Globalne migracije – velik izazov današnjice

„Odlasci i samo odlasci hrvatska su stvarnost s tragovima u svima nama, s vremenskim željama na godinu dana pretvorenim u životnu radnu vječnost uglavnom povratcima kojih mnogi nisu više bili svjesni.“ Riječi su to sveučilišnog profesora i uvaženog demografa Stjepana Šterca na međunarodnoj konferenciji Globalne dijaspore Europske unije – hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi održanoj u Hrvatskoj matici iseljenika.

Sanja Breljak, glavna urednica Hrvatskog glasa Berlin, ispričala je znakovitu anegdotu. Razgovor se vodio među dvjema ženama. Jedna kaže: „Kad smo ono 68. došli u Njemačku, na birou rada se trebalo upisati i koliko dugo mislimo biti u Njemačkoj. Moj suprug napisao tri godine, a kum iza njega gurnu ga u leđa i veli, piši dvi, dosta nam dvi. A, eto, ostadosmo punih 40 godina.“

Znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar na konferenciji

Vodeći stručnjaci i gosti ove međunarodne konferencije koju je organizirao Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva dva su dana raspravljali o aktualnoj i kompleksnoj migrantskoj tematici s obzirom na sadašnje složene geopolitičke okolnosti i izazove u kojima se nalazi cijeli svijet pa tako i Republika Hrvatska. Na konferenciji su sudjelovali najveći stručnjaci u ovom području usredotočivši se na učinke imigracijskih politika unutar EU, razgovaralo se o globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi i Australiji, ali i budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.

Isti broj Hrvata u Hrvatskoj
i dijaspori

U našem stoljeću svjedoci smo intenzivnih migracija. Procjena je Ujedinjenih naroda da u svijetu ima oko 281 milijun međunarodnih migranata, što je 3,6 % svjetske populacije. Taj zastrašujući podatak odnosi se na raseljavanja unutar ili izvan zemlje podrijetla, zbog ratnih sukoba, političkih ili ekonomskih razloga, klimatskih promjena. Stručnjaci kažu da će doskora cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se tom problematikom. Uloga dijaspora drastično se promijenila u odnosu na njihov položaj nakon Drugog svjetskog rata. Danas su mnogi njezini pripadnici postali važni čimbenici u međudržavnim odnosima.

Hrvatska ima veoma brojnu iseljeničku zajednicu, gotovo isti broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Najveća dijaspora u svijetu je indijska, broji više od 17,5 milijuna ljudi. Brojna je i meksička s 11,8 milijuna ljudi, kao i kineska s 10,7 milijuna. Na skupu je posebno istaknuto kako je Irska, zahvaljujući politici koju je vodila 1990-ih, poticala svoje građane na povratak. Dobri primjeri povezivanja s domovinom jesu židovska i hrvatska dijaspora.

Hrvatska od 1990-ih bilježi smanjenje broja stanovnika. Desetljeće snažnog iseljavanja negativno se odrazilo na dobnu strukturu i natalitet pa i suvremenu demografsku sliku koju obilježavaju depopulacija, negativno prirodno kretanje i intenzivno starenje. Prema projekcijama Eurostata, koeficijent dobne ovisnosti starijih (odnos broja stanovnika starijih od 65 prema stanovništvu od 15 do 64 godine) u Hrvatskoj će se u sljedećih 25 godina povećati s 36,9 na 51,8 što ukazuje na daljnje izazove na tržištu rada. Stoga se može očekivati, kaže Sanja Klempić Bogadi iz Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja, nastavak imigracije koja će ublažiti nedostatak radne snage, ali neće zaustaviti proces demografskog starenja.

Projekcije: 2030. svaki četvrti
radnik u Hrvatskoj stranac

Hrvatska se danas susreće s izazovima integracije stranih radnika u zemlji. Posljednjih nekoliko godina među useljenicima je sve manji broj onih s hrvatskim državljanstvom, dok je u bitnom porastu doseljavanje državljana azijskih zemalja. Ako se nastavi useljavanje radne snage sadašnjim tempom, pretpostavlja se da bi 2030. svaki četvrti radnik bio strani državljanin. Sve to postavlja pred Hrvatsku goleme izazove u njihovoj integraciji, posebno zbog nedostatka integracijskih mjera, učenja jezika, neadekvatnog radnog vremena, tromosti sustava, pretjerane birokratiziranosti reguliranja statusa i uvjeta zapošljavanja, navode među ostalim, u svom istraživanju Margareta Gregurović i suradnici iz Instituta za istraživanje migracija. I u Ministarstvu demografije i useljeništva svjesni su svih problema, osobito se bave demografskom politikom. Ministar Ivan Šipić naglasio je da će se i dalje donositi demografske mjere i naveo ohrabrujući primjer. „Lani je više od 400 djece povratnika upisano u domovinske osnovne i srednje škole.“ I ova bi konferencija morala doprinijeti zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina. Kontinuirano provođenje istraživanja usmjerenih k namjerama povratka pritom ima izrazitu važnost jer se namjere povratka nerijetko mijenjaju u skladu s protokom vremena i ovisno o okolnostima u zemlji podrijetla i odredišta, kažu znanstvenici. 

Vlada Republike Hrvatske 2021. godine pokrenula je mjeru Biram Hrvatsku radi poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od početka provedbe te mjere do lipnja 2024. godine odobreno je 488 zahtjeva za povratak iz inozemstva, pri čemu je najviše povratnika došlo iz Njemačke i Austrije.

„Dijaspora je jedna od najjačih pokretačkih sila na globalnome svijetu i na neki način, ona je važan element u strategijama i  politikama“, rekla je ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj. „Dijaspora kao vezivno tkivo služi za povezivanje zemalja, regija i kontinenata. Samim time postavlja se pitanje kako kreatori politike odgovaraju na dijasporu. Gledaju li je kao partnera, kao investiciju ili možda kao gubitak. To su različiti pristupi“, rekla je između ostalog Marina Perić Kaselj te dodala kako se Hrvatska suočava s novom situacijom. Od iseljeničke zemlje, sada je postala i useljenička zemlja.

Iskustvo Pakistanca u Hrvatskoj

Zanimljivo osobno iskustvo u Hrvatskoj iznio je Pakistanac Saghar Manzoor. U Pakistanu je, kaže, živio u neizdrživim uvjetima jer je kao kršćanin bio izložen stalnom progonu i mogućnosti smrti. Iako je njegov cilj bila Italija, za Hrvatsku su ga zainteresirale hrvatske redovnice u Bihaću. Pomogle su mu da dođe u Hrvatsku, u Isusovačku službu za izbjeglice. Isprva je radio u ugostiteljstvu, a sada radi u Caritasovu prihvatilištu za beskućnike. Uči hrvatski, zadovoljan je i miran. I nada se da će se Hrvatska otvoriti i drugima. Katolička se crkva posljednjih godina profilirala kao jedan od najvažnijih i najaktivnijih dionika u suočavanju s izazovima migracija, naglašava pater Stanko Perica, član Isusovačke službe za izbjeglice. Pruža im širok spektar usluga, od bazične humanitarne pomoći do dugoročnih projekata koji pružaju pomoć u integraciji u lokalne zajednice. 

Na konferenciji je bilo govora o konkretnim potezima i to pojedinaca u aktiviranju dijaspore. Russell Dalgleish iz Škotske svjedočio je kako je posljednjih 8 godina, kao osnivač i predsjednik Škotske poslovne mreže, stekao jedinstven uvid u snagu dijaspore koja može predstavljati specifičnu mogućnost za pozitivne promjene. Škotska poslovna mreža uspješno je povezala škotske poduzetnike s onima u drugim zemljama diljem svijeta. Pokazalo se, kaže Dalgleish, da je dijaspora most za ulazak na tržište i doživio je golemu podršku organizacija koje žele raditi na novim tržištima i teritorijima. I što je osobito važno, Škotska poslovna mreža dobrovoljna je organizacija koja okuplja ljude širom svijeta sa simpatijama i ljubavlju prema Škotskoj.

Multikulturna politika Australije, u kojoj živi već peti naraštaj hrvatskih useljenika,  u središtu je migracijskog programa od 1970-ih. Ta politika znači da svi Australci trebaju imati pravo zadržati svoj kulturni identitet bez predrasuda ili negativnih posljedica i treba poticati na razumijevanje i prihvaćanje drugih kultura. To je pomoglo u oblikovanju pružanja posebnih usluga i programa za migrante kako bi im se osigurao jednak pristup vladinim uslugama koje su inače dostupne u cijeloj zajednici, rekao je veleposlanik Australije u Republici Hrvatskoj Richard Rodgers.

Zanimljiva izlaganja imale su i dvije gošće, iz Belgije i Njemačke, a porijeklom iz Madagaskara, odnosno Tanzanije. Mirana Rajoharison iz Alefa Diaspora Non-profit Organizations govorila je o iskustvima te organizacije koja okuplja pripadnike dijaspore. Predavačica iz Njemačke, Paddy Siyangu Knudsen iz M&E-ja  bavila se temom Premošćivanje raskoraka u migracijskoj diplomaciji: dijaspora kao posrednik za razvoj. Najvažnija poruka je da se dijaspora treba organizirati i ponuditi programe matičnim zemljama.

To je tek dio izlaganja na ovoj važnoj konferenciji koja je ponudila stajališta o imigracijama unutar EU, globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću. Uime organizatora, Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Marin Sopta najavio je da će svi tekstovi biti objavljeni u zborniku.