Gimnazijalci čitaju suvremene hrvatske književnice

Svake školske godine u svim razredima Klasične gimnazije u Zagrebu kojima predajem Hrvatski jezik svaki učenik u razredu treba predstaviti jednu knjigu koju je pročitao po svom izboru, a ne nalazi se na popisu obvezatnih djela za cjelovito čitanje. Primijetio sam da učenici rijetko odabiru djela (suvremenih) hrvatskih autora, a posebice autorica, iako hrvatska književnost obiluje izvrsnim djelima suvremenih hrvatskih književnica. To me potaknulo da učenicima zadam čitanje njihovih djela. Na zadavanje čitanja djela suvremenih hrvatskih književnica potaknulo me i to što u kurikulu za Hrvatski jezik u srednjim školama među obvezatnim djelima za cjelovito čitanje nema nijednoga djela bilo koje književnice, a poticaj mi je bio i pročitani intervju u magazinu Svijet kulture s Oljom Savičević Ivančević u kojem je progovorila o položaju suvremenih hrvatskih književnica.

Alen Orlić s učenicima Klasične gimnazije na susretu s književnicom Monikom Herceg u skopu projekta Čitanje suvremenih hrvatskih književnica

41 književnica i 68 djela

Tako je nastao školski projekt Čitanje suvremenih hrvatskih književnica, koji sam pokrenuo šk. god. 2023/2024. Te su godine u projektu sudjelovali svi učenici dvaju trećih i dvaju četvrtih razreda Klasične gimnazije. Na prvom nastavnom satu u svakom razredu, kad sam najavio učenicima projekt, proveo sam kratku anketu među učenicima, tj. podijelio sam im papiriće na koje su trebali napisati imena i prezimena svih suvremenih hrvatskih književnica kojih su se u tom trenutku mogli sjetiti. Od 83 učenika, koliko ih je sudjelovalo u anketi, čak 31 učenik nije se mogao sjetiti nijedne suvremene hrvatske književnice; 37 učenika sjetilo se Sanje Pilić, 21 učenik sjetio se Sanje Polak (njih dvije su književnice za djecu, njihova su djela rado čitali u osnovnoj školi i zato ih se većina sjetila). Nekoliko je učenika navelo Ivanu Brlić-Mažuranić, Sunčanu Škrinjarić i Vesnu Parun, no te tri književnice nisu suvremene, a od suvremenih književnica samo je nekoliko učenika navelo koju osim spomenutih dviju književnica za djecu, i to uglavnom također književnice koje pretežno pišu za djecu i mlade.

Učenici su u prvoj godini provođenja projekta predstavili 41 suvremenu hrvatsku književnicu i 68 njihovih različitih djela. Nijedno predstavljeno djelo nije objavljeno prije 2000. godine jer sam zadao učenicima da godina prvoga izdanja odabranoga djela ne smije biti prije 2000. Učenici su ukupno predstavili sedam različitih djela Slavenke Drakulić, šest djela Marine Vujčić, pet djela Julijane Matanović, četiri romana Ivane Bodrožić, tri djela Tisje Kljaković Braić i po dva djela Monike Herceg, Staše Aras, Olje Savičević Ivančević, Ivane Šojat, Maše Kolanović, Sanje Polak, Aleksandre Orlić i Dubravke Ugrešić. Ostale književnice učenici su predstavili jednim njihovim djelom, a one su: Tatjana Gromača, Lana Derkač, Ksenija Kušec, Jasna Horvat, Mihaela Gašpar, Martina Vidaić, Dorta Jagić, Tanja Mravak, Iva Ušćumlić, Irena Jukić Pranjić, Marija Pilić, Marilena Dužman, Aida Bagić, Jelena Kastaneti, Iva Hlavač, Katja Grcić, Rosie Kugli, Marijana Pleše, Sanja Pilić, Sanja Srdić Jungić, Rujana Jeger, Irena Stanić Rašin, Marina Šur Puhlovski, Jasminka Tihi-Stepanić, Nada Mihelčić, Tena Štivičić, Sibila Petlevski i Korana Svilar.

U svakom je razredu jedno djelo mogao predstaviti samo jedan učenik, ali je više učenika u razredu moglo odabrati istu književnicu. Tako je, primjerice, u jednom razredu čak četvero učenika predstavilo četiri različita djela Marine Vujčić. Njezin roman Pedeset cigareta za Elenu predstavljen je u svim četirima razredima koji su sudjelovali u projektu, a roman Susjed predstavljen je u trima razredima, stoga je u prvoj godini provođenja projekta Marina Vujčić bila najzastupljenija književnica.

Predstavljanje projekta
u knjižnici

Od 15. ožujka do 15. travnja 2024. u Knjižnici Božidara Adžije u Zagrebu bila je postavljena tematska izložba Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice autora Alena Orlića, Kristine Kalanj i Milkice Ursa. Izložena su djela suvremenih hrvatskih književnica koja su učenici odabrali za čitanje u projektu. U toj je knjižnici 10. travnja 2024. (na rođendan Vesne Parun koja je pjesničkom zbirkom Zore i vihori utrla put budućim generacijama hrvatskih književnica) predstavljen projekt javnosti. Učenici su predstavili djela suvremenih književnica koja su pročitali: romane Susjed Marine Vujčić, Frida ili o boli Slavenke Drakulić, Horror vacui Staše Aras i Očenaš Ive Ušćumlić, zbirku priča Julijane Matanović I na početku i na kraju bijaše kava te pjesničke zbirke Monike Herceg Vrijeme prije jezika i Tatjane Gromača Nešto nije u redu?. Za kraj jedna je učenica kazivala pjesmu Ne čitaš žene Olje Savičević Ivančević.

Projekt se provodio i u šk. god. 2024/2025, a u toj drugoj godini projekta sudjelovali su učenici dvaju četvrtih razreda Klasične gimnazije. Suvremene hrvatske književnice koje su učenici predstavili u drugoj godini provođenja projekta jesu: Rosie Kugli, Silvija Šesto, Monika Herceg, Ivana Bodrožić, Jelena Kastaneti, Luca Kozina, Magdalena Mrčela, Marija Andrijašević, Sanja Baković, Snježana Banović, Valerija Cerovec, Danijela Crljen, Lidija Deduš, Marija Dejanović, Slavenka Drakulić, Vjekoslava Huljić, Branka Kostić, Sonja Manojlović, Julijana Matanović, Suzana Matić, Valentina Mavretić, Bojana Meandžija, Sanja Mudrinić, Kristina Paj, Ema Pavlović, Ana Predan, Rajna Racz, Ena Rajić, Vedrana Rudan, Olja Savičević Ivančević, Ivana Šojat, Marina Vujčić i Sanja Ždralović.

Susreti s književnicama

Učenici su predstavili 47 različitih djela 33 navedenih suvremenih književnica, a najzastupljenije bile su Rosie Kugli i Silvija Šesto. U sklopu projekta organizirano je u suradnji sa zagrebačkim knjižnicama sedam književnih susreta s ovim književnicama: Rajna Racz, Magdalena Mrčela, Rosie Kugli, Silvija Šesto, Ena Rajić, Kristina Paj i Monika Herceg. Razgovor su s književnicama vodili učenici koji su pročitali njihova djela, a o svakom susretu učenici su napisali tekst za školski časopis Mi. Neki od njih predstavljeni su na smotri LiDraNo u kategoriji samostalnoga novinarskog izraza. Učenica Maja Kaleb sudjelovala na LiDraNu zahvaljujući intervjuu sa Slavenkom Drakulić, a učenica Marta Ivanuš sudjelovala je na županijskoj razini LiDraNa s člankom o književnom susretu s Magdalenom Mrčela. Na županijskoj razini LiDraNa uspješno je predstavljena i radijska emisija Suvremene hrvatske književnice: Rosie Kugli, koju su osmislili učenici Rino Zadelj, Vanja Vislav Dolibašić i Stribor Trbojević. Emisija predstavlja književnicu Rosie Kugli i njezine romane za mlade koje su učenici čitali. U Knjižnici Božidara Adžije i u drugoj godini provođenja projekta bila je postavljena izložba Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice autora Alena Orlića i Milkice Ursa, a u toj je knjižnici 10. travnja 2025. javno predstavljen projekt u drugoj godini provođenja. Predstavljanje je uvodnom riječju otvorila Milkica Ursa, knjižničarka Knjižnice Božidara Adžije. Zatim je projekt predstavio Alen Orlić, a potom je nekoliko učenika predstavilo djela suvremenih hrvatskih književnica: roman Rosie Kugli Nisam ti rekla, pjesničku zbirka Marije Andrijašević Davide, svašta su mi radili, roman Olje Savičević Ivančević Ljeta s Marijom, pjesničku zbirka Suzane Matić Ni na asfaltu, ni na zemlji i roman Valerije Cerovec Hotel Horizont. Nakon predstavljanja jedna je učenica kazivala pjesmu Vesne Parun Ne pitaj više povodom obljetnice rođenja velike pjesnikinje.

Projekt Čitanje suvremenih hrvatskih književnica nastavlja se provoditi i treću godinu zaredom.

Članak sufinancirala Hrvatska pošta