Kralj Tomislav – metafora državnosti

Ta je subotnja lipanjska noć Ljeta Gospodnjega 2025. u bazilici svetoga Nikole Tavelića u Tomislavgradu, za koju je postavljen temeljni kamen prije točno 100 godina u čast 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, bila veličanstvena i čarobna. Kao da se prošlost slavnoga Hrvatskog Kraljevstva na trenutak preselila u vrijeme sadašnje i podsjetila na jedan od najznačajnijih dana tisućljetne povijesti Hrvata – krunidbu kralja Tomislava.

Velebna pozornica u samoj bazilici i mnoštvo posjetitelja izvan nje s oduševljenjem su dočekali i ispratili praizvedbu oratorija, glazbeno-scenske legende Krunidba kralja Tomislava, koja je bila središnja svečanost obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Vrijednost ovoga veličanstvenog glazbeno-scenskog djela u činjenici je da se održava upravo tamo gdje je 925. godine, legenda kaže, okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav.

Gotovo stotinu izvođača iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Simfonijskog orkestra Mostar vrhunski je iznijelo priču o krunidbi prvoga hrvatskog kralja, a nositelj je cjelokupnog projekta Vijeće Matice hrvatske u BiH, uz partnera – Kulturno-informativni centar Tomislavgrad – te producente i koproducente, već spomenute HNK iz Mostara i Zagreba te Simfonijski orkestar. Oratorij je okupio uistinu impresivan autorsko-izvedbeni tim; autor je libreta Miro Gavran, glazbe Darko Domitrović, djelo redateljski potpisuje Robert Raponja, autor aranžmana i dirigent je Igor Tatarević, kostimografkinja Jasmina Pacek, a koreografkinja Sanela Janković.

Predsjednik Matice hrvatske i Vijeća MH u BiH Damir Zorić naglasio je kako u liku kralja Tomislava Hrvati vide idealan nacionalni i državotvorni uzor / Snimio Marin Margeta

U dvanaest glazbenih brojeva, djelo se razvija kroz točke: oplakivanje poginulih, svečana uvertira, posveta Libera me, Domine herojima, Sjetva, Pismo Papi, molitva Ave Maria, instrumental Pastorala, ljubavni duet Jelene i Tomislava, Žetva, Papin odgovor o proglašenju Tomislava kraljem, Lux aeterna – vjera u svijetlu budućnost, te sam čin krunidbe. Uz narod (zbor), sudjeluju i tri solista – Tomislav, Jelena i Biskup – te naratori koji vode publiku kroz radnju.

Damir Zorić: Kralj Tomislav
i danas budi osjećaj pripadnosti

Predsjednik Matice hrvatske i predsjednik Vijeća Matice hrvatske u BiH Damir Zorić kazao je: „Kralj Tomislav mnogo je više od povijesne osobe. On je metafora državnosti. Kao što u desetom stoljeću utjelovljuje snagu hrvatske vlasti, tako i danas, 11 stoljeća kasnije, budi osjećaj pripadnosti i odgovornost prema narodu, jeziku i zemlji. Umjetnički projekt Krunidba kralja Tomislava nastao je upravo na tom raskrižju između znanstvene ostavštine i narodne predaje koja je stoljećima njegovala Duvanjsko polje kao mjesto hrvatske krunidbe. Iz historiografskih djela o prvome hrvatskom kralju Tomislavu temu i motiv preuzimaju i brojni hrvatski umjetnici, osobito književnici i likovni umjetnici. U liku kralja Tomislava i njegovoj vladavini snažnom državom, Hrvati, dakle, vide idealan nacionalni i državotvorni uzor. U vremenima tuđinske vlasti i neslobode, spomen na prvoga hrvatskog kralja i slobodnu, snažnu državu, postao je čvrst oslonac nacionalnoga identiteta i političkih težnji Hrvata.“

Partnerski doprinos dao je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, a ravnateljica Danijela Papić ističe: „Svjedočili smo povijesnom trenutku izvedbe novoga djela, glazbeno-scenske legende Krunidba kralja Tomislava, za koji je napisan novi libreto, skladana glazba i aranžman. Nismo ni svjesni koliko je to velik pothvat cijelog autorskog i produkcijskog tima. Zaista veličanstveno djelo, odličan autorski tim koji nije propustio slučaju ni najmanju sitnicu, svi su radili s velikom ljubavlju i požrtvovanošću. Biti dio ovog tima, biti domaćin praizvedbi u našoj spomen-bazilici čiji je kamen temeljac upravo postavljen prije točno 100 godina, za tisućitu obljetnicu krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, bilo je neprocjenjivo.“ 

Nakon veličanstvene izvedbe na zajedničkoj su fotografiji ispred bazilike sv. Nikole Tavelića ovjekovječeni autorski i producentski tim te izvođači iz mostarskog i zagrebačkog HNK i Simfonijskog orkestra Mostar

Dragan Čović: Svjedočanstvo hrvatskoga identiteta

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH za Vijenac je kazao: „Obilježavanje 1100. obljetnice od povijesnog događaja krunidbe kralja Tomislava predstavlja izniman pothvat širokog spektra aktivnosti diljem Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i cijeloga svijeta kojim se zajednički prisjećamo ključnog trenutka za hrvatski narod i njegovu državotvornost. Oratorij, kao izuzetno umjetničko djelo, premijerno je izveden 28. lipnja pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine kao jedan od brojnih događaja koji se vezuju za ovu, svima nama, važnu obljetnicu. Sama činjenica da je praizvedba održana u bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, što je unijelo niz složenosti u samo izvođenje, ujedno je služila i kao podsjetnik na tadašnji odnos Katoličke crkve i vlasti, o čemu svjedoči predaja o papinskom odobrenju da se tadašnji knez Tomislav okruni za prvoga hrvatskog kralja. Povijesna svjedočanstva govore o krunidbi kralja Tomislava, ali i izazovima tadašnjeg vremena koji su obuhvaćali očuvanje opstojnosti obranom svojih granica kao i molitvom za uspješnu žetvu kako bi se život na ovim prostorima uopće očuvao. Uvažavajući ozbiljnost ovakvog pothvata, i ovim putem izražavam iskrene čestitke nositelju projekta Vijeću Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini, kao i umjetničkim timovima iz Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te Simfonijskog orkestra Mostar koji su svojim radom iznijeli ovako značajan i jedinstven projekt. Jednaku zahvalu uputio bih i institucijama na svim razinama u Bosni i Hercegovini, naročito Federalnom ministarstvu kulture i športa, te u Republici Hrvatskoj, koje su dale svoj doprinos spomenu na prvog hrvatskog kralja i omogućile da na ovaj način – praizvedbom – svjedočimo svoj hrvatski identitet, ugrađujući u ovo djelo našu bogatu tradiciju, ponosnu baštinu i suverenu kulturu sjećanja.“

Među uzvanicima je bila i federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević, koja je za Vijenac izjavila: „Praizvedba oratorija Krunidba kralja Tomislava duboko me dirnula i ispunila ponosom. Ovo glazbeno djelo na izuzetno dojmljiv način slavi jedan od najsjajnijih trenutaka hrvatske povijesti te besmrtnost i neizbrisivost hrvatskog naroda i neprolaznost njegova imena, kulture i političkog bića, dok istovremeno potvrđuje snagu kulturnog stvaralaštva koje njeguje naš nacionalni identitet. Zahvaljujem svim umjetnicima i suradnicima koji su utkali svoju strast, znanje i predanost u ovo veličanstveno ostvarenje. U vremenu kada tražimo nadahnuće i zajedništvo, ovakvi događaji podsjećaju nas na korijene iz kojih crpimo snagu za budućnost.

Da ponovim kako sam i rekla obraćajući se nazočnima na praizvedbi: Žezlo i kruna, povijest puna! Kako ulaze narodi u povijest? Europski narodi ulaze u glavni tijek povijesti krunidbama njihovih vladara u srednjovjekovlju! A biti na mjestu krunidbe znači biti na mjestu s onu stranu vremena i ljudske smrtnosti […] Neka glasovi ovoga oratorija u nama koji smo svjedočili ovoj velikoj molitvi na otvorenom nikada ne utihnu, jer nije riječ tek o dojmovima neke glazbene svečanosti, nego o povijesti.“

Ivan Vukoja: Milenijski događaj

Ravnatelj HNK u Mostaru Ivan Vukoja kaže da se usudi reći kako je riječ o milenijskom događaju, događaju koji ima veliku povijesnu, simboličku i državotvornu vrijednost.

Redatelj Robert Raponja napominje kako uprizorenje Krunidbe kralja Tomislava nije isključivo slavljenje prošlosti, nego i duboko promišljanje o sadašnjosti te nadahnuće za budućnost.

„Djelo nije samo kronika jednog povijesnog trenutka, već poetski, duhovni i ljudski odraz vječne čežnje hrvatskog naroda za redom, pravdom, istinom i smislom. 

Visoko izaslanstvo HNS-a BiH predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović, uime Vlade RH nazočili su ministar Marin Piletić i državni tajnik Zvonko Milas, uime Vlade Federacije BiH ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević

Miro Gavran: Predstava koja
slavi mir

Libretist Miro Gavran nije skrivao emocije te je u razgovoru za RTV Herceg-Bosne istaknuo:

„Nemam riječi, osim da mi je srce puno. Doista smo vidjeli jednu predivnu, nježnu predstavu koja slavi mir, koja slavi duhovnost, koja slavi ono što svima nama treba, zajedništvo. Srce mi je ispunjeno i zbog činjenice da se to dogodilo ovdje, u Tomislavgradu, gdje je, prema legendi, na Duvanjskom polju, i okrunjen prvi hrvatski kralj.“

Gavran je također naglasio kako priča slavi mir kao najviše životno postignuće koje počiva na žrtvi hrabrih ratnika, oplakuju se mrtvi, ali i s nadom gleda na budućnost pred narodom koji je obranio svoju slobodu, afirmiraju se ljubav, sloga, obitelj i domoljublje.

„Krunidbom Tomislava za kralja jedan mali europski narod potvrđuje svoju snagu i izlazi na međunarodnu pozornicu kao respektabilan subjekt koji od toga trenutka svoju sudbinu drži u svojim rukama“, kazao je.

„Kao suprotnost današnjem turbulentnom vremenu i ratnim previranjima na globalnoj razini, odlučili smo libretom i glazbom poslati pozitivnu, optimističnu poruku mira – jer mir je nužno i jedino održivo rješenje svih sukoba. Djelo je skladano na hrvatskom i latinskom jeziku, u formi oratorija ili kantate. Međutim, kako je redatelj Robert Raponja pridonio brojnim svježim i originalnim idejama za scensko oblikovanje, odlučio sam ovu formu nazvati glazbeno-scenskom legendom“, kazao je skladatelj Darko Domitrović, ističući kako mu je velika čast biti dijelom ove povijesne svečanosti.

Dirigent i aranžer Igor Tatarević priznaje kako je rad na ovom glazbenom djelu bio izazovan i umjetnički poticajan jer je riječ o skladbi koja je stručno napisana i duboko ukorijenjena u tradicionalnim formama.

Roko Radovan:
Hvala na velikoj časti

Svoje su uloge maestralno iznijeli solisti Josipa Bilić, Roko Radovan i Siniša Štork iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, dok su naratori bili Mirela Kordić, Ivo Krešić, Nikolina Marić i Robert Pehar, članovi glumačkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Iz mostarskog HNK je i nedavno utemeljeni Zbor pod vodstvom Katje Krolo-Šarac.

Praizvedba je okupila brojne uzvanike iz BiH i RH

Mladi Korčulanin, tenor Roko Radovan, nije skrivao oduševljenje velikom čašću i ulogom koja mu je dodijeljena, jer – ne možeš svaki dan biti kralj na pozornici:

„Ono što mi je najdraže jest da smo to mogli prezentirati ljudima upravo na ovom mjestu, mislim da je to učinilo ovu priču veličanstvenijom… I samo je djelo veličanstveno, a imati ulogu kralja – nešto je predivno, nešto što tenor nema priliku igrati svaki dan, to inače pripadne baritonima ili basovima. Evo, sad sam imao čast biti prvi hrvatski kralj i stvarno je bilo prekrasno i emotivno!“

Solistica Josipa Bilić, u oratoriju kraljica Jelena, kaže kako je iznijeti ovakve uloge koje su kreirane po pričama iz povijesnih izvora, pogotovo kad se radi o vlastitom narodu, velika odgovornost.

Posebna priča su raskošni kostimi, njih 60, za čije je idejno rješenje zaslužna kostimografkinja Jasmina Pacek koja je za RTV Herceg-Bosne otkrila:

„Ono što je autohtono, što je naše, zapravo je hrvatski pleter, ono što je sačuvano na oltarnim pregradama na crkvenim ciborijima i zapravo je ta ornamentika na pleterima ubačena u sve kostime kraljevske obitelji. Sve što vidite ručno je rađeno, tako da samo na kraljevskom plaštu imate više od 200 sati ručnoga veza.  U sve je ovo uložen velik trud i rad, a kostimi za zbor napravljeni su tako da se transformiraju tijekom cijele predstave jer u njoj imamo protok vremena od nekih godinu dana, žetvu i sjetvu i još neke događaje.“

I na koncu, najbolji su zaključak riječi predsjednika Matice hrvatske i Vijeća Matice hrvatske u BiH Damira Zorića:

„Ovo nije ni povijesna rasprava, a ni dokumentarni film, nego glazbeno-scenska legenda koja funkcionira kao svojevrsni hommage kralju Tomislavu kao simbolu zajedništva i vjere u slobodu. Više se oslanja na narodnu predaju prema kojoj je Duvanjsko polje mjesto Tomislavove krunidbe, a manje na povijesne izvore i historiografiju. Pričom se afirmiraju temeljne životne vrijednosti, sloboda i domoljublje kojima su Hrvati stoljećima bili privrženi i što je najvažnije – i dalje ih žele živjeti!“