Kako osigurati mir i slobodu u Europi?

SI VI PACEM PARA BELLUM? Kako osigurati mir i slobodu u Europi? naziv je u Zagrebu održane zajedničke konferencije Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Zaklade Hanns Seidel, u povodu 30 godina rada Akademije. Diplomatska akademija osnovana je kao Diplomatska škola, a 1995. postaje Diplomatska akademija. Njezina osnovna zadaća je obrazovati diplomate, ali i službenike institucija državne uprave Republike Hrvatske u čijem je djelokrugu rada i međunarodna suradnja. U današnjem trenutku najvažnija je tema kako osigurati mir i slobodu u Europi. Na konferenciji su sudjelovali Karlo Kolesar, ravnatelj Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Klaus Fiesinger, predstavnik Zaklade Hanns Seidel za Hrvatsku, regionalni direktor za jugoistočnu Europu, Mate Granić, Predsjednik Vijeća Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Nj. E. Pascal Hector, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Christian Schmidt, zamjenik predsjednika Hanns-Seidel-Stiftung, Sebastian Rogač, ravnatelj Uprave za multilateralu i globala pitanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Andrea Rotter, voditeljica Odjela za vanjsku i sigurnosnu politiku, Akademija za politiku i suvremenu povijest, Hanns-Seidel-Stiftung, vlp. Ivan Šimonović, bivši stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima i Wolf Krug, ravnatelj Instituta za europski i transatlantski dijalog Zaklade Hanns Seidel.

Sudionici panela Diplomatske akademije MVEP-a održane 22. listopada

Konferencija je tako okupila one koji mogu zajednički odgovoriti na izazove s kojima se Europa suočava – od rata u Ukrajini do hibridnih prijetnji i klimatskih izazova. Diplomatska akademija započela je s radom u mandatu ministra Mate Granića.

U uvodnim govorima naznačene su glavne teme kao što je brutalna agresija na Ukrajinu te kako su takva postupanja prouzročila pretvorbu sadašnjeg trenutka u najveći izazov nakon pada Berlinskog zida. Također je naglašeno kako Europa mora biti jedinstvena što se tiče obrane i vlastite obrambene spremnosti, u svrhu očuvanja sigurnosti i opstojnosti međunarodnog poretka temeljenog na demokratskim vrijednostima i međunarodnim pravom. Svaka članica Europske unije mora učiniti sve što može, a davanje bilo kakvih teritorijalnih ustupaka dovelo bi Europu pred najveći izazov.

Naglasilo se kako je ruski agresorski rat izazvao pritisak i na energetske izvore te potaknuo migracije.

Posebnu važnost pridodalo se umreženoj sigurnosti jer ona zahtijeva udruženo djelovanje svih dionika na europskoj političkoj sceni, a time i na onoj svjetskoj. Istaknut je citat kancelara Mertza koji je rekao da je Europa snaga mira, tamo gdje je utemeljena na snazi obrane i očuvanju europskih vrijednosti. Sigurnost teče kroz energetske kanale i naglašava se kako Berlin prati razvoj Hrvatske i okolnih zemalja po tim pitanjima. Uz spomenuto, govornici su istaknuli kako Hrvatska ima odgovornost i u kontekstu Schengena, a poboljšanje na tom planu vidi se kao plod napora koji se protežu i izvan EU, kao i da je proširenje još jedan od načina ulaganja u zajedničku sigurnost. Zaključeno je kako je integracija tzv. Zapadnog Balkana zalog za budućnost zajedničke sigurnosti te da treba poticati reforme, ali ujedno nastojati na tome da bilateralna pitanja ne usporavaju proces.

Sigurnost se ili održava ili gubi, a tko se želi obraniti, treba savezničku sigurnost. Hrvatska u tom smislu daje svoj opsežni doprinos. „Naša sigurnost je međusobno povezana, potrebna je snažna volja, odlučnost i partnerstvo“, naglašeno je na panelu. Uz naglasak kako je trajni mir moguć samo ako smo spremni braniti ga, diplomatskom zrelošću i vojnom spremnošću jer mir nije nešto što se podrazumijeva. Iz perspektive Diplomatske akademije, osvrnulo se na njezin uspješan rad koji se temelji na povjerenju, znanju i prihvaćenim temeljnim vrijednostima. Više od 600 mladih diplomata sudjelovalo je na različitim seminarima u njenoj organizaciji. Potvrđeno je kako dugoročno obrazovanje ima dugoročni učinak.

Na panelu je istaknuto kako je Hrvatska pridonijela vidljivosti regije te je naglašeno koliko je složena situacija u jugoistočnoj Europi. Sudionici konferencije naglasili su kako diplomacija ne izumire i kako je važna mogućnost dijaloga i preuzimanja odgovornosti za EU. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između predstavnika Zaklade Hanns Seidel i Diplomatske akademije, potvrđeno je dugogodišnje partnerstvo i zajedničko ulaganje u obrazovanje mladih diplomata. Uslijedila je zanimljiva rasprava, o središnjoj temi konferencije Kako osigurati mir i slobodu u Europi? Govornici su raspravljali o izazovima s kojima se suočava Europa, važnosti transatlantske suradnje, otpornosti društava i ulozi diplomacije u očuvanju mira. Jedan od panelista istaknuo je kako je Hrvatska primjer zemlje uspješnog rasta i razvoja. Geostrateški gledano, Hrvatska ima veliku ulogu u Europi te je važna za energetsku stabilnost u regiji. Percipira se kao pravno uređena i bogata država, a ima i veliku ulogu kao most s afričkim i drugim partnerima jer, za razliku od mnogih europskih zemalja, nema kolonijalnu prošlost.

Bilo je riječi i o tome kako Njemačka, njezina politika i gospodarstvo odgovaraju na sigurnosne izazove. Primjerice, velika ekonomska i obrambena pomoć Ukrajini, kao i povećanje izdvajanja za obranu, naglasio je jedan od panelista. Istaknuto je da ako se držimo zajedno,  možemo sudjelovati u oblikovanju pravila, možemo postići veće uspjehe.

Konferencija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova otvorila je prostor za konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja. Istaknula se potrebu za kombiniranjem „tvrde“ i „meke“ diplomacije te važnost vojne spremnosti, diplomatske zrelosti i društvene otpornosti. Kako je rečeno, mir nije odsutnost rata, nego prisutnost povjerenja – vrijednosti koju Hrvatska i Njemačka zajednički promiču kroz dijalog i suradnju.