jean-Luc Godard, prepoznajući u njemu ono što je nazivao „pokretanjem filma“, nasuprot izdaji izvornih mogućnosti filma, koju je smatrao da radi američka mainstream kinematografija. Zajednička nit Josta i Godarda – briga, politička lucidnost i neposluh provlače se kroz čitav Jostov opus, od Portreta iz 1963. do filmova nastalih u lutanjima kroz Italiju, Njemačku, Irsku, Koreju, Japan i, osobito emotivno, Osijek, u baladnoj filmskoj karti Texasa i Slavonije, autora Francija Slaka. Upravo je završni dan zagrebačkog programa, 26. studenoga, otvorio Jostov kratki film Godard 1980, nakon čega je uslijedila hrvatska premijera Linklaterova Nouvelle Vague, koja zaključuje zagrebački ciklus. Nakon Zagreba, festival se nastavio u Rijeci, gdje su od 1. do 3. prosinca u Art-kinu Croatia održani razgovori i završne projekcije.

Filmske mutacije međunarodni su filmsko-kustoski program, koji od 2007. vodi glumica, filmologinja i kustosica Tanja Vrvilo, posvećen eksperimentalnim, marginaliziranim i manje vidljivim filmskim praksama. Program se realizira u partnerstvu s brojnim domaćim i međunarodnim institucijama, a podržavaju ga HAVC, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova. Zagrebački dio 19. izdanja Filmskih mutacija održan je u Kinu Kinoteka, u suradnji s KIC-om, Kinom Forum / Filmskim programima kina Tuškanac – HFS te Centrom za kulturu i film August Cesarec.

Jostova retrospektiva u Splitu oblikovana je kao trodnevni filmski luk: 13. studenoga započela je njegovim ranim Portretom, a zatim filmom Spora kretanja te nagrađenim Povratkom kući, nakon čega je uslijedio razgovor s Jostom. Sljedećeg dana održan je masterclass posvećen kratkim filmovima: Cutting Things Short s nizom kratkih digitalnih radova, a navečer su se prikazivali Grad, Nasmijani Rembrandt, 13 Fragmenata & 3 pripovijesti iz života te slavni i nagrađivani Svi Vermeeri u New Yorku (film je nagrađen nagradom Caligari na Berlinaleu 1991. te nagradom kritičara Los Angelesa za najbolji nezavisni film). Treći dan donio je filmove Fall Creek i Postelja u kojoj spavaš, a potom i Slakov Texas, Osijek i te Jostov Posljednje pjesme za spori ples (film je uvršten u knjigu 1001 movies you must see before you die Stevena Jaya Schneidera) ponovno uz razgovor s autorom. Program se odvijao na više lokacija – u Kinu Karaman, Umjetničkoj akademiji u Splitu i Kino klubu Split, a realiziran je u suradnji sa Split Film Festivalom / Međunarodnim festivalom novog filma, Umjetničkom akademijom u Splitu (UMAS) i Kino klubom Split.

Ova retrospektiva nije samo hommage nego i priziv u djelo, uvod u ovogodišnju tematsku okosnicu Mutacija – „dekadentu pažnje“, festival posvećen hibridnim politikama gledanja u doba rasutih fokusa. U vremenu kada ubrzanje i raspršenost određuju pažnju gledatelja, Filmske mutacije i Jost nude otpor: sporost, jasnoću, misao i sliku koja se ne boji trajanja. Upravo zato ova retrospektiva djeluje kao rijetka gesta nužnosti – povratak filmu koji misli i gledanju koje se usudi trajati.