U duhu novih istraživanja, raznolikih tema i ideja

Drugi jezikoslovni skup posvećen akademiku i zaslužnom jezikoslovcu – međunarodni znanstveni skup Stogodišnjica Stjepana Babića – održan je u Zagrebu i Oriovcu od 8. do 10. svibnja, pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Organizatori skupa bili su časopis Jezik, Hrvatsko filološko društvo i Općina Oriovac, a suorganizatori i donatori Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Brodsko-posavska županija, Filozofski fakultet u Osijeku, Matica hrvatska, Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Školska knjiga. Predsjednica Organizacijskoga vijeća skupa bila je sveučilišna profesorica u miru i dugogodišnja urednica časopisa Jezik Sanda Ham. Dvadeset i četvero znanstvenika, iz Hrvatske i inozemstva, predstavilo je rezultate svojih istraživanja vezanih za normativne, identitetske, morfološke, leksikološke, leksikografske, prijevodne i općejezične teme.

Na otvaranju skupa u dvorani Matice hrvatske Mario Grčević održao je pozvano predavanje o Zakonu o hrvatskom jeziku / Snimila Ida Hitrec

Skup je otvoren u Dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj u Zagrebu, obraćanjem Matičina predsjednika akademika Mire Gavrana, pozdravnim riječima Ranka Matasovića, tajnika Razreda za filološke znanosti HAZU, i Helene Sablić Tomić, dekanice Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Uslijedilo je pozvano predavanje Marija Grčevića Zakon o hrvatskom jeziku i predstavljanje knjige Stjepana Babića Na Božjim putovima u kojemu su sudjelovali Babićeve kćeri Zrinka Jelaska i Višnja Babić, Hrvoje Hitrec i Helena Sablić Tomić, a odabrane je ulomke iz knjige pročitao Krunoslav Klobučar.

Nakon pozdravne riječi Davora Dukića, predsjednika Hrvatskoga filološkoga društva, uslijedile su prve dvije sjednice skupa na kojima su izlagali Mislav Ježić, Zvonko Pandžić, Ivan Marković, Amir Kapetanović, Nataša Bašić i Bernardina Petrović. Prvi je dan skupa Stogodišnjica Stjepana Babića završio raspravom i domjenkom.

Iznimna stručna i znanstvena postignuća nagrađenoga

Skup je nastavljen 9. svibnja u Babićevu rodnom Oriovcu nedaleko od Slavonskoga Broda u kojemu je Babić proveo djetinjstvo i ranu mladost. Dobrohotne su želje i ohrabrujuće riječi sudionicima uputili Antun Pavetić, načelnik općine Oriovac, Antun Stoić, prodekan za znanost i opće poslove Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije i Ivan Medved, predsjednik OMH u Slavonskom Brodu. Uslijedila je dodjela Nagrade Stjepan Babić. Ovogodišnje je Povjerenstvo za izbor nagrađenika (u sastavu Mario Grčević, Zrinka Jelaska i Sanda Ham) odlučilo nagraditi osobu iznimnih stručnih i znanstvenih postignuća – Hrvata s hrvatskim i slovenskim državljanstvom – Igora Ivaškovića.

Ovogodišnjem dobitniku Igoru Ivaškoviću Nagradu Stjepan Babić uručili su Sanda Ham i Antun Pavetić / Izvor Brodsko-posavska županija Facebook

Rođen u Novom Mestu, Ivašković se školovao u rodnome gradu, Ivančnoj Gorici, Ljubljani i Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, na Fakultetu društvenih znanosti (politologiju i antropologiju), na Pravnom fakultetu, na Fakultetu za humanistiku (povijest) te na Filozofskom fakultetu (hrvatski, srpski, makedonski jezik i književnost; pedagogiju i andragogiju). Četverostruki je doktor znanosti, a radi i na svojemu  petom doktoratu – Hrvatski jezik u Slovenaca – prošlost, sadašnjost i perspektive – na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Igor Ivašković obnašao je funkciju izvršnoga direktora Hrvatskoga helsinškoga odbora, bio je časnik za vezu zadužen za prijam dužnosnika Republike Hrvatske u protokolu Vlade Republike Hrvatske, a dvije je godine bio profesionalni košarkaš u Košarkaškom klubu Krka Novo Mesto i slovenski državni reprezentativac. Od 2010. zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Velikan hrvatskog jezikoslovlja Stjepan Babić

Jezikoslovnim se temama detaljnije bavi posljednjih pet godina, a fokus je njegova istraživanja položaj hrvatskoga jezika izvan Hrvatske, ponajprije u Sloveniji. Svojim jezikoslovnim publikacijama Ivašković želi upoznati slovensku javnost s posebnostima hrvatskoga jezika te s njegovim razlikama u odnosu sa srodnim slavenskim jezicima. U obrazloženju je Sanda Ham naglasila kako je „Nagrada priznanje spomenutom znanstveniku za dosadašnji rad na očuvanju i promicanju hrvatskoga jezika, ali i poticaj da taj rad u navedenom području i nastavi.“ Pun erudicije i entuzijazma u izlaganju, samozatajan, jednostavan, odmjeren i skroman u komunikaciji, Ivašković je, vjerujemo, talent pred kojim su brojna znanstvena postignuća.

Nasljeđe Stjepana Babića širi jezikoslovne horizonte

Na trećoj su sjednici međunarodnoga znanstvenog skupa Stogodišnjica Stjepana Babića izlagali Sanda Ham, Igor Ivašković  i Vice Šunjić, na četvrtoj Anđela Frančić, Vlatka Štimac Ljubas, Ljubica Josić, Marijana Bašić i Alen Orlić, a na posljednjoj, petoj, Irena Krumes, Jasna Šego i Željka Rosandić. Spriječeni održati svoja usmena izlaganja, pisane su priloge vezane za Dane Stjepana Babića uredništvu časopisa Jezik poslali Leopold Auburger, Zrinka Jelaska, Igor Marko Gligorić, Artur Bagdasarov, Mile Mamić i Milan Nosić.

Izlaganja na drugim Danima Stjepana Babića u Zagrebu i Oriovcu obogatila su sudionike novim znanjima o sociolingvističkom okružju u kojemu su nastajala Babićeva djela, proširila im horizonte o afirmiranju posebnosti hrvatskoga jezika, pružila im uvid u dio Babićeve (dosad široj javnosti nepoznate) ostavštine, otkrila im nove detalje o Babićevu radu, erudiciji i stvaralačkom zanosu, podsjetila na Babića kao antologičara članaka, rasprava i govora o obrani hrvatskoga književnoga jezika kao i pjesničkih tekstova o ljepotama i tajnama hrvatske riječi. Nadalje, izvješća o rezultatima znanstvenih istraživanja vezanih za Babićev rad, ali i uz širu jezikoslovnu tematiku, približila su im autora gramatike, pravopisa, monografija, članaka, znanstvenih i stručnih rasprava, jezikoslovnih, teoloških i duhovnih spisa, zagovornika oslobađanja znanosti o jeziku političkoga tutorstva, riječju – obogatila su im znanja o kolegi, profesoru, poznaniku i prijatelju, utkala nove spoznaje u hrvatski jezikoslovni stručni i znanstveni korpus te potaknula u sudionicima želju, volju i snagu za nove istraživačke izazove i otkrića.

Svjedočeći krilaticu časopisa Jezik da se „hrvatski jezik voli znanjem“, međunarodni znanstveni skup Stogodišnjica Stjepana Babića završio je obilaskom brodskoga Franjevačkog samostana i zajedničkim ručkom u Kući piva u Slavonskom Brodu. Sljedeći će se Dani Stjepana Babića, kako nam je rekla njihova idejna začetnica i glavna organizatorica te dugogodišnja Babićeva suradnica Sanda Ham, održati za dvije godine.