KNJIŽNIČARI PREPORUČUJU

Mariana Enríquez, Što smo izgubili u vatri

Argentinska spisateljica Mariana Enríquez, „neokrunjena kraljica novog latinoameričkog gotičkog horora“ (A. Brounbjerg Benneds­gaard), u zbirci priča Što smo izgubili u vatri razotkriva uznemirujuće u svakodnevnom životu. Uživala sam u svakoj rečenici. Istodobno sam bila užasnuta. Svjetovi Mariane Enríquez, u prijevodu Ele Varošanec Krsnik, događaju se na granici između stvarnog i (možda) nestvarnog.

Izd. HenaCom, Zagreb,
2021. / prevela Ela Varošanec Krsnik

Mnogi argentinski pisci novije generacije preuzeli su horor kao kritiku diktature, ekocida, femicida i nekontrolirane moći kartela, pa tako i autorica, koja nas maestralno uvlači u svoju zbirku pričom o ženi koja susreće prljavog dječaka i njegovu trudnu majku ovisnicu te biva uvučena u podzemlje, gdje kultovi mrtvih jezivo vire usred modernoga Buenos Airesa; turistička tura o ubojicama krene u neočekivanom smjeru; potom, u slumu zagađenom toksičnom vodom odvjetnica istražuje slučaj; nakon nekoliko pokušaja femicida spaljivanjem, žene se udružuju u bizarnu protuakciju, ali bizarnu samo na prvi pogled. Što smo izgubili u vatri Mariane Enríquez gori u nama još dugo nakon čitanja. 

Choo Nam-Joo, Kim Jiyoung, rođena 1982. godine 

Južnokorejska spisateljica Cho Nam-joo autorica je romana Kim Jiyoung, rođena 1982. godine. U prijevodu Aleksandre Barlović, priča u 3. licu prati Jiyoung, mladu ženu koja jednog dana počinje pričati glasovima drugih žena, živih i umrlih.

Izd. Petrine knjige,
Zagreb, 2022.  / prevela Aleksandra Barlović

Opisujući duboko ukorijenjen patrijarhat u Južnoj Koreji, priča linearno prati život Kim Jiyoung, kroz koji upoznajemo sustavnu spolnu diskriminaciju i mizoginiju u blještavoj i modernoj Južnoj Koreji. Jiyoungina majka je sila koja pokreće obitelj, iako je sapeta u okvire tradicionalnog društva. U svemu je superiorna ocu; ipak, ne probija se dalje od uloge majke i žene. No, čezne da njezine kćeri to učine. „Majka je oprezno predložila da njezina prvorođena kći pohađa učiteljski koledž izvan Seoula. Taj je prijedlog iznijela nakon mnogo promišljanja.“

Kroz pokušaje Kim Jiyoung da ide svojim putem promatramo sve veće napukline koje rastu u duši žene čije je pravo na jednakost neprestano ugroženo.

Iako bez slojevitijih uvida sjajnih južnokorejskih romana Naše sretno vrijeme Gong Jiyeong, Molim te, pazi na mamu Shin Kyung-sook te Vegetarijanke Han Kang, roman je potaknuo novi južnokorejski feministički pokret 2016.

Lidija Deduš, ja se zovem lidija deduš

Ovaj roman/pjesma u prozi/niz zapisa – donosi osobit glas, Lidiju Deduš. Riječ je o duhovitim i mudrim zapisima o svakodnevici lidije deduš – autoričina alter ega – kroz koje ona propituje vlastiti identitet, poziciju žene u društvu i život kao takav:

Izd. Fraktura, Zaprešić,
2023.

„ja se zovem lidija deduš. imam kosu zlatnog žita i oči boje mora, ali nemam nikoga da mu budem domovina.“

„ja se zovem lidija deduš. u mom kraju tjelovježba nije normalna. dam ti ja tjelovježbu, lidija, uzmi motiku i kopaj.“

Kroz prizmu svog iskustva, Lidija Deduš progovara i o svom depresivno-anksioznom poremećaju, s namjerom smanjenja stigme oko mentalnog zdravlja. Živimo u vremenu kada sve više ljudi traži stručnu pomoć, ali stigma još postoji, osobito u malim sredinama:

„ja se zovem lidija deduš. kad kažem da riskiram da me svijet zbog ovog priznanja proglasi ludom, mislim na strah mojih baba šta će reći svijet.“