Što donosi nova scena HNK?

Obnovljene zgrade koncipirane su tako da publika preko ulaznoga trga pristupa centralnom objektu, zgradi broj 6, koja ima posebnu ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost. Riječ je o najstarijoj zgradi u kompleksu, a njezina je funkcija u novome ruhu polivalentna i omogućuje različite vrste korištenja. Zgrada svakomu posjetitelju nudi jedinstvenu priliku da sagleda dio procesa nastanka predstava i umjetničkih produkcija. Zbog svojega položaja na zemljištu čini centralni prostor koji je okružen i flankiran radionicama, spremištima i pozornicom. Taj prostor nije samo fizička lokacija već istodobno postaje i živo tkivo kazališta koje svojim posjetiteljima omogućava da upoznaju rad kazališnoga svijeta iznutra.

Kompleks je opremljen najsuvremenijom tehnikom / Snimila Mara Bratoš / HNK

Nova scena HNK u Zagrebu u Adžijinoj ulici može primiti između 300 i 350 gledatelja / Snimila Ines Novković

Tihi heroji u radionicama

Vertikalne i horizontalne komunikacije unutar objekta, preko hodnika i galerija, posjetiteljima nude jedinstven pogled na novoobnovljene radionice, čime im se omogućava doživljaj atmosfere stvaranja kazališnih produkcija u stvarnome vremenu. Unutar radionica galerije nalikuju na brodske palube koje će posjetiteljima omogućiti uvid u fascinantnu „čaroliju“ vrsnih majstora, obrtnika i zanatlija čiji je rad ključan za stvaranje kazališnih predstava. Bez tih tihih heroja, koji svojim rukama stvaraju scenografiju i rekvizite, kazalište kakvo poznajemo ne bi postojalo. Podsjetimo se samo vrsnih radionica i vrijednih ruku kostimografskoga odjela na Trgu Republike Hrvatske, koje će također, nadajmo se, nakon 130 godina, u sklopu priželjkivane cjelovite obnove imati priliku raditi u prikladnijim i boljim prostornim uvjetima.

Intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste-Sočo
i direktor Tehnike Denis Rubinić / Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Dosanjan višedesetljetni san

Proces obnove nije bio samo reakcija na potrese nego i prilika za unapređenje i modernizaciju prostora, uz očuvanje kulturne baštine. Potresima izazvana potreba za obnovom kompleksa postala je tako prilika za realizaciju dugotrajno željenoga projekta – gradnju druge pozornice HNK. Ta pozornica, koja je dugo bila predmet planiranja i sanjanja, sada je dobila svoje mjesto na najlogičnijoj lokaciji unutar kompleksa – na mjestu zgrade broj 4. Gradnja nove pozornice nije samo odgovor na praktične potrebe kazališta nego i simbolički korak k jačanju Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Pozornica je najvažniji dodatni sadržaj unutar kompleksa. Nova scena Hrvatskoga narodnog kazališta, s kapacitetom od 310 sjedećih mjesta, bit će namijenjena za viševrsnu upotrebu. Gledalište će biti organizirano u konceptu teleskopskih tribina, što omogućava veliku fleksibilnost prostora i prilagodbu različitim potrebama i scenarijima korištenja.

Središnja zgrada kazališnog kompleksa HNK u Adžijinoj ulici / Snimila Mara Bratoš / HNK

Kulturni inkubator raznovrsnih događanja

Ovaj povijesni iskorak Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imat će posljedice ne samo za HNK već i za kompletnu zagrebačku i nacionalnu kazališnu scenu. Stotinu i trideset godina nakon izgradnje središnje zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta i adaptacija različitih gradskih objekata za kazališne potrebe, izgradnja scene HNK2 i njezino djelovanje predstavlja dosad neviđenu priliku za razvoj Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kako u repertoarnom, tako i u društvenom smislu. Smještena u dijelu Zagreba koji je vrlo blizu centra grada, ali se još uvijek poima kao svojevrsna periferija, omogućit će njegov razvoj u kulturni inkubator raznovrsnih događanja. Što se tiče samoga HNK, čijim ravnopravnim dijelom postaje, valja naglasiti da je prilikom projektiranja nove kazališne scene posebno vođeno računa o veličini same pozornice kako bi u budućnosti mogla korespondirati s onom u glavnoj zgradi, odnosno kako bi se većina repertoara, posebice dramskoga, mogla izvoditi na objema scenama, što će označavati značajan infrastrukturni poticaj radu kazališta.

Omogućit će, uz izvedbe dramskih, opernih i baletnih uspješnica komornijeg i suvremenijeg karaktera premijerno izvedenih u glavnoj zgradi u prethodnim sezonama, i izvođenje novih premijernih naslova na novoj sceni.

Drugim riječima, nova scena planirana je kako bi omogućila izvođenje scenskih djela u kojima će nastupati umjetnici svih triju ansambala, Drame, Opere i Baleta, a koja ne zahtijevaju klasični, proscenijski tip pozornice karakterističan za glavnu zgradu na Trgu Republike Hrvatske. Sama estetika novoga kazališta, u arhitektonskome smislu, inspirira na stvaranje novih djela inovativnoga te eksperimentalnoga karaktera.

Nova dimenzija doživljaja kazališta

Ukratko, novoformirani prostor kazališne scene bit će koncipiran tako da se u njemu može realizirati širok spektar programskih aktivnosti za sva tri ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, za što je osigurana i adekvatna scenska tehnika. Prostor će obuhvaćati tri ključne funkcije, od kojih svaka ima posebnu važnost za svakodnevni rad kazališta i produkcijske procese, odnosno istodobno će funkcionirati kao samostalna scena za izvođenje predstava, prostor za probe dramskih i glazbeno-scenskih djela te kao prostor montaže scenografskih elemenata.

Pristup sceni bit će omogućen kroz multifunkcionalni prostor bivše konjušnice s ciljem prezentacije procesa stvaranja umjetničkoga scenskog djela. Ovim projektom onaj obično nevidljiv fundus HNK i proces nastajanja dosad skrivenoga umjetničkog djela približit će se publici i dati novu dimenziju doživljaju kazališta. U tom smislu, procesi razvoja publike koji su unazad nekoliko sezona značajno podignuti, dodatno će se ojačati. Mladoj publici, pogotovo dječje dobi, zanimljivo je vidjeti postupak stvaranja predstava prije same izvedbe na pozornici, a osobito joj je poticajno omogućavanje participiranja u kreativnim procesima, kao što je i započeto na Danima otvorenih vrata 22. ožujka 2025.

Veliki dobitak za HNK i publiku

Osim nove scene koja će biti velik dobitak za Hrvatsko narodno kazalište u smislu diversifikacije repertoarnih mogućnosti, uvelike će se olakšati i proces pokusa za premijere na obje scene, koje će se moći uvježbavati i u prostoru u Adžijinoj ulici što će doprinijeti još većoj kvaliteti i preciznosti u izvedbama. Kazališni će ansambli na neki način „prodisati“ jer je rad u sadašnjim uvjetima kad tri ansambla moraju biti u suživotu na jednoj pozornici vrlo izazovan i zapravo predstavlja raritet u europskome kazališnom prostoru gdje su, mahom Opera i Balet, razdvojeni od Drame u smislu prostornih kapaciteta. Naravno, u konačnici će napose profitirati kazališna publika koja će imati priliku posjećivati povećani broj izvedbi još raznolikijih repertoarnih djela u jednoj i drugoj zgradi.

Korištenje prostora HNK2 za montažu scenografskih elemenata omogućit će da se prve, probne montaže obavljaju unutar samoga kompleksa, čime će se značajno skratiti vrijeme potrebno za pripremu scenografije, a logistički procesi bit će učinkovitiji i organiziraniji.

Možemo zaključiti kako je projekt izgradnje nove scene HNK, iako izazvan nužnošću, donio posve nove mogućnosti za razvoj kazališta u budućnosti. HNK2 čini cjelovitost s glavnom zgradom HNK na Trgu Republike Hrvatske, s dvjema ravnopravnim pozornicama. Možemo se slobodno izraziti – HNK2 kao produžetak HNK1. Značajan repertoarni i infrastrukturni poticaj koji će Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dobiti u narednome razdoblju ne bi bio moguć bez svekolike potpore i inicijative Vlade Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, na čemu su kazalište i njegovi djelatnici osobito zahvalni. Kazališna će publika i umjetnici imati pristup modernim prostorima koji zadovoljavaju visoke tehničke i estetske standarde, dok kompleks nastavlja nositi svoju povijest i važnost u kulturnome razvoju grada Zagreba.