Dobro nam došao, Lave XIV.!

Katolička crkva dobila je osmog svibnja novoga poglavara, papu Lava XIV. Donedavni američki kardinal i bivši pročelnik Dikasterija za biskupe, Robert Francis Prevost vrlo je zanimljiva osoba koja spaja u sebi svoju američku i peruansku domovinu, augustinski red, ali i službu pri Svetoj Stolici. Papa Franjo umro je 21. travnja i katolici nisu dugo čekali svoga novoga poglavara (tek četiri kruga glasovanja), što odražava ozbiljnost kardinala, ali i složenost situacije u svijetu.

Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu i odrastao je s dva brata. Obitelj je bila pobožna i pripadala obrazovanoj srednjoj klasi, oba roditelja imala su sveučilišne diplome. Otac Louis Marius Prevost, francusko-talijanskih korijena, radio je kao školski nadzornik i ravnatelj škole. Majka Mildred Agnes rođ. Martínez, kreolskog i latinoameričkog podrijetla, bila je školska knjižničarka.

Papa intelektualac ima tri državljanstva: američko, peruansko i vatikansko / Izvor ABACA / PIXSELL

Biskupstvo budućeg pape

Katolici u Americi nisu većina, nego su povijesna manjina. Najstarije crkve i župe na jugu Sjedinjenih Američkih Država nekada su pripadale Meksiku. Katoličke zajednice francuskog govornog područja stasale su u New Orleansu iz kojega podrijetlo vuče jedan dio obitelji papine majke. Katoličku vjeru iz Europe donijeli su i Irci, Nijemci, mnogobrojni Slaveni, poput Poljaka, Ukrajinaca, Hrvata, Slovaka i drugih. Mnogo je vjernika došlo i iz Latinske Amerike, kao i iz Vijetnama i Koreje. Katolička crkva u Americi šarena je, spaja ljude različitih profila. Povijesno je bila bogata, primjerice, za vrijeme komunizma, američke su biskupije financijski i materijalno pomagale Katoličku crkvu u Jugoslaviji (npr. čuveni motorkotači za hrvatske župnike). Trenutno financijski ne stoji baš najbolje zbog mnogobrojnih odšteta koje su biskupije plaćale žrtvama pedofilskih svećenika. Teološki, američki katolici su svih usmjerenja, od najtvrđih konzervativaca do vrlo progresivnih časnih sestara.

U novicijat redovnika augustinaca u provinciji Saint Louisu papa je stupio 1977, a 1981. položio je svečane zavjete. Diplomirao je teologiju na Katoličkom teološkom učilištu u Chicagu. Završio je i studij matematike. S dvadeset i sedam godina odlazi na studij kanonskog prava na Papinsko sveučilište svetog Tome Akvinskog (Angelicum). Za svećenika je zaređen u Rimu, u lipnju 1982.  Licencijat (magisterij) završio je 1984. Na Angelicum se vraća na doktorski studij i 1987. doktorira kanonsko pravo s tezom Uloga mjesnog priora u redu Svetog Augustina.

Značajan dio života papa je proveo u Peruu, u kojem je bio u čak tri navrata. Prvi put je bio misionar u Chulucanasu, u Piuri, od 1985. do 1986. godine. Drugi put je 1988. došao kao misionar u Trujillo. Do 1998. bio je na čelu formacije lokalnih augustinaca, bio je lokalni prior od 1988. do 1992. U nadbiskupiji Trujillo nalazio se u službi sudskog vikara od 1989. do 1998. Radio je i kao profesor kanonskog, patrističkog i moralnog prava u bogosloviji San Carlos e San Marcelo. Drugi put se vratio u Peru u studenome 2014. kao apostolski upravitelj biskupije Chiclayo, a papa Franjo imenovao ga je naslovnim biskupom Sufara. U studenome 2015. preuzima punu biskupsku službu svoje dijeceze. U ožujku 2018. postao je drugi dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. U tome svojstvu imenovan je i članom vatikanske Kongregacije za kler 2019, a 2020. postao je članom Kongregacije za biskupe. U travnju 2020. imenovan je i apostolskim upraviteljem biskupije Callao, a ima i peruansko državljanstvo. Zanimljivo je da Peru nema preveliki pad pripadnika Katoličke crkve, čak 76 % Peruanaca su katolici, a kršćanstvo se službeno penje na zavidnih 94,5 %. U susjednom Brazilu katolika je 49 %, u Čileu tek 42  %.

Radost vjernika na Trgu Svetog Petra u Vatikanu

Augustinski put

Papa pripada augustinskom redu (Ordo Fratrum Sancti Augustini, OSA) koji je nastao spajanjem više pustinjačkih i prosjačkih augustinskih skupina koje su se 1526. kanonski organizirale u jedan red. Augustinci su prosjački redovnici, koji se uz zajednički život u molitvi, meditaciji i samotnosti, također posvećuju pastoralnom radu. Sjevernoafrički genij, sveti Augustin (354–430) i dalje je jedan od najvećih teologa kršćanstva, jedan od većih svjetskih mislioca i otaca europske i zapadne kulture.

U Slavoniji  augustinci su dizali crkve i samostane od 13. do 15. stoljeća (Bonoštar, Vaška kod Suhopolja, Irig, Garešnica, Bela Crkva u Moslavini, Ilok, Borovo), ali oni većinom nisu preživjeli najezdu Turaka. U Križevcima su augustinci bili na mjestu današnje grkokatoličke katedrale. Bokeljski blaženik Gracija iz Mula (1438–1508) bio je augustinac. Jedina zajednica koja je preživjela Turke, bila je ona u Rijeci osnovana 1315. Riječki augustinci doduše nisu preživjeli rušilačke reforme Josipa II. i ukidanje reda augustinaca 1788. u Habsburškoj Monarhiji. U pljački redovničke imovine i jozefinskom uništavanju obrazovnog sustava u Hrvatskoj i Mađarskoj nastradali su također i isusovci i pavlini.

Francuska revolucija je pak „zaslužna“ za nestanak augustinaca iz Francuske, ali i Italije. Od kraja 18. stoljeća irski augustinci prešli su Atlantik i počeli razvijati svoje samostane i školski sustav u Americi, čije je dijete i današnji papa. Danas djeluju u cijelom svijetu. Pomalo paradoksalno zvuči da je vrlo vjerojatno najpoznatiji augustinac njemački reformator Martin Luther (1483–1546). Red je usmjeren obrazovanju, a treba spomenuti da je augustinac bio i Gregor Mendel (1822–1884), otac moderne genetike.

U predahu od djelovanja u Južnoj Americi, današnji je papa od 1999. bio prior augustinske provincije Majke dobrog savjeta u Chicagu. U Rimu je 2001. i 2007. izabran za generalnog priora cjelokupnog reda. Od listopada 2013, kada mu je prestao mandat, služio je kao nastavnik i provincijalni vikar u Chicagu, dok nije opet u studenome 2013. poslan u Peru.

Papa Franjo imenovao ga je 30. siječnja 2023. prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Kardinalom je pak postao 30. rujna 2023. Uz svoja dva prethodna državljanstva, dobio je i ono treće, vatikansko.

Tajna je u imenu

U ovo malo dana što je Robert Prevost postao Lav XIV. teško je sa sigurnošću reći kakav nas pontifikat čeka. Odabir imena Lav naslanja se na Lava XIII. (1810–1903), koji je izabran 1878. u trenutku kada je talijanska država pregazila papinsku i oduzela joj svaku svjetovnu moć. Lav XIII. odlučio se okrenuti društvenim pitanjima i smatra se ocem socijalnog nauka Crkve koji počinje s njegovom enciklikom Rerum Novarum iz 1891.

Preuzimanjem svoga biskupskoga grba za papinski, novi papa Lav XIV. daje naglasak jedinstvu Crkve. Geslo In Illo uno unum (U Njemu koji je Jedan, mi smo jedno) parafraza je misli iz jedne propovijedi svetog Augustina, u kojoj veliki teolog tvrdi da „iako smo mi kršćani mnogi, u jednome Kristu smo jedno“. Također na grbu nalazimo i ljiljan, koji simbolizira Bogorodicu, ali tu je i znak augustinskog reda, uz Augustinovu misao Vulnerasti cor meum verbo tuo (Ranio si moje srce svojom Riječi).

Papa je poliglot, uz engleski i španjolski, govori talijanski, francuski i portugalski, a čita njemački. Ono što je nadasve važno, ima smisla za humor. Teolog bez smisla za humor tmurna je pojava. Tvrde da je tih i samozatajan čovjek, ali s karizmom. Beskrajna radost kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskoga nadbiskupa u miru s najduljim kardinalskim stažem na konklavi, na balkonu Apostolske palače prilikom predstavljanja pape svjedoči tome.

U Chicagu od 1912. djeluje hrvatska franjevačka Župa sv. Jeronima. Trenutni nadbiskup Chicaga je Blaise Cupich (po domaći Blaž Supić), američki Hrvat koji se nimalo ne srami svojih korijena i koji je zadnji put posjetio domovinu svojih predaka u veljači 2022. Papa Lav XIV. i kardinal Cupich vrlo se dobro poznaju i bliski su.

Sigurno je da je papa intelektualac. Znamo da voli svoju obitelj i redovno se čuje sa svojom braćom. Papa jednako pripada sjevernoameričkom i latinoameričkom kulturnom krugu. Kanonsko je pravo ozbiljna grana katoličke teologije u kojoj vladaju red i disciplina, malo toga je prepušteno slučaju. Kao i u matematici. Papa Lav XIV., po svemu sudeći, ozbiljan je i promišljen čovjek. Neka je novome papi sa srećom! 

Matica hrvatska uputila čestitku papi Lavu XIV.

Matica hrvatska, kao najstarija hrvatska kulturna institucija, uputila je papi Lavu XIV. čestitku u povodu njegova izbora za Petrova nasljednika.

Pismo donosimo  u cijelosti u nastavku.

Vaša Svetosti,

uime Matice hrvatske – najstarije hrvatske kulturne ustanove utemeljene 1842. godine – i u svoje osobno ime upućujem Vam najsrdačnije čestitke povodom Vašeg izbora za Petrova nasljednika.

Vaš izbor doživljavamo kao nadahnuće i znak nade za sve vjernike i ljude dobre volje diljem svijeta. U vremenu brojnih izazova, sigurni smo da će Vaše vodstvo biti prožeto duhovnom snagom, mudrošću i evanđeoskom ljubavlju, koja nadahnjuje i ujedinjuje čovječanstvo.

Matica hrvatska, kao čuvarica hrvatskoga kulturnog i duhovnog identiteta, iskazuje duboko poštovanje prema Svetoj Stolici te s posebnim pijetetom gleda na neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda s Katoličkom crkvom kroz stoljeća.

Posebno nam je drago da se Vaš izbor događa u godini u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva u znak sjećanja na godinu krunjenja prvoga hrvatskoga kralja Tomislava, kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor.

Molimo Duha Svetoga da Vas prati u Vašoj uzvišenoj službi, te Vam želimo obilje zdravlja, snage i mira.

S dubokim poštovanjem,

akademik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske