Strani radnici u Hrvatskoj

Je li tradicionalno iseljenička Hrvatska na putu da postane useljeničkom zemljom, samo je jedno od pitanja na koje su pokušali odgovoriti stručnjaci i znanstvenici na okruglom stolu Strani radnici iz Azije u Hrvatskoj: prilike, izazovi i budućnost održanome 8. travnja u Novinarskom domu.

Više od 34.000 radnih dozvola izdano je samo u prva dva mjeseca ove godine, a većina korisnika dolazi iz dalekih, kulturološki od Hrvatske potpuno drugačijih zemalja poput Nepala, Filipina, Indije i Bangladeša. Međutim, Hrvatska još nema cjelovitu integracijsku politiku kojom bi odgovorila na izazove ovih ubrzanih demografskih promjena.

Više od 34.000 radnih dozvola strancima izdano je samo u prva dva mjeseca ove godine

Iva Tadić iz Instituta za istraživanje migracija, jednog od organizatora događaja, predstavila je zanimljive rezultate istraživanja kvalitete života stranih radnika u Hrvatskoj prema kojima njih gotovo 50 % u njoj namjerava ostati ili do mirovine ili cijeli život. Time pretpostavka da su strani radnici u Hrvatskoj privremeno ili kratkoročno dolazi u pitanje, pogotovo ako se uzme u obzir da oni najprije moraju otplatiti visoke agencijske provizije koje plaćaju da bi uopće došli u Hrvatsku.

Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić najavila je Nacionalni plan sveobuhvatne migracije i naglasila kako je integracija obostrani proces. S tom se tezom složio i Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, ali je na primjeru drugih zapadnoeuropskih država koje su se s migracijama suočile ranije ukazao na činjenicu kako ni najbolji integracijski programi ponekad ne mogu spriječiti getoiziranje i izolaciju migrantskih skupina.

Jedan od izazova u integraciji svakako je i činjenica da nemali broj stranih radnika radi poslove za koje je prekvalificiran, smatra Marica Marinović Golubić s Fakulteta hrvatskih studija. Među njima ima osoba sa srednjom stručnom spremom, ali i fakultetski obrazovanih pojedinaca poput profesora matematike. Njihovo se znanje i kompetencije zasigurno mogu bolje iskoristiti za budućnost Hrvatske. Budući da potpunim podacima o stranim radnicima zasad raspolaže samo Ministarstvo unutarnjih poslova, ono je početna točka od koje treba krenuti s kreiranjem smišljene i obostrano zadovoljavajuće integracijske politike.

To su potvrdile i Kristina Alerić s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović koje su se osvrnule i na posredničke agencije kao važne suradnike u integracijskom procesu. Agencije preko kojih većina stranih radnika dolazi u Hrvatsku mogu biti ključan posrednik pri pronalaženju adekvatnih poslova i pomoći pri integraciji.

Da je pritom prvi i najvažniji korak svladavanje hrvatskog jezika odlučna je i Mirela Holy s Instituta za istraživanje migracija koja je progovorila o još jednoj važnoj suvremenoj migracijskoj temi – klimatskim izbjeglicama. Naime, zbog posljedica permanentnog globalnog zagrijavanja, poput podizanja razine mora i sve viših prosječnih temperatura, na pojedinim će dijelovima Zemlje život postati nemoguć. To će pokrenuti nova migracijska kretanja koja će zahvatiti Europu pa tako i Hrvatsku. Hrvatska stoga mora imati čvrstu i dobro osmišljenu integracijsku politiku koja će podupirati prihvat imigranata, ali i čuvati hrvatski nacionalni identitet i posebnost.

Kao jedna od demografskih mjera u posljednje se vrijeme spominje i poticanje povratka iseljenika, odnosno doseljenja potomaka iseljenih Hrvata. O tome je u drugom dijelu okruglog stola govorila Caroline Hornstein Tomić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koja se pritom posebno osvrnula na prednosti mjere Biram Hrvatsku. Mjeru je od siječnja 2022. do kraja 2024. iskoristilo gotovo 600 povratnika iz inozemstva. Premda Biram Hrvatsku nije ključna u odluci o povratku kod većine iseljenika, potrebno je obratiti pozornost na strukturu onih koji su je iskoristili, a riječ je o visokokvalificiranoj radnoj snazi. To je otvorilo raspravu o nedostatku platforme u Hrvatskoj koja bi, uz snažnu i kontinuiranu državnu potporu, poduprla remigraciju.

Okrugli stol održan je u suorganizaciji Instituta za istraživanje migracija i Zaklade Konrad Adenauer te u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

***

Stanovnici Remetinca traže izmještanje policijske uprave za strance iz srca kvarta

Policijska uprava za strance nalazi se u maloj policijskoj postaji u novozagrebačkom naselju Remetinec. Svako jutro u Remetincu mogu se vidjeti više od stotinu tražitelja dozvole za boravak i rad koji satima čekaju bez osiguranih toaleta. U krugu od samo 200 metra od Policijske uprave nalaze se Dom zdravlja, ljekarna, Centar za kulturu, stambene zgrade, poslovnica pošte i banka, sportsko igralište, dva dječja igrališta i dva javna parka te dječji vrtić. Građanska inicijativa Zajedno za siguran kvart traži izmještanje policijske uprave za strance iz naselja Remetinec te uvođenje strožih sigurnosnih i zdravstvenih provjera te osiguravanjenje mobilnih toaleta za strance. „Svakako bi najsretnije rješenje bilo da se policijska uprava za strance izmjesti na Velesajam ili sličnu zonu gdje nema javnog sadržaja namijenjenog građanima”, izjavio je pokretač inicijative Marko Bunčić. Peticiju je potpisalo 500 građana.  (Redakcija)