Novo razdoblje središnjega nacionalnog kazališta

130 godina nakon otvaranja naše povijesne zgrade na Trgu Republike Hrvatske, HNK u Zagrebu dobiva novu scenu, novu dvoranu i nove mogućnosti. Simbol je to napretka, ulaganja u umjetnost i znak da je hrvatska kultura prepoznata kao temelj društvenog razvoja / Nova scena prirodno je namijenjena suvremenim formama / HNK2 je prostor koji potiče istraživanje i kreativnost, a istodobno omogućava našim ansamblima da rastu

 Što za Hrvatsko narodno kazalište predstavlja nova scena?

Otvaranje HNK2 povijesni je iskorak i svojevrsni početak novog razdoblja središnjega nacionalnog kazališta. Gotovo 130 godina nakon otvaranja naše povijesne zgrade na Trgu Republike Hrvatske, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dobiva novu scenu, novu dvoranu i nove mogućnosti. To znači da odsad imamo dva ravnopravna kazališna prostora u kojima naši ansambli mogu paralelno razvijati programe. HNK2 donosi novu slobodu u planiranju repertoara i proba, ali otvara vrata i onoj publici koja možda do sada nije dolazila u HNK. Nova je scena simbol napretka, ulaganja u umjetnost i znak da je hrvatska kultura prepoznata kao temelj društvenog razvoja.

Fotografiju ustupio HNK u Zagrebu / snimio Darko Tomaš / Cropix / izvor PR HNK

Kakav će se repertoar primarno izvoditi na novoj sceni?

Nova scena prirodno je namijenjena suvremenim formama – od dramskih djela i komornih opera do suvremenih baletnih predstava. Ona nije rezervirana samo za jednu umjetničku granu: Drama, Opera i Balet ravnopravno će djelovati i u povijesnoj zgradi i u HNK2. To nam omogućuje još širu raznolikost, fleksibilnost i veći broj izvedbi. HNK2 je prostor koji potiče istraživanje i kreativnost, a istodobno omogućava našim ansamblima da rastu i otvaraju se novim umjetničkim horizontima.

Što se sprema u prvoj sezoni na novoj sceni?

Prvu sezonu u HNK2 otvaramo simbolično – kolažnim programom koji čine hrvatski autori i djelo Slava umjetnosti 2.0, povezujući našu tradiciju, tj. otvorenje matične zgrade Slavom umjetnosti 1895. i našu kazališnu sadašnjost. Nakon toga slijedi Cabaret, kultni mjuzikl koji donosi energiju kabaretskog svijeta uz ocrtavanje aktualnog globalnog društvenog trenutka i svu snagu naših ansambala Drame, Opere i Baleta – što pokazuje da HNK2 od početka razvijamo kao prostor zajedništva. Potom nas očekuje nova dramska premijera Schillerove Marije Stuart te obnova jedne od najpopularnijih opera, Rossinijeva Seviljskog brijača, kao i suvremenog baleta Prekinute veze. Uz navedeno, tu su reprize dramskih, opernih i baletnih naslova s repertoara zagrebačkoga HNK. Prva sezona HNK2 bit će bogata, uzbudljiva i raznolika, pravi poziv publici da zajedno otkrijemo novi prostor.

Priprema li HNK, s obzirom na nove produkcijske uvjete, hrvatski repertoar, kanonske autore, ali i nove tekstove?

Naravno, to je jedan od naših prioriteta. Hrvatska kazališna baština dragocjena je i uvijek će biti sastavni dio našeg programa. Krležine smo Zastave, primjerice, postavili prije manje od mjesec dana, u dijalogu s novim generacijama. Istodobno, otvaramo prostor za mlade autore i nova djela. Također, ove sezone izvodimo čak 6 hrvatskih opernih naslova. Nova scena HNK2 osobito je pogodna za eksperimentalna istraživanja i pružanje dodatnih mogućnosti za razvoj djela suvremenih domaćih autora. Vjerujemo da je spoj tradicije i inovacije ključ za budućnost našega kazališta.

Kako publika reagira na programe HNK?

Reakcije publike iznimno su poticajne. Naše predstave bilježe rekordnu popunjenost, a broj pretplatnika znatno je porastao. Osobito nas veseli što smo privukli novu i mlađu publiku, jer to potvrđuje da se HNK otvorio novim generacijama. Publika osjeća našu energiju i spremnost da riskiramo, istražujemo i donosimo svježe ideje, a istodobno njegujemo klasičan repertoar. To je kombinacija koja privlači gledatelje, i zbog toga vjerujemo da će HNK2 biti još jedan snažan magnet za publiku.

Koji su najveći izazovi u poslovanju?

U poslovanju ovako velikog kazališta kao što je HNK u Zagrebu uvijek postoje izazovi, od financijskih do logističkih, od koordinacije ansambala i rada u radionicama do međunarodnih suradnji. Najveći izazov posljednje tri sezone bila je obnova kompleksa u Adžijinoj ulici i izgradnja nove scene, a pritom smo morali održati redovan rad i izvoditi bogat repertoar. No, pokazali smo da zajedničkim trudom, predanošću i dobrom koordinacijom možemo savladati i najteže prepreke. Danas imamo stabilno poslovanje, jasnu viziju i snažnu podršku naših suosnivača i publike.

Kakvi su planovi za obnovu stare zgrade?

Naša povijesna zgrada na Trgu Republike Hrvatske zaslužuje temeljitu obnovu i revitalizaciju, kako bi ostala sigurna i funkcionalna za buduće generacije. Projekt HNK2 bio je prvi korak u modernizaciji i osiguravanju boljih uvjeta rada, a u sljedećem razdoblju planiramo se posvetiti i obnovi naše povijesne zgrade – u fazi je priprema sveobuhvatne projektne dokumentacije. Važno je naglasiti kako do daljnjega, HNK živi na dvije adrese – na Trgu Republike Hrvatske i u Ulici Božidara Adžije.

Kako gledate na budućnost središnjega nacionalnog kazališta?

Gledam je s mnogo optimizma i entuzijazma. HNK u Zagrebu danas je institucija koja čuva tradiciju, ali istodobno odvažno gradi budućnost. Vjerujem da ćemo u godinama koje dolaze još snažnije povezivati hrvatske i europske umjetnike, razvijati koprodukcije i stvarati programe koji će nadilaziti granice. Naš je cilj da Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ostane simbol nacionalne kulture, ali i otvorena, dinamična i suvremena institucija, spremna za izazove 21. stoljeća.