Pismenost je prioritet suvremenoga društva

U ponedjeljak, 8. rujna okupili smo se u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu, kako bismo, već tradicionalnim skupom u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac te nakladničkom kućom Školska knjiga obilježili Međunarodni dan pismenosti, ali i trideseti rođendan Društva! Svečani stručno-znanstveni skup naslovljen Jezik – identitet – pismenost: 30 godina Hrvatskoga čitateljskog društva otvorila je predsjednica HČD-a Ksenija Banović, a prigodnim govorima okupljenima su se obratili i predsjednik uprave Školske knjige Ante Žužul te predstavnica Ministarstva kulture i medija RH Maja Zrnčić.

Sudionici skupa predstavili su aktualne projekte, istraživanja i modele rada, a izlaganjima su obuhvatili i društveno-političke, pravne i kulturne dimenzije pismenosti / Snimio Filip Kovačević / HČD

Hrvatsko čitateljsko društvo jedna je od najstarijih udruga u Republici Hrvatskoj koja se sustavno zalaže za promociju čitanja i razvoj pismenosti, pa tako već dugi niz godina Međunarodni dan obilježava organizacijom stručnih i znanstvenih skupova kojima je cilj okupiti stručnu i znanstvenu javnost, otvoriti dijalog o različitim aspektima pismenosti te istaknuti dobrobiti čitanja u hrvatskom društvu. Da su u tome iznimno uspješni, potvrđuju europske i svjetske nagrade za inovativne programe poticanja čitanja, plod nesebičnoga i predanoga rada članova i volontera HČD-a.

U sklopu programa Ljiljani Sabljak i Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru svečano je uručeno Priznanje „Đurđa Mesić“, za izniman doprinos promicanju kulture čitanja i opismenjavanja u Hrvatskoj.

Pozvani predavači na skupu su predstavili aktualne projekte, istraživanja i modele rada, a izlaganjima su obuhvatili i društveno-političke, pravne i kulturne dimenzije pismenosti. Poseban naglasak stavljen je na jezik kao temeljnu odrednicu identiteta, ali i na izazove s kojima se susrećemo u interkulturnim i višejezičnim sredinama. Jezik igra ključnu ulogu u oblikovanju kolektivnog, ali i osobnog identiteta, pa pismenost mora biti prioritet suvremenog društva.

Prvo izlaganje U simbiozi uvijek i svuda: jezik i emocije održala je prevoditeljica Bojana Bajić. Istaknula je kako o jezičnim kapacitetima ovisi mogućnost izražavanja emotivnog unutarnjeg svijeta, a produkcija i recepcija jezičnih izraza uvelike su određene emocionalnim komponentama.

Drugo izlaganje Hrvatska izvana: svijet iznutra – interkulturni program Hrvatskog čitateljskog društva održala je Ksenija Banović. Predstavila je program HČD-a koji kroz kulturno-umjetničke programe pridonosi integraciji stranaca u hrvatsko društvo. Tako nas je povela na put oko svijeta i upoznala s drugima i drukčijima.

Treće izlaganje Narativi o osobnom iskustvu migracije: jezični kapital, pripadnost i osjećaj doma održala je Martina Podboj s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Predstavila je istraživanje temeljeno na iskustvu hrvatskih emigrantica u inozemstvu i jezične strategije kojima se koriste ne bi li se lakše uhvatile ukoštac s novom realnošću i uklopile u multikulturno društvo.

Posljednje izlaganje Kultura bez granica: jezična, digitalna i financijska pismenost za strance i migrante održali su Miroslav Katić i Vedrana Kovač Vrana iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu. Vedrana Kovač Vrana predstavila je integracijske radionice za stjecanje jezičnih i kulturnih kompetencija namijenjene azilantima, izbjeglicama, migrantima i stranim radnicima koje u Karlovcu uspješno provode od 2019.

Uslijedio je panel 30 godina Hrvatskoga čitateljskog društva, a šest dosadašnjih predsjednica HČD-a – Dijana Sabolović-Krajina, Sanjica Faletar, Drahomira Cupar, Kristina Čunović, Snježana Berak i Karolina Zlatar Radigović – provelo nas je kroz povijesni razvoj Društva, izazove s kojima se ono suočavalo, ali i brojne inicijative, projekte i međunarodne suradnje ostvarene tijekom triju desetljeća djelovanja. Razgovor je moderirala aktualna predsjednica Društva Ksenija Banović. U sklopu fotografskog natječaja Smiješak… čitajte!, koji ove godine obilježava 20. obljetnicu, stručni žiri odabrao je autore najboljih fotografija. Među trima najuspješnijim našle su se U čitaonici Aleksandra Tomulića iz Rijeke, U sjeni Ive Šišak iz Zagreba i Oko malog prsta Suzane Prnjat iz Đakova. Tri su fotografije pohvaljene: Filozofija migracije Grgora Ćorića iz Zagreba, Julija Vesne Špoljar iz Zagreba te Mali kutak za velike priče Paule Lucić iz Pakraca.

Stručni skup Jezik – identitet – pismenost: 30 godina Hrvatskoga čitateljskog društva podsjetio je na važnost promišljanja pismenosti u današnjem svijetu te istaknuo čitanje kao ključnu odrednicu kulturnog i identitetskog razvoja. Tako nas ova trideseta obljetnica nije samo podsjetila na bogatu tradiciju Društva nego i potaknula na daljnje inicijative usmjerene jačanju kolektivnog i individualnog mentalnog sklopa – učenjem jezika.