Glazba mira i spokoja

Bazilika sv. Nikole Tavelića u Tomislav­gradu kao da je simbolički postala mjestom ponovne krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Istoimena glazbeno-scenska legenda skladatelja Darka Domitrovića, libretista Mire Gavrana i aranžera Igora Tatarevića praizvedena je 28. lipnja, kao središnja proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u Bosni i Hercegovini.

Izvedena je poluscenski, u režiji Roberta Raponje, sa scenskim pokretom Sanele Janković, iako partitura može podjednako dobro koncertno funkcionirati i kao oratorij, a i scenska se izvedba može „pojačati“, budući da crkveni prostor ipak ima ograničene mogućnosti za scensku izvedbu. U izvedbi je sudjelovalo devedesetak izvođača: Zbor Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, Simfonijski orkestar Mostar, solisti Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – prvak Opere bas Siniša Štork, mlada solistica sopranistica Josipa Bilić i stalni gost tenor Roko Radovan koji zaslužuje postati stalnim članom zagrebačke Opere – te naratori, glumci HNK u Mostaru Robert Pehar, Ivo Krešić, Nikolina Marić i Mirela Kordić.

Veliki izvođački aparat ostvario je uzornu glazbenu izvedbu / Snimio Marin Margeta

Naslovnu ulogu srčano je ostvario tenor Roko Radovan

Između sjetve i žetve

Suradnja Mire Gavrana i Darka Domitrovića donijela je prije osam godina mjuzikl Byron. Domitrović je kao skladatelj poznat po instrumentalnoj, a još više po vokalnoj glazbi iskrena emocionalnog nadahnuća. Miri Gavranu ovo je peti libreto za različita glazbeno-scenska djela. Krunidba kralja Tomislava kantata je od dvanaest stavaka posvećena povijesnom događaju od krucijalnog značenja za hrvatski narod. Autori su, u zajedničkom nadahnuću, ostvarili samosvojan umjetnički izraz posvećen narodu i svakome pojedincu u puku. Nisu posezali za povijesnim ni dokumentarističkim zadanostima narodne predaje o Duvanjskom polju kao mjestu Tomislavove krunidbe. Snažno su izrazili ideje slobode, domoljublja i mira. Glazbeni je izričaj u velikom rasponu od orkestralnih tutnjava timpana i svečanih fanfara do delikatnih lirskih ugođaja.

Dirigent Igor Tatarević pouzdano je vodio praizvedbu

Brojna publika pratila je praizvedbu i ispred bazilike

Miro Gavran povijesnu je pripovijest postavio u okvire između sjetve i žetve kao simbola života te nade ljudi koji rade i mole se. Libreto spretno iznosi fabulu uz poetiku stihova namijenjenih Tomislavu i Jeleni. U tekst su inkorporirani latinski stavci Libera me, Domine, Ave Maria i Lux aeterna. Prolog arhetipskog suzvučja i uvertira sadrže zborske dionice i naraciju. Slijedi zahvala zaslužnima za mir, posveta poginulima Libera me, Domine i stavak Sjetva prepun optimizma i nade. Nakon što je knez Tomislav obranio svoj narod od moćnih neprijatelja, narod mu, posredstvom biskupa Grgura, zahvaljuje molbom papi da mu podari kraljevsku krunu (prvo pismo s Alelujom). Prvi dio završava molitvom za budućega kralja Ave Maria.

Uzorna glazbena izvedba

Drugi dio počinje instrumentalnom Pastoralom s naratorima nakon čega slijedi himnični duet Tomislava i njegove supruge Jelene sa zborom U tebi nađoh mir. Žetva donosi obilje plodova, a i drugo pismo kojim papa šalje krunu. Noć prije krunidbe Jelena i narod mole Lux aeterna. U završnom stavku slavi se krunidba.

Važan suradnik i suautor aranžer je i dirigent izvedbe Igor Tatarević. Partitura je napisana za klasični orkestralni sastav s pridodanim klavirom, celestom, wind chimes i tubular bells u udaraljkama, efektima i zvonima sa zvonika bazilike sv. Nikole Tavelića. Orkestracija je bogata s istaknutom ulogom pojedinih solo instrumenata. U cjelini je nastalo osebujno, pitko djelo specifična glazbenog stila kao finog spoja klasične glazbe s mjuzikalsko-cros­sover elementima i naglašene emocionalnosti, što je publika osjetila te je praizvedbu nagradila ovacijama.

Velik izvođački aparat orkestra i zbora ostvario je, pod ravnanjem Igora Tatarevića, uzornu glazbenu izvedbu. Iako je simboličko značenje bazilike sv. Nikole Tavelića važno za ovu praizvedbu, crkveni prostor nije idealan za tako velik aparat, naročito u tutti situacijama. Kamen temeljac postavljen je 1925. za tisućitu obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva. Bazilika je dovršena 1940, oštećena 1945. i obnovljena 1957. Danas su njezina zvona upotpunila praizvedbu.

Dirigent Igor Tatarević glazbenik je velikog autoriteta i pouzdana vodstva tako da je mirno uspostavio na trenutak poljuljanu ritmičku preciznost u stavku Žetva. Entuzijastički raspoloženi zbor HNK u Mostaru uvježbala je njihova zborovođa Katja Krolo-Šarac uz pomoć korepetitorica Nine Puzić i Silvije Vukojević.

Naslovnu ulogu srčano je ostvario Roko Radovan, posebno se istaknuvši junačkim tenorskim finalom djela. Sopranistica Josipa Bilić i inače osvaja prirodnom ljepotom i tehničkom pouzdanošću svojega lirskog soprana. Njezin eteričan pjev pružio je vrhunac izvedbe Jelenine dionice dvama nebeskim pianissimima na visokim tonovima b i h stavaka Ave Maria i Lux aeterna. Bas Siniša Štork dojmljivo je, poput pravoga narodnog stàrine, ostvario ulogu biskupa Grgura.

Poticaj za scenski oblik Krunidbe kralja Tomislava, zamišljene u formi oratorija ili kantate, dao je redatelj Robert Raponja. Uvidio je kako se zamisao o kralju koji nije vladar nad nama nego vrijednost u nama, o isplativosti truda uložena u sjetvu – kako bi donijela žetvu – i mogućnosti za pošten život može i scenski simbolički naglasiti. Stiliziranim ritualnim pokretima u tome smislu pomogla mu je koreografkinja Sanela Janković. Sve su upotpunili i zaokružili stilizirani kostimi snažnih povijesnih uzora kostimografkinje Jasmine Pacek. U kostimu kralja Tomislava korišteni su plašt, kruna i mač posuđeni s izložbe Duvno polje – kraljevsko prijestolje, suvremene interpretacije predaje o krunidbi kralja Tomislava.

Bila bi šteta da tako kompleksan glazbeni i organizacijski projekt ostane samo na jednoj izvedbi. Uvjeren sam da će Ave Maria, kao zasebna arija, zaživjeti u solističkoj pjevačkoj literaturi kao jedan od najljepših primjera te vrste. Karakteristična je za partituru stalno prisutna ritmička pulsacija kao izraz pulsacije života.

Krunidba kralja Tomislava glazba je pozitivne energije i spokoja, potrebnih u današnje vrijeme nemira koji nas sve više obuzima.