O europskim politikama nedovoljno se izvještava

Europa, poznata i kao Stari kontinent, svoj dan slavi 9. svibnja, a ove godine obilježava i 75. godišnjicu donošenja povijesne Schu­manove deklaracije. Upravo tog dana 1950. predstavio ju je tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, predloživši stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, preteče današnje Europske unije. Tim je povodom u Matici hrvatskoj održana tribina Vrli novi svijet, s ciljem problematiziranja važnih pitanja koja su danas pred zemljama članicama europske obitelji. Riječ je o trećoj po redu tribini nastaloj u organizaciji pročelnika Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske Dine Milinovića zahvaljujući podršci Matičina predsjedništva na čelu s akademikom Mirom Gavranom. Ove su godine na njoj sudjelovali Janko Bekić sa Sveučilišta za obranu i sigurnost „Dr. Franjo Tuđman“, Tomislav Kardum s Hrvatskog instituta za povijest, Kristijan Kotarski te Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Plodonosna rasprava iznjedrila je temeljni zaključak kako se o europskim politikama nedovoljno jasno izvještava u hrvatskim medijima te da našim građanima nedostaje osnovnih informacija o odlukama koje se provode pod njihovim okriljem. Jedan od pokazatelja otuđenosti hrvatskih građana od Unije jest i činjenica da smo na prethodnim izborima za Europski parlament prema postotku izlaznosti glasača zauzeli posljednje mjesto među zemljama članicama. Prije službenog početka tribine, Milinović je naglasio kako je to razlog više da se aktivnije zamislimo nad trenutnom situacijom u Europi i svijetu, kako na razini geopolitike, društva, ekonomije i kulture tako i tzv. običnih ljudi jer smo svi dio zbivanja koja nepovratno mijenjaju nama dosad poznatu sliku svijeta.

Tribinu je organizirao pročelnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske Dino Milinović / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Kristijan Kotarski napomenuo je kako hrvatskim građanima nedostaju osnovne informacije o hrvatskim odlukama u kontekstu europskih i svjetskih previranja, pa se tako na javnoj televiziji nije moglo saznati kako će se odluka Donalda Trumpa o uvođenju carina europskim zemljama odraziti na Hrvatsku, kao niti to koji je naš stav o takvoj odluci. Kardum je dodao kako su naši građani depolitizirani, čemu doprinosi medijsko izvještavanje o tome je li pojedini domaći europarlamentarac ponudio prijedlog kojeg zakona, dok se o ostalim, važnijim temama ne govori. Popović je istaknuo kako je naše društvo zapravo u političkom smislu letargično i visoko ideologizirano, stoga je izlaznost na izbore takva kakva jest. Za EU je naglasio kako je nedovršen projekt, odnosno kako je fragmentirana u raznim aspektima, budući da je nastala kao pokušaj elita da se ustroji teritorij na institucionalizmu, nasuprot konstitucionalizmu. Janko Bekić iznio je zanimljiv pogled na činjenicu da se u javnosti nakon 2013. počeo gubiti interes za EU, uz istodoban porast interesa za Zapadni Balkan. U tom je kontekstu upozorio da se, u slučaju stvaranja takve unutareuropske asocijacije, može dogoditi brisanje granica i obnova SFRJ. Kao poseban problem govornici su istaknuli činjenicu da se danas više ne može odgovoriti na pitanje što je to Europa, a da se baš svaki mogući odgovor ne protumači kao diskvalificirajući za neku od skupina. Upravo na taj način, smatra Bekić, događa se indoktrinacija koja sve nas, a napose mlade ljude, nastoji udaljiti od vlastite svijesti o pripadajućem nam identitetu. U tom je smislu napomenuo kako odgovor na pitanje što je Europa ovisi o tome koga se pita, pa tako za mnoge obuhvaća vrijednosti koje ni u kojem smislu nisu dio europske povijesti, kulture niti civilizacije. Kardum je dodao kako bi zbog svega Europu danas trebalo smatrati socijalno-tržišnom gospodarskom demokracijom, napomenuvši kako je bila najsnažnija dok je bila fragmentirana jer je postojao skup temeljnih karakteristika koje su područje njezinih zemalja razlikovale od drugih dijelova svijeta te im pridavale snažno identitetsko uporište, ali i snagu.

U nastavku rasprave dodano je kako se Hrvatska ne snalazi u okolnostima sve većeg priljeva strane radne snage, niti u pitanjima asimilacije tih skupina u hrvatsko društvo, što je sve itekako povezano s problemom potiskivanja slobode govora, čemu svjedočimo, pa se postavlja pitanje gdje je danas čuveni europski humanistički duh. Predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran zaključio je raspravu čestitavši govornicima na, kako je rekao, najboljoj tribini u povodu Dana Europe dosad održanoj u Matici, iskazavši dobru volju za buduća izdanja ovakvih događanja.