U Čakovcu 21. lipnja održana Glavna izborna skupština Matice hrvatske
Na Glavnoj izbornoj skupštini Matice hrvatske održanoj 21. lipnja u Čakovcu za novog predsjednika naše najstarije hrvatske kulturne institucije izabran je dr. sc. Damir Zorić, Matičin član od 1990, koji je od tada obnašao i niz dužnosti – od pročelnika Odjela za arheologiju i etnologiju, gospodarskog tajnika te potpredsjednika Matice hrvatske u prošlom mandatu.
Za potpredsjednika je ponovno izabran Mario Jareb, dosadašnji književni tajnik Božidar Petrač također je izabran na potpredsjedničku dužnost kao i Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Za glavnoga tajnika izabran je Ivica Nuić, a za gospodarskog tajnika Ivica Završki iz osječkog ogranka Matice. Matičari su za novog književnog tajnika izabrali Vladimira Lončarevića. Osim članova Predsjedništva Matice hrvatske izabrani su i članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda.
Novo Predsjedništvo Matice hrvatske: Ivica Završki, gospodarski tajnik, Dražen Švagelj, potpredsjednik, Ivica Nuić, gospodarski tajnik, Damir Zorić, predsjednik, Božidar Petrač i Mario Jareb, potpredsjednici te Vladimir Lončarević, književni tajnik / Snimio Mirko Cvjetko / MH
Čestitajući svim izabranim dužnosnicima, novi predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić zahvalio je dosadašnjem predsjedniku akademiku Miri Gavranu, koji zbog književnih obveza nije odlučio ići u drugi mandat, te je zahvalio i potpredsjednici akademkinji Dubravki Oraić Tolić. I akademik Miro Gavran i Dubravka Oraić Tolić izabrani su u Glavni odbor Matice hrvatske.
„Matica kao i do sada mora biti predvodnica u suradnji s hrvatskim kulturnim institucijama i u Hrvatskoj i u BiH kojima je Hrvatska na prvom mjestu. Ta je suradnja nužna, jer ništa nije gotovo, niti sigurno“, rekao je Zorić nakon izbora upitavši: „Tko je mogao misliti da će 30 godina nakon osamostaljenja netko u pitanje dovoditi hrvatski jezik?“ Također je naveo da „onaj tko poznaje stanje u BiH zna i za ugrozu hrvatskog naroda koja im visi kao Damoklov mač iznad glave.“ Uz navedeno, kao glavnu zadaću naznačio je obnovu Palače Matice hrvatske. „Ne smijemo dozvoliti da, dok Strossmayerov trg i Zrinjevac izgledaju lijepo i bliješte, naša zgrada bude kao stara krpa. Jer lijepa i obnovljena zgrada znači i jaku Maticu hrvatsku“, rekao je novi Matičin predsjednik obećavši da će ustrajati na tom poslu, pozvavši sve matičare i prijatelje Matice hrvatske da mu se u tome priključe.
Izbornu skupštinu, koja se održavala u Srednjoj školi Čakovec svečano je otvorio tada aktualni predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran pozdravivši sve nazočne matičare, a posebno goste: međimurskog župana Matiju Posavca, prvog župana te županije Marijana Ramušćaka, pročelnika Zmajskog stola Čakovec Ivicu Zanjka, ravnateljicu Centra za istraživanje Međimurja Maju Žvorc i ravnateljicu Srednje škole Čakovec Gordanu Ramušćak. Zahvalio je županu Posavcu i gradonačelnici Čakovca Ljerki Cividini što su ugostili i podržali održavanje Glavne skupštine te što godinama podržavaju sve aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. „Rado očitujem iskrenu radost što se naša Izborna skupština održava baš ovdje, u Čakovcu, gradu Zrinskih, u Međimurju, predivnom kutku naše domovine“, rekao je Gavran.
Pozdravljajući nazočne župan Posavec, inače dugogodišnji član Matice hrvatske, poželio je matičarima uspješan rad u županiji, koja kako je rekao, baštini duboku povijest i kulturu koju treba njegovati i otrgnuti zaboravu, a u tom poslu nema bolje od Matice hrvatske. Svečani dio Skupštine uveličali su glazbenici Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav.
Nakon što je utvrđeno da je na Skupštini nazočno 152 od 194 prijavljenih zastupnika s pravom glasa ustanovljeno je da postoji kvorum te je Skupština nastavljena radnim dijelom i usvajanjem Dnevnog reda.
Obraćajući se nazočnima Gavran je nabrojao najvažnije radne rezultate, koji su, rekao je, detaljno opisani u prilogu novog broja Vijenca. Spomenuo je pokretanje tribine Sučeljavanja, portala Misao.hr, Matičina podcasta, podsjetio na mukotrpan put donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, desetke značajnih simpozija i kolokvija, petnaest ogranaka koji su utemeljeni ili obnovljeni, 2300 novih članova, utemeljenje Vijeća ogranaka Bosne i Hercegovine, održana četiri Festivala knjige.
Matičari u Čakovcu, gradu Zrinskih i središtu Međimurja
„Od svih nabrojanih mjerljivih i vidljivih naših postignuća još važnije je naše zajedništvo i sloga koju smo ostvarili“, rekao je dodavši da mu je kao predsjedniku osjećaj sigurnosti davala spoznaja što je u svakom trenutku znao da iza onoga što Matica radi stoje tisuće članova, vrijedni ogranci i odjeli, Matičini zaposlenici. „Stoga, na kraju ovoga mandata, upućujem zahvalu svim matičarima i našim podupirateljima, svim ograncima i odjelima, svim suradnicima i dobrotvorima, a posebno najbližim suradnicima Dubravki Oraić Tolić, Božidaru Petraču, Mariju Jarebu, Damiru Zoriću i Ivici Nuiću.“ Poseban pozdrav Miro Gavran uputio je i prethodnim predsjednicima Josipu Bratuliću, Igoru Zidiću, Sjepanu Damjanoviću i Stipi Botici.
Na kraju se u svom govoru osvrnuo i na pisanja pojedinih medija u kojima se postavljalo pitanje zašto se nije kandidirao za drugi mandat, zašto je samo jedan kandidat za predsjednika, pa čak i zašto je to Damir Zorić? Odgovarajući na to, podsjetio je da je svaki onaj matičar koji nije bio zadovoljan činjenicom da je Glavni odbor jednoglasno predložio Damira Zorića za predsjedničkog kandidata, imao punih mjesec dana da prikupi potpise i kandidira se. O napadima na njega osobno pomalo je ironično rekao kako nije znao da je hrvatskim Ustavom propisano da svaki Hrvat koji odradi jedan mandat ide u drugi, a po mogućnosti da svoj stolac ne napušta do prirodne smrti… „Doista nikome nisam dužan i nemam namjeru obrazlagati svoje profesionalne i privatne razloge, kao što prije četiri godine nikome osim svojoj obitelji nisam morao objašnjavati zašto se natječem za predsjednika Matice“, rekao je.
Predsjednik Matice hrvatske u prošlom mandatu akademik Miro Gavran pozdravljen je snažnim pljeskom
Govor je završio vrlo emotivno kazavši: „I na koncu, moram vam priznati. Biti prvi među vama na čelu Matice hrvatske bila mi je istinska čast, intelektualna i domoljubna kušnja. Zahvaljujući tome, upoznao sam prekrasne ljude – hvala vam na lijepim trenucima kojima ste me darivali. Doista mi je bila čast i zadovoljstvo služiti Matici, matičarima i našoj Domovini. Kao što sam više puta izjavio, za mene je Matica hrvatska naša proširena obitelj i tako treba ostati i u budućnosti.“
Potom su izglasane točke Dnevnog reda, a kako bi izborni postupak mogao početi, izabrani su članovi Izbornoga povjerenstva.
U nastavku je glavni tajnik Ivica Nuić podnio financijsko izvješće i izvješće o radu Matice za 2024, te prijedlog Financijskog plana za 2026.
Osvrćući se na rezultate, rekao je da je u najvećoj mjeri završen proces nadogradnje informacijskog sustava, preseljeno je skladište, te je pokrenut proces za obnovu Palače Matice hrvatske, što je ujedno i najveća zadaća u idućem mandatu. Govoreći o financijskim pokazateljima, naveo je da oni iz godine u godinu rastu. Zahvalio je na dobroj suradnji Ministarstvu kulture i medija, ministrici Nini Obuljen Koržinek i državnom tajniku Krešimiru Partlu, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH i Ministarstvu kulture Federacije BiH koje je pokrovitelj velikog projekta Krunidbe kralja Tomislava u Tomislavgradu. Zahvalio je i brojnim donatorima koji svesrdno potpomažu rad Matice hrvatske, njezine programe i projekte, te zaposlenicima Matice koji su, naglasio je – ključ ostvarenja programa i projekata. Uz izvješća glavnoga tajnika, prihvaćena su i izvješća Nadzornoga odbora i Časnoga suda, kao i Revizorsko izvješće za 2024. godinu.
U kandidacijskom govoru za glavnog tajnika, Ivica Nuić, koji je u ovom mandatu već obavljao tu dužnost, istaknuo je da je kandidaturu prihvatio zbog lojalnosti prema dosadašnjem predsjedniku Miri Gavranu i potpredsjedniku Damiru Zoriću. „Ključni je motiv obnova naše zgrade koja i u tom smislu treba biti zaista simbolom kulture i povijesti, zgrada koju Matica zaslužuje i s kojom ćemo se svi dičiti. To ću cijelim svojim angažmanom nastojati ostvariti, kako bih na taj način vratio dug svojoj domovini Hrvatskoj koja mi je od 1972. kada sam došao dala sve. U njoj sam se školovao, zaposlio, ostvario obitelj i na koncu osnovao svoju tvrtku“, rekao je Nuić, ističući da ga posao obnove posebno veseli kako bi jednoga dana njegovi unuci kad prođu Zrinjevcem mogli reći – gle, to je radio i naš djed. Dodao je kako će, ako bude izabran, kao i do sada, raditi bez plaće, odnosno da će njegova plaća iznositi jedan euro godišnje.
Kandidacijski govor Damira Zorića donosimo u cijelosti.
Kandidat za gospodarskog tajnika Ivica Završki, koji je u više ranijih mandata bio član Glavnog odbora, istaknuo je da je kao diplomirani pravnik najviše radio u gospodarstvu te da će sve svoje znanje, iskustvo i energiju staviti na raspolaganje Matici hrvatskoj, a glavnom tajniku uvijek biti potpora. Na to me obvezuje zajedništvo koje je Matica postigla i to me veseli, rekao je.
Jedan od dosadašnjih potpredsjednika povjesničar Mario Jareb i književni tajnik Božidar Petrač, književnik i prevoditelj, nisu se trebali posebno predstavljati svojim kolegama i prijateljima koji itekako poznaju i cijene njihov rad i doprinos boljitku Matice hrvatske. Obojica su u svojim predstavljanjima istaknuli daljnji angažman za boljitak rada i ostvarenje planova i projekata Matice hrvatske. Uz njih se kao kandidat za potpredsjednika predstavio i Dražen Švagelj, dugogodišnji član Matice hrvatske, nekadašnji zastupnik u Hrvatskome saboru, liječnik iz Vinkovaca koji je naglasio da je način podržavanja rada ogranaka upravo onaj koji je funkcionirao zadnje četiri godine u mandatu Mire Gavrana, a što zorno svjedoči OMH u Vinkovcima.
Vladimir Lončarević, esejist, publicist, književni povjesničar i kroatist, kandidat za književnoga tajnika u predstavljanju je podsjetio na svoju kolumnu u Vijencu pod naslovom „Neograničena“ Hrvatska. „Upravo u tom kontekstu Maticu hrvatsku doživljavam kao Maticu hrvatskoga duha“, rekao je. Podsjetio je kako je u tim kolumnama isticao da bi svaki svjestan Hrvat trebao iskazivati zahvalnost ljudima koji su izvan domovinskih granica, teškoćama unatoč, činili sve da sačuvaju hrvatski identitet i integritet. „Upravo i zbog toga u radu književnog tajnika, ako me izaberete, naglasak ću staviti na izbor vrijednih knjiga hrvatskih autora u inozemstvu i na književnu suradnju sa svim ograncima, a za što prostora itekako ima“, rekao je.
Podsjetivši da je i kod ranijih Matičinih izbora pa tako i ovih bilo kontroverzi i poticanja na nemire, izrazio je zadovoljstvo što su izbori protekli u dobroj demokratskoj atmosferi i prijateljskom ozračju zajedništva. Osvrnuo se i na pisanja o Matici hrvatskoj zaključivši da „nije bitno što se piše, već tko piše. Po Matici se ‘puca iz svih oružja’ kada se ujedine ultralijeva i ultradesna strana. No, to samo znači da smo na dobrom putu i da dobro radimo“, rekao je Zorić.
„I u potpori hrvatskom narodu u BiH Matica mora biti prisutna i na razini kako bi očuvali hrvatsku samosvijest, jer samo samosvjestan narod može biti i jak narod. Nisu oni nikakvi došljaci ili ‘bošnjani’, kako li ih se sve ne naziva, već izdanak starog hrvatskoga naroda i u jačanju te samosvijesti pomagat će im i Matica hrvatska. To smo im dužni, jer je Hrvatska u njima uvijek imala i ima potporu“, rekao je Zorić prisjetivši se svoga mentora akademika Radoslava Katičića koji mu je govorio da „voli otići u BiH da bi vidio kako se Hrvatska voli s one strane“.
Konstituirajuća sjednica Predsjedništva održana je u Zagrebu 24. lipnja, a konstituirajuća sjednica Glavnog odbora 1. srpnja.
Nakon iznimno uspješnog mandata prošle uprave Matice hrvatske na čelu s Mirom Gavranom, rezultati novih izbora u Matici donose kontinuitet, uz neke nove snage. Pred izabranim dužnosnicima zadaća je i dalje graditi snažnu, marljivu i prisutnu Maticu. Prema obećanjima izrečenima na skupštini, za četiri godine, uoči sljedeće izborne skupštine MH, moći ćemo prošetati obnovljenom Palačom Matice hrvatske u centru Zagreba, na ponos svih hrvatskih domoljuba.
817 - 3. srpnja 2025. | Arhiva
Klikni za povratak