Novi poetski glasovi Makedonije

Suvremena makedonska poezija ukorijenjena je u vlastitoj tradiciji, ali i povezana sa svjetskim poetskim trendovima, raznorodna je i dinamična i svjedoči o duhu vremena u svijetu koji je pun sukoba i netrpeljivosti. Kako bi nam približili nove poetske glasove, Veleposlanstvo Republike Sjeverne Makedonije u suradnji s Kulturno informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije organiziralo je 5. svibnja u prostoru spomenutog centra književnu večer, a povod je bila proslava 80 godina od kodifikacije makedonskog standardnog jezika i 40 godina od uspostave Lektorata za makedonski jezik u Rijeci. U okviru manifestacije sudjelovala je Mimi Gjorgovska, ravnateljica Centra, a zatim i Biljana Stojanovska Đurić, predavačica makedonskog jezika koja je predstavila rad Međunarodnog seminara o makedonskom jeziku, književnosti i kulturi na Univerzitetu „Sveti Ćiril i Metodije“.

Makedonski pjesnici u Kulturno informativnom centru Republike Sjeverne Makedonije

Na pjesničkoj večeri sudjelovali su Vladimir Ilievski, Suzana V. Spasovska, Ferdi Bulut i Mihajlo Svidrevski. Svaki od spomenutih autora ima drugačiju poetiku. Mihajlo Svidrevski iz Bitole, jedan od pokretača te pjesničke scene, uredio je za zagrebački nastup i izdanje s prijevodima poezije spomenutih autora i autorica. Prijevod potpisuje Damir Brezan, a u knjižici čiji je izdavač Vostok iz Bitole, uvrštena je i poezija dviju autorica koje nisu mogle prisustvovati toj večeri, a riječ je o sjajnim pjesnikinjama Kristini Nikolovskoj i Slavici Gadžovoj Svidrevskoj. Mihajlo Svidrevski je prozaist, pjesnik i prevoditelj. Autor je više zbirki poezije Kroz san od magli i kiša (2013), Zvijezde koje spavaju (2017), Granice (2020), te romana Bije­lo i crveno, Posljednji dani Hansa (2019), Aragon (2025). Dobitnik je više nagrada za poeziju. Njegova je poezija društveno angažirana, nadahnuta, piše o granicama, o protjeranima iz domova, o precima, bakama i djedovima „koji i danas žive u egzilu / i od dana kada su prešli granicu / još uvijek sanjaju / da će se vratiti natrag / da umru u svojim domovima“ (pjesma Umjesto posvete).

Vladimir Ilievski rođen 1970. pjesnik je, prozaist i teoretičar. Bavi se citatnošću u lirici, a upravo intertekst i ironijski odmak, važan su dio njegove poetike. Naslovi nekih od zbirki pjesama su Gledatelj na liniji (1997), Izbori i slučajnosti (2000), Nema istih jutara (2008), Brzina ne ubija (2007). Ferdi Bulut pjesnik je i slikar, a 2022. objavio je dvojezičnu zbirku Lagana noć – Hafif Gece na makedonskom i turskom jeziku, te zbirku Svjetlost u noći (2023).

U knjižici je zastupljena i svestrana Slavica Gadžova Svidrevska iz Bitole, koja je pjesnikinja, doktorica filoloških znanosti, autorica brojnih književnih studija o književnosti i diskursu moći, o tijelima, strahu i nasilju. Autorica je i više zbirki koje su prevođene na brojne jezike, a izdvajamo Bes­konačnost (2001), Pisma (2012),Tijela (2016) i Politike straha (2021) za koju je nagrađena nagradom Karamanov.

Suzana V. Spasovska pjesnikinja je i znanstvenica, piše doktorat o orfizmu i poeziji, a njezina odlična poezija sadrži elemente orfičkog, mitološkog i feminilnog. Objavila je sedam knjiga poezije, izdvajamo nagrađenu Jezik svjetlosti (2020), te Kaducej i lira (2022).

Poeziju su čitale uspješne studentice makedonskog jezika Laura Katarina Lukač i Ingrid Šporer. Treba istaknuti i izložbu Makedonska književna šterna, koja je vezana za makedonski jezik i njegovu kodifikaciju. Ovaj sjajan kulturni događaj predstavlja most između hrvatske i makedonske književnosti i kulture.