Hrvatski prirodoslovci posjetili Rijeku

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske organizirao je 34. znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci u Rijeci 17. i 18. listopada. Skup ima dugu tradiciju, a ove smo ga godine odlučili održati u našem trećem najvećemu gradu s poznatim sveučilišnim centrom Primorsko-goranske županije inače iznimno bogate prirodnim vrijednostima. I ove je godine skup organiziran pod pokroviteljstvom HAZU, u suradnji s Ogrankom Matice Hrvatske u Rijeci i uz financijsku podršku Županije. Skup je održan u Gradskoj knjižnici Rijeka. Pozdravili su ga predsjednik OMH u Rijeci Goran Crnković, zamjenik župana Toni Štimac, uime ravnatelja Gradske knjižnice kustosica Tanja Badanjak, te ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem. U ime HAZU skup je pozdravio akademik Mladen Juračić, a otvorila ga je, zahvalivši pokroviteljima i prisutnima, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Jasna Matekalo Draganović.

Od Tesle do oceanografije Kvarnera

Održano je 16 predavanja. Predavači su bili ugledni znanstvenici iz Zagreba te Rijeke i okolice, ponajbolji poznavatelji tema o kojima su govorili. Gosti iz Zagreba bili su smješteni u lijepo uređenu dormitoriju Sveučilišta u Rijeci. Teme su izazvale veliko zanimanje, mnogi izneseni podaci nisu do sada bili poznati široj javnosti, čak ni domaćoj.

Hrvatski znanstvenici posjetili su i Multimedijski informativni centar Učka

U predavanjima su obrađeni nepoznati aspekti istraživanja i biografski podaci uglednih znanstvenika iz ovoga kraja. Primjerice, obitelj Mohorovičić s naglaskom na Stjepana, sina poznatog velikana Andrije Mohorovičića, o kojem se malo zna. Zatim novi podaci o Nikoli Tesli, njegova korespondencija s najmlađom sestrom koja je živjela u Rijeci te povezanost s Puntom na Krku gdje je sudjelovao u izradi dokumentacije za izgradnju elektrane.

Riječi je bilo i o svjetski poznatim matematičarima i filozofima vezanima za ovaj kraj, kao sto su Herman Dalmatin rođen u blizini Istre; Ivan Paskvić rođen u Senju, Marko de Dominis, senjski biskup rođen na Rabu; Paul F. Nemenyi, rođen u Rijeci gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, Branimir Marković, organizator četverogodišnjeg studija matematike i fizike u Rijeci i dekan Fakulteta industrijske pedagogije. Tu su još akademik kemičar Boris Kamenar, rođen na Sušaku gdje je završio klasičnu gimnaziju, astronom Leo Randić, rođen na Sušaku – prvi profesionalni astronom u Hrvatskoj, aktivno djelovao u Hrvatskome prirodoslovnom društvu i imao značajna postignuća, bio je član Upravnoga odbora MH  i njen potpredsjednik 1968‒1970. Šumar Dušan Klepac, rođen u Čabru u Gorskom Kotaru, ostavio je dubok trag u šumarskim znanostima, tako da je Fakultet šumarstva i drvne tehnologije uveo Nagradu Dušan Klepac koja se dodjeljuje ponajboljim studentima.

Sušačka Alga u Americi

Drugi dio skupa približio je slušateljima najnovija oceanografska istraživanja o utjecaju vjetrova na morske struje, promjenama gustoće vode te sadržaju i strujanju hranjivih tvari u Kvarneru. Opisani su povijest i značenje Rječine, bitnog vodnog resursa i područja sa značajnim prirodnim vrijednostima koji doživljava mnoge promjene. Zanimljivi su bili i podaci o hidrološkim istraživanjima Vranskoga jezera kao posebnog prirodnog fenomena koji zaokuplja znanstvenike još od kraja 18. stoljeća.

Predavanja iz područja farmacije prikazala su podatke o ljekovitom bilju ovoga kraja, s povijesnim osvrtom na značajne vrste i na one važne u gospodarskom smislu. Opisana je uporaba i proizvodnja ljekovitih pripravka. Jedan od najpoznatijih proizvoda je Alga, proizvedena početkom 20. stoljeća u Sušaku, poznata i prodavana i izvan zemlje, primjerice u SAD-u.

Iako su izum i proizvodnja torpeda u Rijeci vrlo dobro poznati, na ovom smo skupu  doznali i za izum i povijest izgradnje prve istraživačke podmornice u svijetu. Mala podmornica Loligo, namijenjena znanstvenim istraživanjima, projektirana je u Rijeci 1914. godine i svakako predstavlja dio značajne prirodoslovno-tehničke baštine u tom našem gradu.

Sudionici su posjetili i značajne kulturne i prirodoslovne ustanove, bogato opremljen Muzej grada Rijeke te Multimedijski informativni centar Učka. Ovogodišnji 34. skup Hrvatski prirodoslovci prošao je u iznimno ugodnom druženju, korisnoj razmjeni podataka, otkrivanju mnogih detalja iz naše povijesne i novije znanstvene baštine.