Seoske žene – temelj opstanka i razvoja

Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske organizirao je 7. svibnja tribinu naslova Značaj i uloga seoske žene u razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Pročelnik Odjela Josip Kraljičković pozdravio je okupljene, a predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran pohvalio je rad Odjela i naglasio osjećaj ponosa i zahvalnosti kada upravo odjeli Matice hrvatske „odluče tematizirati stvari koje su sudbinski bitne za budućnost Hrvatske“.

Pročelnik Kraljičković rekao je da je cilj tribine potaknuti javni interes za žene koje žive, rade i osnivaju obitelji u selima, ali i potaknuti političke odluke koje trebaju olakšavati seoski život, a da bavljenje poljoprivredom ostane osnovna djelatnost. Zahvalio je suorganizatorima, Hrvatskom agroekonomskom društvu i udruzi Uzorne hrvatske seoske žene, čiji je rad istaknuo s obzirom na projekt izbora najbolje hrvatske seoske žene, koju biraju obilazeći Hrvatsku, a na taj način žene „teže izvrsnosti i povećava im se vidljivost“.

Uvodno izlaganje o važnosti seoske žene za razvoj hrvatske poljoprivrede i sela održala je profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Snježana Tolić. Kaže kako je „opće poznato, ali i istraživanja to potvrđuju, da žene i muškarci nemaju podjednak pristup tržištu rada, pogotovo žene u ruralnim područjima“, zbog čega se posljedično stvara problem ekonomske ovisnosti o muškarcima. Čak 60 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj ima površinu manju od 5 hektara, od čega se ne mogu očekivati ekonomska sredstva dostatna za egzistenciju tijekom cijele godine. Zaključila je kako studije o rodnim ravnopravnostima, kao ciljevima Ujedinjenih naroda i Europske komisije, ne trebaju razlikovati samo muškarce i žene, nego i urbane i ruralne žene.

Moderatorica tribine Božica Brkan predstavila je predavanje koje je videovezom iz Strasbourga održala zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak. Govorila je o utjecaju Europskog parlamenta u jačanju potpore seoskim ženama, čija je uloga nezamjenjiva: one su „hraniteljice, skrbe o svojoj obitelji i blagu, čuvaju tradiciju i razvijaju kulturni identitet“. U parlamentu se traži da se taj „nevidljivi“ rad žena u poljoprivrednim djelatnostima pravno prizna, kako bi se ostvario pristup pravima iz sustava socijalne sigurnosti, ali i kako bi se izrazila distinkcija privatnog i poslovnog života.

Moderatorica Božica Brkan prije rasprave osvrnula se na prošlost, pa je ukratko predstavila projekt izbora najuzornije seoske žene koji je započeo 2000. godine. U raspravi je sudjelovala Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koja je govorila o radu ministarstva čija je uloga upravo potpora proizvođači(ca)ma.

Raspravu su svojim iskustvima obogatile članice udruge Uzorne hrvatske seoske žene Dragica Vučković i Branka Tretinjak koje desetljećima imaju OPG-ove na kojima rade sa svojim obiteljima