Harari nas upozorava koliko je istina danas skupa

Jedan od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, izraelski povjesničar i filozof Yuval Noah Harari, gostovat će u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 23. listopada. Autor svjetski poznatih bestselera prodanih u više od 45 milijuna primjeraka na 65 jezika – Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće,  Neksus: Kratka povijest informacijskih mreža od kamenog doba do umjetne inteligencije – u Zagrebu će govoriti na temu Kakva nas budućnost očekuje? Hararija je u Hrvatsku dovela ugledna hrvatska stručnjakinja za odnose s javnošću Ankica Mamić, koja čitateljima Vijenca otkriva što mogu očekivati u Lisinskom 23. listopada.

Snimio Mirko Cvjetko / MH

Zašto ste odlučili sada dovesti Hararija u Zagreb i kako je došlo do organizacije gostovanja?

Odlučila sam prošle godine kada je izašla njegova posljednja knjiga Neksus na engleskom. Pratila sam Hararija od prve knjige Sapiens: Kratka povijest čovječanstva i fascinantno mi je kako složene teme predstavlja jezikom koji je svakome razumljiv i jasan i kojim objašnjava čitavu povijest čovječanstva. Nakon toga je došao Homo deus u kojem opisuje težnju čovjeka da iz onoga što može kao Homo sapiens postane kreator ili aspiracija prema tome da budemo božanska bića. To je isto bila fantastična knjiga. Potom je objavljena 21 lekcija za 21. stoljeće, više kao udžbenik. I onda je Harari napisao Neksus s podnaslovom Kratka povijest informacijskih mreža od kamenog doba do umjetne inteligencije. Kako su informacije i komunikacija ono čime se bavim više od 30 godina rekla sam: sad ili nikad. Mogla bih otići slušati ga bilo gdje u svijetu, međutim, moja je želja bila da dođe u Hrvatsku kako bi, u našem kontekstu, odgovarao na pitanja koja su nama zanimljiva.

Što vas se posebno dojmilo u novoj Hararijevoj knjizi?

Harari otvara prava pitanja i prave teme. Najveći dio knjige temelji se na tome da smo mi kao ljudi izgubili povjerenje jedni u druge. Ne vjerujemo jedni drugima, a sve više vjerujemo algoritmima o kojima de facto ne znamo ništa. Povjerenje i mogućnost surađivanja na velikoj razini, kaže Harari, a i svi to znamo iz iskustva, doveli su čovjeka do toga da je najrazvijenije biće koje živi na našem planetu. Pogledajte samo koliko ljudi mora sudjelovati da biste vi danas pojeli ručak. Netko mora uzgojiti rajčicu, netko je mora dopremiti do Zagreba, onda vam je mora i prodati. Vi je trebate donijeti kući i pripremiti na način koji želite. Ako ste odlučili pojesti npr. mango, netko ga treba i dovesti brodom, proći carine i sve što treba da bi stigao u trgovine ili na tržnice. Dakle, veliki broj ljudi surađuje samo na jednom našem obroku, a zamislite koliko ljudi treba surađivati da bi čovječanstvo napravilo ozbiljniji pomak prema novom vremenu. Sad smo se našli u trenutku kad je razvoj tehnologije postao toliko brz da ga evolucijsko biće kao što je čovjek ne može pratiti. I u tom smo se procesu izgubili. Skloniji smo vjerovati algoritmima o kojima ništa ne znamo, nego drugom ljudskom biću. To je prijetnja ne samo za našu budućnost nego i sadašnjost. Harari je humanistički intelektualac koji govori o opasnostima tehnologije i brojnim drugim ključnim temama naše suvremenosti. U javnoj sferi on je najrelevantniji sugovornik za to.

Harari nas upozorava i da smo kao čovječanstvo zakazali, kada pogledamo sve globalne sukobe. I njegova je zemlja, Izrael, u ratu. Kako on gleda na taj sukob?

Harari prema trenutnoj situaciji u Izraelu i Palestini ima vrlo racionalan pogled. Kaže da je to zapravo sukob oko mita, sukob oko ideje, a ne stvarnog teritorija i većina takvih sukoba u povijesti bila je sukob oko ideje. Također, što se tiče prirodnih resursa, govori kako ima mjesta za oba naroda i da oba naroda imaju pravo na svoju državnost. Ali dok god jedna strana isključuje drugu, nema načina da se postigne kompromis. To je u interesu ekstremista s jedne i s druge strane, u interesu proizvođača oružja i onih organizacija i institucija kojima je ratno vrijeme i nemir prilika da ostvare veliki profit.

Fascinantno je kod Hararija da ljudi diljem svijeta plaćaju skupe ulaznice za predavanje o vrlo ozbiljnim temama kao da je riječ o koncertu svjetske glazbene
zvijezde.

Možete slušati najbolju moguću snimku koncerta bez ijednog falš tona i preskočenog instrumenta, međutim, ljudi i dalje žele otići na koncert i doživjeti to iskustvo, prisustvovati događaju zajedno s drugim ljudima koji imaju isti interes. Tako je i s predavanjima i razgovorima uživo, jer je iskustvo ipak drugačije. Naravno, korisno je prije pročitati knjigu i svima bih to savjetovala. To vrijedi i za intervju koji će s Hararijem u Zagrebu voditi profesorica Marijana Grbeša.

Recite nam nešto više o programu cijelog događaja.

Započinjemo uvodnim panelom o tome tko trenutno nameće teme u svijetu. Nekad su to bili mediji, sada se to jako promijenilo. Na tom će panelu gostovati ljudi iz različitih sektora: Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara koji je trenutno hit kompanija na Zagrebačkoj burzi, i ekonomski analitičar Velimir Šonje govorit će o gospodarskim izazovima, zatim prof. Kristijan Kotarski s FPZG-a o geostrateškim odnosima, prof. Dejan Verčič s ljubljanskog Fakulteta za humanističke znanosti koji dosta piše i govori o komunikaciji u vrijeme umjetne inteligencije i ja kao komunikacijska savjetnica. Panel će moderirati Dubravko Merlić. Šalimo se da smo predgrupa Harariju. Mi ćemo pokušati pripremiti dvoranu za glavi intervju koji će, kao što sam rekla, voditi profesorica Marijana Grbeša, a nakon razgovora slijede pitanja publike. Sigurna sam da će Harari svoje teme prilagoditi našem kontekstu i zato je važno čuti ga baš ovdje. Kad govori, primjerice, u Londonu, govori o temama koje njih zanimaju, a nama će ponuditi odgovore na naša pitanja.

Poznaje li Harari naše prilike i je li spreman razgovarati o svim pitanjima koje vaši moderatori zagrebačkog gostovanja planiraju postaviti?

Morali smo mu poslati opsežnu dokumentaciju o temama razgovora i o ljudima s kojima će razgovarati, tako da se priprema za dolazak u Hrvatsku. Mi smo sada i u žiži oko hrvatskog prijepora o tome kako se odnositi prema problematici sukoba između Palestine i Izraela tako da će Harari zasigurno doći pripremljen da ponudi takve odgovore. U tehničkom smislu Hararijev tim imao je mnogo zahtjeva i mislim da ljudi u Hrvatskoj uopće ne mogu pojmiti koliko to organizacijski košta, ali u sadržajnom smislu nije imao ni jedan zahtjev. To je meni bilo prekrasno. Potpuno je otvoren za pitanja naših moderatora i za dijalog, što je za Hrvatsku također jako važno. Time je pokazao svoju intelektualnu širinu i otvorenost.

Dugo ste u ovom poslu. Kako gledate na današnji tehnološki napredak u odnosu na svoje početke? Je li se svijet ikada tako brzo mijenjao?

Ne. Ja sam počela raditi još na teleprinteru. Mladi nemaju pojma kako izgleda taj ogroman stroj na kojem ste kucali. Generacije koje su sada radno aktivne žive život koji je deset puta brži nego što je bio naš. Kad sam se počela baviti PR-om, imali smo dva televizijska programa (HTV1 i HTV2) i dvoje dnevne novine (Vjesnik i Večernji list). Danas se portali i mediji ne mogu niti prebrojati. Vi ste u biti do 12 sati sve obavili, brifirali koga ste trebali i poslali dopise faksom. Nije bilo mogućnosti slanja e-maila. Tehnologija se promijenila, promijenio se način rada, ali i količina informacija koje su nama dostupne rasla je eksponencijalno.

Harari iznosi podatak da u jednom prosječnom pametnom telefonu ima više informacija nego što je bilo u cijeloj Aleksandrijskoj knjižnici.

Uvijek sam imala jako dobro pamćenje koje mi je nestalo u ovim procesima. Nekad sam znala stotine telefonskih brojeva napamet, a sad ih znam pet i prestala sam ih pamtiti jer su mi dostupni na dlanu. I to je jedan od problema na koje Harari upozorava. Bombardirani smo informacijama i pažnja slabi. Mladi ljudi više ne mogu sjediti i čitati knjigu, njima je sve što traje dulje od tri minute naporno. Upravo je objavljeno istraživanje da se 75 posto mlađih od 20 godina informira isključivo na TikToku. Dakle, oni ne čitaju novine, niti gledaju Dnevnik, niti slušaju vijesti. Svijet se promijenio u vrlo kratkom roku.

Je li to po vama dobro ili loše?

To je opasno za čovjeka kao evolucijsko biće. Mi se na promjenu moramo navikavati, ali ne možemo se mijenjati brzo kao tehnologija. Sve što mi sada imamo već je zapravo zastarjelo. Ono što vidim kao najveći problem jest to što se naš obrazovni sustav ne prilagođava ubrzanom razvoju tehnologije. To su veliki izazovi, prije svega za ljude koji se bave humanističkim znanostima. A mi uglavnom percipiramo tehnologiju iz aspekta ljudi koji se bave tehnologijom. Dakle, oni su ti koji nameću agendu. Oni su ti koji guraju algoritme i softver i hardver, a na ovoj drugoj strani kao da je nastao neki šok. Svi sada nešto čekaju i nitko zapravo ne zna kako dalje. Harari nudi odgovore na te izazove i upozorava nas koliko je istina danas skupa.