Živo središte kulturnoga života, susretište tradicije i inovacije

Na dan kada otvaramo novu scenu HNK2 ispunjeni smo srećom i ponosom jer smo, nakon desetljeća čekanja, upravo u našem mandatu donijeli odluku, pronašli prostor i osigurali sredstva za izgradnju druge scene središnjega nacionalnog kazališta. Od početka moga prvog mandata, kao jedan od važnih ciljeva istaknula sam upravo rješavanje pitanja nove scene HNK. Nakon katastrofalnih potresa, a uz potporu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i izniman angažman mojih suradnika, taj smo povijesni poduhvat i realizirali.

Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ove godine obilježava 130 godina od otvaranja svoje impozantne zgrade – događaja koji je označio početak nove ere hrvatske kazališne umjetnosti. Od tada do danas naše nacionalno kazalište djeluje kao živo središte kulturnoga života, simbol nacionalnoga identiteta i prostor u kojemu se susreću baština i suvremenost, tradicija i inovacija.

Zgrada kazališta, djelo bečkih arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera, svečano je otvorena 1895. godine uz nazočnost cara Franje Josipa I. Već tada prepoznata kao jedan od ključnih kulturnih projekata svojega doba, ubrzo je postala epicentrom kazališne umjetnosti u Hrvatskoj. Tijekom idućih desetljeća kazalište je bilo posvećeno mjesto umjetničke kreacije najvećih imena dramske, operne i baletne umjetnosti – od Šenoe i Zajca do Krleže, Gavelle i Slavenske – koji su svojim djelovanjem oblikovali kulturnu jedinstvenost naše zemlje.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – kako nekoć, tako i danas – nastavlja pratiti suvremena umjetnička kretanja, ali i nove tehnološke zahtjeve koje postavljaju izvedbene umjetnosti. Sveobuhvatnom obnovom čitavog kompleksa zgrada u Adžijinoj ulici, koji je nekoć služio kao čuvaonica i radionica kazališnih kulisa, zastarjele tehničke opremljenosti i znatnih konstrukcijskih oštećenja uzrokovanih potresom, u obljetničkoj godini učinjen je najveći povijesni iskorak od početka djelovanja HNK u Zagrebu u zgradi podignutoj prije 130 godina. Tehnološki suvremeno opremljena nova scena postaje otvorenim mjestom umjetničkoga dijaloga, susreta različitih umjetničkih poetika, vibrantnim locusom otkrivanja procesa stvaranja kazališne umjetnosti. Prostor je zamišljen kao polivalentan i fleksibilan ne samo u arhitektonskom smislu, u njega je ugrađen sâm karakter multidisciplinarne i istraživačke naravi suvremenoga kazališnog čina. Smještena nedaleko od povijesne zgrade HNK, nova je scena njezina suvremena sastavnica koja istodobno aktivira zapadnu gradsku četvrt i daje joj novu vizuru.

Snažna međunarodna umreženost, suradnje s vodećim europskim institucijama i nastupi na najuglednijim festivalima potvrđuju važnost Hrvatskoga narodnog kazališta kao nacionalne i europske kulturne institucije. Tu slavnu tradiciju HNK u ranim godinama postojanja povijesne zgrade vidimo prije svega u vizionarskim idejama, inovativnim pristupima hrvatskomu glumištu i reformskim zahvatima tadašnjega intendanta Stjepana pl. Miletića, čime je kazališni Zagreb ucrtao na zemljovid europske scenske umjetnosti. Budućnost pak u svojim rukama čvrsto drže ugledni umjetnici svjetskoga glasa, članovi triju ansambala, brojni vrhunski znalci tehničkoga scenskog umijeća, promišljena repertoarna politika i smjelost u otvaranju novih poglavlja hrvatskoga kazališnog života. Toj živoj akciji i interakciji dodatni prostori HNK2 otvorit će nove mogućnosti i pružiti priliku za buduća umjetnička istraživanja na radost umjetnika i vjerne publike.