Zrin – simbol hrvatske povijesti i trajne vjernosti Domovini

U petak, 24. listopada održan je znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zrin – 730 godina prvog spomena u organizaciji  Lokalne akcijske grupe Una, Sisačke biskupije, Hrvatskoga instituta za povijest i Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Prvi spomen Zrina zabilježen je 13. siječnja 1295. u ispravi bana Stjepana IV. Babonića. Od prijestolnice slavne hrvatske obitelji, Zrin u kojem je rođen Nikola IV. Šubić Zrinski, sigetski junak, do tragedije i partizanskog genocida 1943, raseljavanja njegovih žitelja, konfiskacije njihove imovine i zabrane spomena njihova imena, Zrin je danas bez stanovnika, pust, ali ne i zaboravljen simbol krvavoga hrvatskoga povijesnoga tijeka.

Predsjednica LAG-a Una Klementina Karanović pozdravila je uzvanike među kojima su bili izaslanik predsjednika Vlade RH i zamjenik župana Mihael Jurić, izaslanik ministrice kulture i medija Vlatko Čakširan, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, delegacija grada Szigetvara, te brojni predstavnici kulturnih, crkvenih i znanstvenih institucija, ali i potomci Zrinjana. Skup je otvorio mons. Vlado Košić koji je između ostaloga rekao: „Hrvatska nije jaka ako je jaka u Zagrebu, nego ako je jaka na Uni!“

U spomen na 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva zasađeno je 110 lipa

Uvodna predavanja održali su Hrvoje Kekez, koji je obradio temu Utvrda Zrin kao moguće prvobitne sjedište srednjovjekovne županije Gora; Vlatka Vukelić koje je govorila o Partizanskom zauzimanju Zrina 9. rujna 1943.; Branimir Brgles koji je obradio temu Pridjevci i prezimena motivirana onimom Zrin, te Andreja Šeperac koja je predstavila projekt Baština Zrinskih – Budućnost Banovine. U drugom dijelu programa govorili su Krešimir Regan na temu Tvrdi grad Zrin – razvoj utvrde kroz prošlost; Josip Smernić obradio je temu o Sakralnim objektima srednjovjekovnog Zrina; Matea Jurić Matulić, Und ist das Stammhaus derer Grafen von Zerin / I to je rodna kuća grofova od Zrina – pad tvrdog grada Zrina 1577. u zrcalu novovjekovnih kroničara; a Mario Novak govorio je o Bioarheologiji novovjekovnog (15.‒17. st.) stanovništva Zrina: rekonstrukciji zdravlja, prehrane i svakodnevnog života na temelju analize koštanih ostataka. Gost predavač iz Mađarske József Padányi zanimljivo je iznio temu Sjećanja na nekadašnju oružarnicu obitelji Zrinski. Nakon predavanja služena je sveta misa koju je predvodio monsinjor Vlado Košić, biskup sisački u koncelebraciji s lokalnim župnicima. Zajedno se molilo za sve Zrinjane, žrtve partizanskog genocida, ali i za sve branitelje pale za Domovinu.

Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, u suradnji s Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Hrvatskim šumama, Upravom šuma Sisak, organizirao je sadnju 110 lipa u spomen na 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Svaka lipa za jedno desetljeće hrvatske povijesti inicijativa je Tomislava Dubravca, akademika, člana Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i dopredsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, znanstvenog savjetnika Hrvatskoga šumarskog instituta Jastrebarsko. Dubravac je osobno donirao dvije lipe koje su klon poznate Gupčeve lipe i proizvod znanstvenog rada Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko.

Ovoj prigodi prisustvovao je i Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, koji je istaknuo povijesnu važnost Zrina i Zrinskih te junaštvo i žrtvu koju su Zrinjani podnijeli u obrani hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Uime Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ sadnju lipa podržali su Anđelko Vujeva, član meštarskog zbora i Ivica Mihaljević. Tihomir Pejnović iz Hrvatskih šuma zahvalio je Tomislavu Dubravcu na velikom zalaganju u realizaciji ovog izuzetnog projekta te istaknuo požrtvovno i nesebično sudjelovanje Josipa Pranjića, upravitelja Šumarije Dvor. Prvu lipu posadio je Tomislav Dubravac kod crkve Sv. Križa. Gupčevu lipu na putu prema ostacima utvrde Zrinskih posadio je predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, a zatim su se sadnji pridružili i ostali.

Skup je nastavljen predavanjima: Arijana Kolak Bošnjak o Životu Zrina u 19. stoljeću; Krešimir Galović o Arhitektu Stjepanu Podhorskom i obnovi sakralnih objekata; Vladimir Geiger o Partizanskim i komunističkim izvorima i prikazima o uništenju Zrina u rujnu 1943.; Mario Bursik i Filip Škiljan prezentirali su Zrin u agrarnoj reformi i kolonizaciji 1946.‒1953., a Jakša Raguž govorio je o Gvozdanskom u Domovinskom ratu. U završnom dijelu znanstvenoga skupa nastupio je vlč. Darijo Stanković koji je govorio o Crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu, a Zoltán Varga izlagao je o Stoljećima Zrinskog kulta u Szigetvaru. Nadahnuto i emotivno bilo je izlaganje Branke Dembić Čubelić koja se, nakon 60 godina života u Australiji, 2016. godine vratila u Hrvatsku, u Zrin, gdje joj je 1943. ubijen djed. Svoje kazivanje i viziju Zrina naslovila je – Zrin našim očima. Valentina Badanjak Pintarić govorila je o 12 godina Zrin Festivala i strategiji promidžbe kulturne baštine Zrinskih, a završno predavanje Bog je visoko, a kralj daleko! održala je Martina Mladenović. Predavanja će biti objavljena u zborniku.

Posebna zanimljivost ovoga skupa bilo je predstavljanje kovane replike novca Zrinskih iz kovnice Gvozdansko prema modelu iz projekta Novac Zrinskih – metalurška budućnost Banovine koju je prezentirao Interpretacijski centar baštine Banovine.