Sloboda – svevremenska tema u književnosti, društvu i umjetnosti

U prostorijama Kulturno informativnog centra 12. svibnja otvoren je jedanaesti po redu Zagreb Book Festival 2025 koji ove godine ima temu Vrijeme – od sjećanja do vizije. Odana publika željna bogata programa preplavila je kinodvoranu. Festival koji je trajao do 16. svibnja, osim književnoga programa, uključivao je i panel-diskusije o aktualnim društvenim temama i predavanja eminentnih intelektualaca.

Sloboda sadašnjosti, tišina prošlosti

Program je otvoren gostovanjem Lee Ypi, albanske spisateljice i sveučilišne profesorice, autorice knjige Slobodna. U razgovoru s Moranom Kasapović Lea Ypi prisjetila se djetinjstva u Albaniji i pada komunističkog režima. Ta promjena stavila je u fokus pitanje slobode: Jesu li težnje jedne generacije propast druge? Što je sloboda i gdje su njezine granice? Preuzimamo li odgovornost za tu slobodu ili je prebacujemo na druge? Ypi je za kraj naglasila kako ne smijemo dopustiti da sloboda bude tek privilegija nekolicine, jer u društvu u kojem nisu slobodni svi, nije slobodan nitko.

Zagreb Book Festival okupio je velik broj hrvatskih i inozemnih književnika i publicista

Uslijedila je promocija knjige Samo jedna od Petre Prtajin, studentice medicine, u izdanju Naklade Ljevak. Razgovor s autoricom moderirala je Anda Bukvić Pažin, a sudjelovali su Kristian Novak i Boris Jokić. Autorica je mladim spisateljima poručila da prednost pri pisanju daju onome što već poznaju i što im je blisko. Istaknula je i važnost čitanja školskih lektira koje su oblikovale njezin književni izričaj.

Prva večer festivala privela se kraju panel-diskusijom Vrijeme globalnog kaosa – rat i mir u kojoj su sudjelovali Ivica Đikić i Božo Kovačević te Helena Puljiz, a moderirala ju je Morana Kasapović. Razgovaralo se o važnosti diplomacije i dijaloga, a bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević podučio nas je da uvijek treba inzistirati na diplomatskom rješavanju problema.

Drugi dan festivala započeo je okruglim stolom posvećenim djeci, na temu Zašto danas djeci čitati bajke?. Sudjelovale su Marija Ott Franolić, Dubravka Zima, Maša Rimac Jurinović, Emica Calogjera Rogić, a razgovor je moderirala Anda Bukvić Pažin. Prisjetili smo se omiljenih bajki koje su nas ušuškivale u san i štitile od čudovišta.

Dario Harjaček predstavio je knjigu Stotina godina, a o knjizi su govorile Ivana Rogar i Ivana Bodrožić uz vođenje Sanje Baković. Govorilo se o tišini prošlosti i pukotinama u njoj. Večer smo proveli u društvu Rajka Grlića i Morane Kasapović, uz čašu dobroga vina i još boljeg razgovora, o dragim nam knjigama i filmovima.

Treći dan festivala započeo je tribinom Europski književni agenti i male književnosti – kako doći do prijevoda?. O toj važnoj temi s Ivanom Sršenom razgovarali su Simona Kaleva, Filip Balog i Urtė Liepuoniūtė. Dotakli su se brojnih izazova u objavljivanju vrijednih djela malih književnosti, važnosti međunarodne suradnje i kulturne razmjene, ali i ključne uloge kvalitetnih prevoditelja.

Na tribini Kul u gradu s temom Sjaj kratke priče u Knjižari Ljevak, novu knjigu Potpis i druge priče predstavila je Kristina Gavran, a Marin Ivančić svoj prvijenac Slipi kralj i druge priče. O migraciji, ljubavi, smrti, nasilju u obitelji, licemjerju i fantastici, razgovarali su sa Sanjom Baković.

Oblikotvorna moć narativa
o povijesti

Nakon toga je u KIC stigao autor knjiga Kultura – nova svjetska povijest i Pisani svijet Martin Puchner, kojega je ugostila Nataša Govedić u tematskom bloku Kultura – od krhotina tradicije do inovacije. Intervju s piscem donosimo u sljedećem broju Vijenca.

Nakon njega, na redu je bio Eskil Skjeldal koji je predstavio svoju knjigu Otajstvo vjere, koncipiranu kao razgovor s nobelovcem Jonom Fosseom. Zavirili smo u sebe u društvu Nenada Rizvanovića i Karoline Lisak Vidović, uz moderiranje Sanje Baković.

Kraj dana proveli smo u ženskom društvu Književnica u vremenu Julijane Matanović i Ene Katarine Haler, a nisu izostale ni Morana Kasapović i Sanja Baković.

Četvrti dan festivala započeo je u Knjižari Ljevak, gdje su, u društvu mališana, autor Davor Stanković i urednica Emica Calogjera Rogić predstavili knjigu Retorika za djecu, a djeca su se okušala i u ulozi retoričara.

Drugi norveški gost festivala, Ekelund Torbjørn, predstavio je knjigu Godina u šumi. Milan Majerović Stilinović s njim je razgovarao o povratku prirodi, terapeutskom djelovanju ponavljanja i rituala te o uživanju u malim, svakodnevnim stvarima.

Kako narativi o povijesti oblikuju naš identitet, društvo i pogled na svijet, tumačio je Michael Martens u razgovoru Budućnost prošlosti s Moranom Kasapović, a prisjetili smo se i velikana Ive Andrića, kojemu je posvetio knjigu Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).

Posljednja je bila panel-diskusija Prolazi sve – možemo li to podnijeti?, a u šarolikom društvu Darka Marčinka, Križa Katinića i Nine Violić, uz vodstvo Sanje Baković, raspravljalo se o starenju, promjenama i prolaznosti u vremenu opsjednutom mladošću i ljepotom.

Pogled u budućnost

Zadnji dan festivala započeo je dvjema promocijama: knjige Zona kamfora autora Mladena Kopjara s Nadom Mihaljević i Sanjom Baković, a potom je Mario Angel Quintero predstavio svoju knjigu Sedam ikona i zagrebačka snatrenja u društvu Tomice Bajsića i Željke Somun.

Pogledom u budućnost festival su zatvorili Žarko Paić, Tomislav Pletenac i Krešimir Krolo uz moderiranje Morane Kasapović. Glavne su teme panel-diskusije Svijet sutrašnjice – što nas čeka? bile neizvjesnost, napredak i promjene.

Zagreb Book Festival 2025 još se jednom potvrdio kao važna manifestacija koja spaja književnost, društvo i umjetnost, a iako je tema festivala bilo vrijeme, najviše se govorilo o slobodi ili njezinu odsustvu. Pitanje slobode aktualno je u svim vremenima, ona je trajna težnja svakoga od nas i ne preostaje nam drugo nego da je svakim danom iznova propitkujemo, gradimo i osvajamo. Nadamo se da će festival i u budućnosti ostati prostor u kojem se sloboda čuva, množi i prenosi dalje – razgovorima o knjigama, filmu i životu, do kasno u noć.