Zbirkom umjetnina Matice hrvatske Mostar ispisao povijest

Pod svodovima Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru posebno je svečano bilo 24. travnja, kada je Mostaru u pohode, zahvaljujući sinergiji Matice hrvatske, Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, Vijeća Matice hrvatske u BiH i Muzeja moderne umjetnosti, stigla velebna izložba – Zbirka umjetnina Matice hrvatske, kojom je i službeno otvorena međunarodna manifestacija Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dani Matice hrvatske Mostar.

Po mnogočemu su i izložba i otvaranje Mostarskog proljeća ove godine bili i posebni i povijesni, kako su istaknuli i predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Marin Ivanović.

„Nakon 183 godine postojanja Matice hrvatske, ova naša zbirka umjetnina prvi put izlazi izvan zagrebačkih zidina i dolazi baš ovdje, u Mostar, gdje imamo snažni ogranak, i to na početak ovog predivnog Mostarskog proljeća. Posebno sam sretan što se ovo događa baš ovdje, baš u Mostaru. Ovo je iznimno važan i lijep trenutak za cijelu Maticu hrvatsku, za Mostarsko proljeće i mene osobno, drago mi je što dijelimo ovaj trenutak“, u nadahnutom je govoru poručio akademik Gavran.

Svečano otvaranje izložbe Zbirka umjetnina Matice hrvatske okupilo je brojnu publiku / Snimio Kruno Hrkać / Sveučilište u Mostaru

102 djela predstavljena kao cjelina

Čak 102 djela iz bogate Zbirke umjetnina Matice hrvatske prvi su put javnosti predstavljena kao jedna cjelina, kazao je Ivanović podsjetivši zašto je naglasio da je povijesna s više aspekata.

„Ona je povijesna po činjenici da je izlaganjem kao cjelina – legitimirana kao zbirka. Ona je nastajala slučajno, zato što su se naručivali portreti bivših predsjednika Matice hrvatske. Dakle, u početku je imala komemorativnu ulogu. Gospodin Ivica Nuić, gospodarski i glavni tajnik MH, i cijenjeni akademik Miro Gavran, odlučili su da tu izložbu napravimo upravo u Mostaru. Istodobno smo to predložili akademkinji Ljerki Ostojić i pokojnom akademiku Josipu Muselimoviću, koji su odmah pristali da se Dani Matice hrvatske otvore, ne u centru Mostara, ne u Kosači, nego u Rodoču! I to je povijesna činjenica. Dakle, mijenjamo i kulturnu topografiju grada Mostara pozicioniravši ustanovu u Rodoču. Pazite, Rodoču! Rekli bismo – periferija Mostara. A na 500 metara zračne udaljenosti tri su muzeja: Muzej moderne umjetnosti SUM-a, muzej HVO-a u osnivanju i jedan privatni Muzej oldtimera, o kojemu su reportaže snimile sve svjetske TV kuće. Na 500 metara! Dakle, povijesne stvari, povijesne situacije… I na ovom projektu vidimo snagu Matice hrvatske. I činjenica je da nas matičari, Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini, koje je i pokrenulo ovu priču, ujedinjuju oko ovako fantastičnih projekata…“, rekao je Marin Ivanović.

Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić naglasio je kako je riječ o zbirci koja se više od jednog stoljeća spontano oblikovala, a sada je na najbolji način predstavljena mostarskoj publici.

Ferdinand Quiquerez, Mehmed Kolak Kolaković, 1887; Rudolf Labaš, A. G. Matoš, 1991.

Otvaranje izložbe bilo je prvorazredan kulturni događaj

Ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Marin Ivanović s Mirom Petrovićem iz OMH u Mostaru i gostima

Doprinos Mostarskom proljeću

I potpredsjednik Matice hrvatske i predsjednik Vijeća Matice hrvatske u BiH Damir Zorić naglasio je važnost izložbe i činjenice da je ona organizirana upravo u sklopu Mostarskog proljeća.

„Ova je izložba doprinos Matice hrvatske jednoj iznimnoj kulturnoj manifestaciji koja se dugih niz godina odvija u Mostaru – Mostarskom proljeću. I odmah moram zahvaliti predsjedniku Miru Gavranu koji je dao dopuštenje da se ovo blago iznese… Željeli smo to još prošle godine, spomenuli, kako je već rečeno, pokojnom akademiku Muselimoviću pa akademkinji Ostojić, i oni su s radošću prihvatili. A trebalo je to sve onda ostvariti… I uspjeli smo… Moram čestitati i zahvaliti ljudima koji rade u ovoj ustanovi. Ovo je predivna ustanova koja bi bila bogatstvo i za mnogo veće i bogatije sredine nego što je Mostar, a ona nadilazi tu razinu. Zahvaljujem i rektoru Tomiću koji je dao potporu ovom projektu jer ovaj je muzej sveučilišna ustanova (…)

Ova izložba, s pravom, spada u sam vrh hrvatske likovne umjetnosti. Izlaganjem ovdje, u Mostaru, ovaj grad od večeras zasjeda na krov, kulturni krov Bosne i Hercegovine, jer ovo se, ipak, ne može vidjeti svaki dan. I manifestacija u sklopu koje je organizirana, to zavređuje, jer i ona, također, teži izvrsnosti, i to izvrsnosti u kontinuitetu, i drago mi je da je Matica hrvatska mogla tome dati ovako značajan doprinos. Dakle, može se netko upitati – kako to da u jednu sredinu mi donosimo ono što je blago, što predstavlja povijest Matice, što su djela iz različitih razdoblja počevši tamo od Bukovca, Vidovića, dakle svih važnih imena hrvatske povijesti umjetnosti?… Kako to da s time dolazimo u Mostar!? Hrvatska kulturna povijest na neki je način povijest Matice i obrnuto. Matica je osnovana u narodu i za narod, i sve što je postigla – baština je naroda. A vi ste tu dio toga naroda i zavređujete vidjeti i uživati u svemu ovome što su generacije prije nas stvarale i ostavile današnjem vremenu. Ovako učvršćujemo svoj kulturni identitet kao pripadnici jednoga kulturnog europskog naroda.“

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran

Potpredsjednik MH i predsjednik Vijeća Matice hrvatske u BiH Damir Zorić

Predsjednica Ogranka MH u Mostaru Ljerka Ostojić

Sjećanje na Josipa Muselimovića

S posebnom se emocijom svatko od govornika na svečanosti otvorenja prisjetio nedavno preminulog akademika Josipa Muselimovića, počasnog predsjednika OMH u Mostaru, koji je matičar bio svim srcem i dušom. Predsjednica OMH u Mostaru akademkinja Ljerka Ostojić to je posebno naglasila u svome govoru:

„Zapisao je jednom Paulo Coelho: ‘Ne može se reći proljeću: Daj Bože da stigneš što ranije i traješ što duže. Može se samo kazati: Dođi, blagoslovi me svojom nadom, i ostani koliko god možeš’. I mi volimo naše Mostarsko proljeće, i kada dođe, čekamo njegov blagoslov, buđenje nade. I probude se srca, uzvisi duša, i budemo oplemenjeni posebnom radošću umjetnosti i kulture. Ipak nam je ovo, 27. po redu Mostarsko proljeće, uza sav svoj blagoslov i nadu, donijelo i tugu. Otišao je naš prijatelj i učitelj, čovjek koji je prije gotovo tri desetljeća upalio plamen toga Proljeća, naš – Josip Muselimović. Ne postoje riječi kojima bismo mogli opisati prazninu koju osjećamo. Mi u Matici hrvatskoj iznimno smo tužni, ali i ponosni jer smo imali jednu takvu osobu za prijatelja i suradnika. Nikada nećemo zaboraviti čovjeka koji nam je ostavio toliko toga: našu Maticu i naše Mostarsko proljeće. Prenio je na nas plamen koji ćemo čuvati i nositi i dalje. Neka nas njegov život i naslijeđe nadahnu da budemo još bolji i gradimo budućnost – istom strašću i posvećenošću kakvu je Josip imao. On živi i kroz izložbu Zbirka umjetnina Matice hrvatske kojom otvaramo ovogodišnju manifestaciju, jer upravo on nam ju je, s velikom radošću i ushitom, i najavio, tek nekoliko dana prije no što će zauvijek otići…“

Izložbu i Mostarsko proljeće službeno je otvorila visoka pokroviteljica manifestacije, federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević.

Hrvatska kulturna povijest na neki je način povijest Matice i obrnuto. Matica je osnovana u narodu i za narod, i sve što je postigla – baština je naroda, kazao je Damir Zorić, predsjednik Vijeća Matice hrvatske BiH i potpredsjednik MH

„Mnogi ansambli jugoistoka, što god se pod tim podrazumijevalo, čekaju svoj red na ovom festivalu. Festivalu koji je jedini službeno ušao u A kategoriju regionalnih festivala. Od Ateljea 212, preko Cetinja, Zadra, Šibenika, Osijeka, Sarajeva. Od Švedske, Kostarike, Kube, Japana, Amerike i tako u krug – koliko kolo može biti veliko i svake godine sve veće.

Kako je ovo prvo Proljeće bez našeg, vašeg Josipa, dopustite još koju njegovu misao:

‘Taj iskrivljeni odnos ovdašnjih kultura dobro mi je znan. Ne možete vi proklamirati kulturu bez njezina deklariranja! Kulturu treba pokazivati. To je smisao i cilj festivala. Upravo to: pokazati drugima da (malo)brojnost jednoga naroda nije kriterij za veličinu njegove kulturne baštine. To su ljudi, našom ustrajnošću i dobronamjernošću, prepoznali. Dakle, naš festival jest pokazalište hrvatskih kulturnih postignuća, ali nije bit u tome da se mi, Hrvati, sami međusobno o njoj informiramo, jer snaga naše kulture vidljiva je samo onda kada je i drugi tako shvate.’ Stoga, čini mi se da je ova misija odavna već postignuta i da svake godine otvara više vrata različitosti i sebi svojstvenome“, naglasila je ministrica Vlaisavljević.

Sinergija kulture i gospodarstva

Mostarsko proljeće već dugi niz godina podupire i HT Eronet, čiji se predsjednik Uprave Goran Kraljević obratio na svečanosti otvaranja:

„Od prvoga smo dana uz mostarski Ogranak MH i njegovo Proljeće i potporom ovoj instituciji i ovoj manifestaciji potvrđujemo da gospodarstvo i kultura itekako mogu zajedno djelovati, rasti i doprinositi zajednici. Raduje činjenica da ovogodišnje Proljeće otvara ova velebna izložba iz zbirke Matice hrvatske i da su zajedno u ovoj lijepoj misiji kulture, uz OMH u Mostaru, i Središnjica Matice hrvatske iz Zagreba, i Vijeće MH u BiH i Muzej moderne umjetnosti SUM-a.“

Inače, Mostarsko proljeće traje sve do sredine lipnja, a u sklopu ovogodišnjeg programa posjetitelji će moći vidjeti 20-ak likovnih, književnih, kazališnih, glazbenih i dječjih programa.

(Članak sufinancirao Janaf)