Hrvatski prostor u 15. i 16. stoljeću

Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva Ogranak Matice hrvatske u Sisku organizirao je predavanje Ivana Smiljanića Od Krbavske bitke (1493.) do Sisačke bitke (1593.): stogodišnja povijest hrvatsko-osmanskih sukoba, koje je održano 15. travnja u prostoru Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije u Sisku.

U zanimljivom i stručnom izlaganju Ivan Smiljanić objasnio je kako je Europa između 1493. i 1593. godine bila nesigurna i podijeljena zbog različitih interesnih grupa i antagonizama. „To je Europa koja je pokušavala naći oblik zajedničkoga suživota s Osmanskim Carstvom koje se već u prvomu desetljeću 16. stoljeća postavilo kao svjetska sila koja gospodari istočnim Mediteranom i ozbiljnije prijeti zapadnomu. Zajednička akcija protiv Osmanlija koja je u ono vrijeme trebala Europi nikako nije mogla nastati zbog prevelikoga respekta prema agresivnoj politici osmanskoga imperijalnoga sustava kako na kopnu tako i na moru.“

Smiljanić je istaknuo kako se Hrvatsko Kraljevstvo u tom razdoblju nalazilo u teškom položaju jer su sve europske države nastojale izbjeći otvoreni rat s naizgled premoćnim neprijateljem. „Hrvati se nisu ustručavali prozivati papu i druge europske vladare zbog nezainteresirane politike suprotstavljanja osmanskoj imperijalnoj moći i nedovoljne pomoći koju Hrvatsko Kraljevstvo dobiva. Najvećim dijelom moglo se nadati moralnoj podršci u vidu naslova antemurale christianitatis koji papa Lav X. (1513–1521) daje Hrvatskoj 1519. godine.“

„Tradicionalna slika Krbavske bitke kao početka rasapa Hrvatskoga Kraljevstva novijim historiografskim dostignućima ponešto je ublažena te se nastoje istaknuti i pozitivni učinci osmanske uprave na okupiranim hrvatskim teritorijima. Unatoč svemu tomu, s porastom moći Habsburške Monarhije i opadanjem moći Osmanskoga Carstva, hrvatski teritoriji polako se počinju oslobađati te Hrvatska poprima granice prema Bosni i Hercegovini kakve ima i danas. Štošta bi se također moglo koristiti od inozemnih dostignuća u proučavanju općega europskog procesa vojne revolucije u ranomu novom vijeku, kako bi se objasnili sukobi i na našemu povijesnom prostoru, a pogotovo u pobjedničkomu ishodu Sisačke bitke, čime je ujedno zaokruženo i stoljetno razdoblje ratovanja s osmanskim osvajačem, iako će sudjelovanje hrvatskih vojnika u procesu oslobađanja Europe od osmanskoga utjecaja potrajati i u sljedećim stoljećima“, zaključio je Ivan Smiljanić.