Puškinopad i puškinokrad

Nakon filmske krađe kraljevskih dragulja u Parizu, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da bi francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu bilo hitnije poslati vojsku da mu čuva muzeje, umjesto da ih šalje u Ukrajinu. Svatko se češe gdje ga svrbi, pa ni Rusi ne vole vidjeti još vojske na svojim granicama, ali pljačka Louvrea otkrila je zbilja amatersko osiguranje najvećega muzeja na svijetu. U sjeni tog pariškog zločinačkog pothvata ovaj se mjesec otkrio i jedan drugi, manje spektakularan, ali ništa manje fascinantan po dugotrajnoj izvedbi i pažljivoj pripremi, a na meti su mu bile knjižnice.

Vasilij Tropinin, Portret Aleksandra Puškina, 1827.

Naslovnica prvog izdanja
Puškinova romana u
stihovima Jevgenij
Onjegin iz 1825.

U listopadu 2023. iz knjižnice Sveučilišta u Varšavi nestalo je pet rijetkih knjiga iz 19. stoljeća – riječ je o djelima Aleksandra Puškina i Nikolaja Gogolja. Dvoje posjetitelja, koji su se prijavili pod lažnim imenima, jednostavno su ih iznijeli tijekom pauze za pušenje, a knjižničarima su kasnije vratili kopije. Bila je to samo jedna epizoda u nizu krađa rijetkih ruskih knjiga od 2022. do 2023. po nacionalnim i sveučilišnim bibliotekama od Latvije, Estonije i Litve, do Finske, Francuske, Njemačke i Švicarske. Ukradeno je 170 knjiga, vrijednih ukupno tri milijuna eura, uvijek na isti način: dva lopova s lažnim dokumentima tražili bi rijetke knjige, a zatim ih zamijenili kopijama ili jednostavno ukrali.

Klupko se počelo odmotavati kad su u Latviji uhitili Bequ Tsirekidzea, 46-godišnjeg Gruzijca, trgovca antikvitetima s kriminalnim dosjeom, zahvaljujući tome što je njegov DNK pronađen u više knjižnica; dobio je tri i pol godine zatvora, ali nije otkucao tko ga je unajmio. Eurojust – Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, osnovana 2002. kako bi olakšala sudsku koordinaciju i suradnju između članica EU u borbi protiv ozbiljnog prekograničnog kriminala – osnovala je istražni tim u koji su ušle Francuska, Poljska, Litva, Švicarska i Gruzija. Zanimalo ih je radi li se o običnim lopovima ili Rusija „spašava“ svoju kulturnu baštinu? Puškin je u Rusiji više od pisca, on je otac književnosti, ali i ratne propagande: njegova djela, poput poeme Klevetnicima Rusije nastale prigodom osvajanja Varšave, veličaju rusku nadmoć nad zapadnim susjedima. Ne manje od pedeset Puškinovih spomenika uklonjeno je u Ukrajini od početka rata, čemu treba dodati i preimenovanja ulica i trgova što nose njegovo ime, a taj je fenomen ondje dobio i svoje ime: puškinopad.

Istražitelji su ustanovili da su se tražile isključivo knjige tiskane za Puškinova života, a kako je umro mlad, nema ih mnogo i za njih kolekcionari plaćaju velike sume. Trag je, dakle, zbilja vodio u Rusiju, no pokazalo se da su ostavljene kopije amaterske – ponekad bi se samo na neku staru knjižurinu nalijepila isprintana naslovnica, što nije ukazivalo na špijunsku operaciju u režiji države. Krajem 2024. uhićena je i Ana Gogoladze, 23-godišnja Gruzijka koja je priznala krađu u Varšavi te otkucala supruga Matea Tsirekidzea, čiji je otac Beqa već bio pao u ruke policiji. Ni njezino svjedočenje nije osvijetlilo o čemu se radi: oni su ukradene knjige predali svojoj vezi u Beču, ali im veza nije platila pod izgovorom da su ukrali samo kopije, a to je pak ukazalo na to da je u pohod na ruske knjige krenulo više bandi koje su varale jedna drugu. Do 2025. više je Gruzijaca uhićeno u Belgiji i Gruziji, da bi jedan od njih, Mikheil Zamtaradze, priznao da je krao po narudžbi ruskog kolekcionara kojega je poznavao samo po nadimku Maksim; taj bi pak mogao biti povezan s antikvarijatom i aukcijskom kućom Litfund iz Moskve, koja je u to vrijeme doista na internetu prodavala rijetke Puškinove primjerke s pečatima europskih knjižnica, no tu je istraga i stala, a nijedna knjiga dosad nije vraćena.

Mjesec hrvatske knjige u znaku je knjižničara, i zato je vrijedno podsjetiti se da su oni u prvom redu čuvari. U Parizu je Aglaé Achechova, bivša kustosica knjiga iz 18. i 19. stoljeća u Memorijalnom muzeju Puškin u Sankt Peterburgu, a sada voditeljica ruske zbirke u pariškoj Sveučilišnoj knjižnici za jezike i civilizacije, pratila pljačkanje ruskih knjiga po Europi. Bila je uvjerena da su krađe naručene te je u srpnju 2023. na njih upozorila kolege; čekala je kriminalce. Došli su za tri mjeseca, 9. listopada. Dva muškaraca koji su tvrdili da su bugarski državljani registrirali su se u knjižnici i naručili točno one knjige koje se kradu. Knjižničari su ih budno pratili pa su lopovi iz knjižnice izašli neobavljena posla, ali vratili su se već iste noći, prije nego što ih je policija uhitila. Pajserom su razbili prozor na ulici – kao i u nedavnoj pljački u Louvreu – i otišli do čitaonice u kojoj su bili ranije toga dana, ali knjige su bile zaključane u podrumu. Na svoju nesreću, porezali su se na staklo pri ulasku i krvlju zakapali police za knjige i tapison. Bio je to konkretan trag koji je policiji dugo trebao, pa su ih našli na temelju DNK, i tako je zahvaljujući budnoj bibliotekarki zaustavljen puškinokrad. Za dalje će trebati pitati Zaharovu.