Vijenac 817

Kazalište

KOKAN MLADENOVIĆ, JUHA BRAĆE MARX, RED. KOKAN MLADENOVIĆ, ZGK KOMEDIJA, PREMIJERA 2. LIPNJA

Pristojno zapaprena i lako probavljiva juha

Piše Nora Čulić Matošić

Kazalište Komedija za kraj sezone serviralo je predstavu simpatičnog naslova Juha braće Marx. Komad je inspiriran motivima iz filmskog opusa braće Marx, poglavito filmom Pačja juha (1933) u režiji Lea McCareyja koji se danas smatra jednim od najpoznatijih ostvarenja tih slavnih američkih prvaka filmske komedije. Predstava većinski prati radnju filma koja se odvija u fiktivnoj zemlji Fridoniji, a ta je zemlja po Mladenovićevoj zamisli, dakako, puna aktualnih referenci na izvanfilmsku, a onda i izvankazališnu stvarnost.


Juha braće Marx
zabavna je komedija s jako dobrim gegovima i pojedinačnim glumačkim kreacijama prominentnih likova / Snimila Ines Novković

Međutim, radnju filma odnosno predstave obuhvaća metateatarski okvir pa sama predstava započinje raspravom glumaca Gorana Malusa i Ivana Maguda. Magud u ovom okviru igra novog vlasnika nekadašnjeg filmskog studija (kako se čini) i želi ga prenamijeniti u kockarnicu, a Malus mu jedini stoji na tom poslovnom putu. Pozornica je puna filmskih vrpca i klapa, svjetla, starih snimateljskih kamera, a u pozadini stoje tri ormara na kojima piše Marx Brothers Company. Magud zaprijeti Malusu da čim prije isprazni prostor, kadli ostatak ansambla izlazi iz ormara i zaustavlja se u tablo, dok si Malus crta brkove i obrve te tako postaje Groucho. Time počinje radnja Pačje juhe i scenom prevladava crno-bijela boja na kostimima i šminki glumaca što nam označava drugu razinu radnje, onu unutar okvira.

Fridonija se nalazi pred bankrotom i spašava je Gloria Teasdale (Nina Kaić Madić), bogata udovica bivšeg državnika te zemlje pod uvjetom da njezin novi vođa postane Groucho T. Firefly, u kojeg je trenutno zaljubljena. Njezin se prijedlog usvaja i Groucho, nakon što eksplicitno komentira kako je upao u nekakav mjuzikl, nevoljko pristaje na prijedlog. Groucho će neprestano tijekom izvedbe razbijati četvrti zid i obraćati se publici sarkastičnim komentarima na račun svih likova. On je ovdje oportunist koji se koristi situacijom i položajem koji mu je dodijeljen, a za koji pritom uopće nije kvalificiran što će pokazati u narednim scenama. Ipak, on posjeduje znanje koje drugi nemaju – svijest o fiktivnosti igre na sceni i o tome kakav je slijed događaja – pa može predvidjeti spletke koje mu se podmeću. Za to je zaslužan ambasador susjedne zemlje Silvanije Trentino (Saša Buneta) koji ga se želi riješiti jer je zaljubljen u gđu Teasdale, a u tome mu pomažu glumica Vera Marcal (Nera Stipičević) te dva špijuna Chico (Davor Svedružić) i Harpo (Ognjen Milovanović). Među likovima se nalazi referenca i na četvrtog brata Marxa, Zeppa (Jan Kovačić), koji igra sina gđe Teasdale i šeprtlju s filmskom kamerom kojom snima ključne političke trenutke u zemlji. Naravno, iako se isprva možda čini tako, ne snima se uopće dokumentaristički, naprotiv – likovi se namještaju i ponavljaju scene kako bi ostali zabilježeni bolji nego što jesu.

Uz medijsku manipulaciju, prisutna je dakako i ona politička konkretnom igrom Grouchova namještanja opozicije koju nudi Chicu za male novce. Tijekom predstave postaje jasno da je u Fridoniji politika i upravljanje državom ona vrsta cirkusa gdje se rekonstrukcija vlade određuje igrom glazbenih stolica, a infrastrukturna gradnja skriva iza efekta dim mašine. Točnije, riječ o Grouchovu pretjeranom entuzijazmu pri ceremoniji otvaranja mosta nazvanog Duga Fridonije ispod kojeg nema rijeke, niti ima ceste koja vozi do njega, ali most fingira simbol „rada“ državnika. Privatni sukob između Groucha i Trentina eskalira u prijetnje i pripreme za rat pa se u sklopu toga uključi društvo Sestre Fridonije čiji je zadatak povećati natalitet zemlje. Ovaj urnebesni geg igraju Jasna Bilušić kao voditeljica društva i Ivona Kundert kao Matica Majka Sjemenica, koje vrhunac svrhe ostvaruju u sceni u kojoj Bilušić ispod Kundertine halje vadi i baca bebe prema Grouchu koji ih baca dalje u rat.

Predstava završava naglim zamrzavanjem glumaca i upadom Maguda kao novoga vlasnika prostora. Glumci se iznose sa scene kao skulpture, uključujući i Malusa koji kao da ostaje zarobljen u svojoj ulozi iz koje ne može, ili ipak ne želi, izaći. Taj naprasni prekid priče samo je dodatno podcrtao pesimističnu viziju svijeta iz filma ­Pačja juha – ako imaš dovoljno novaca, možeš kupiti što god želiš i koga god želiš, nitko te neće i ne može zaustaviti.

Sve u svemu, Juha braće Marx zabavna je komedija s jako dobrim gegovima i pojedinačnim glumačkim kreacijama prominentnih likova koje su napravili, primjerice, Nina Kaić Madić, Ognjen Milovanović i Jasna Bilušić. Ipak, ovom komadu nedostaje nešto jačine u kritici koju upućuje društvu jer uprijeti prstom u magarca i smijati se očitome nije dovoljno.

Vijenac 817

817 - 3. srpnja 2025. | Arhiva

Klikni za povratak