Novi temelj za buduće istraživače hrvatske povijesti

Oplemeniti obljetnicu nekog povijesnog događaja prigodnom znanstvenom monografijom, zbornikom, skupom ili bilo kojim oblikom povijesnog istraživanja, možemo se složiti, jedan je od najboljih i najtrajnijih načina obilježavanja i proslave (u slučaju da prigoda to zahtijeva). Upravo smo toga svjesni u 2025. godini, u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, za čiju proslavu se, naravno, nadamo upravo takvim postignućima, poput ovog zbornika radova koji ovdje predstavljamo.

Izd. Arvalis i Matica hrvatska, Zagreb, 2024.

Ovaj zbornik, kao što mu i sam naslov govori, nastao je upravo kao rezultat znanstvenog skupa održanog 2022. godine u svrhu komemoracije i obilježavanja 500. obljetnice jednog od najpoznatijih govora hrvatske povijesti, Oratio pro Croatia Bernandina Frankapana, njegov apel Europi da pomogne napadnutoj Hrvatskoj – koja se nalazi na meti pljačkaških i osvajačkih pohoda Osmanlija. To razdoblje jedna je od prekretnica hrvatske povijesti: teritorij Hrvatske sveden je na „ostatke ostataka“, samo četiri godine kasnije dogodit će se Mohačka katastrofa, gdje će Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo izgubiti daljnji teritorij, a sama Hrvatska će izabrati habsburškog vladara kao novog suverena. Dakle, koliko god je situacija nagnala Bernardina na ovakav potez, ona će u nadolazećim godinama postati znatno teža. Uzevši sve to u obzir, Govor za Hrvatsku Bernardina Frankapana u narodnoj je svijesti postao simbolom tog teškog vremena – ali isto tako simbolom neumornosti u borbi i ustrajnosti.

Petstota obljetnica u Ogulinu

Spomenuti skup, službenim imenom znanstvena tribina Obilježavanje 500. obljetnice Govora za Hrvatsku (Oratio pro Croatia) Bernardina Frankapana Modruškog, održanog u Nürnbergu 1522. godine, održan je u Ogulinu 1. i 2. listopada 2022, u zajedničkoj organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu, Odjela za povijest Matice hrvatske i Katedre Čakavskog sabora Modruše. Detaljnije podatke o samom kontekstu događaja, izlagačima (koji su potom postali autori tekstova u zborniku), njihovim radovima te o historiografiji koja se bavi ovom tematikom donosi u uvodniku urednik zbornika Tomislav Galović. Zahvaljujući njegovom trudu, urednički posao ovog izdanja obavljen na zavidnoj i uzornoj razini. Izlaganja s originalnog skupa predstavljena su kao punokrvni znanstveni radovi, s pripadajućim znanstvenim aparatom i potpunom bibliografijom nakon svakog rada. Osim korisnih sažetaka na engleskom jeziku i fotomaterijala unutar članaka, valja istaknuti i rijetkost u ovakvim zbornicima – izrađeno kazalo geografskih pojmova i osobnih imena, koje olakšava rad budućim istraživačima i čitateljima.

Možemo ponosno reći da je historiografija koja se bavi Bernardinovim govorom, njegovim likom i cjelokupnim kontekstom situacije općenito na prilično zavidnoj razini. Održani skup dodatno je produbio istraživanja, dok je izlazak pisanih i proširenih verzija održanih izlaganja omogućio njihovu trajnu valorizaciju. Novo kritičko izdanje Govora za Hrvatsku, koje su priredili Ivan Jurković i Violeta Moretti, postavilo je nove temelje za sve buduće istraživače. Posebno vrijedan doprinos donosi govor Mirjane Matijević Sokol, održan prilikom predstavljanja ovog izdanja na skupu u Ogulinu 2022, koji je također uključen u objavljeni zbornik. Ona je sažela važnost novoga izdanja, njegove prednosti i perspektive preciznije, jasnije i sažetije nego itko drugi. Iako se sažetak njezina predstavljanja novoga kritičkog izdanja u samom zborniku nalazi kronološki na kraju – ovdje je bitno napomenuti na početku, upravo jer je kritičko izdanje samog Govora nezaobilazna polazišna točka s koje će historiografija odsad morati kretati kada bude obrađivala ovu temu. Ta činjenica sama po sebi govori o važnosti posla koji su obavili Jurković i Moretti.

Kontekst Bernardinova govora

Već spomenuto novo izdanje Govora za Hrvatsku sadržajno savršeno komplementira ovaj zbornik – dočim je jedan izdanje izvornika, s kratkim kontekstom kako bi ipak djelo moglo stajati „samostalno“, tako se ovaj zbornik ne bavi analizama samog govora ili njegovih dijelova, već kontekstom vremena u kojem se odvio, samim Frankapanima, akterima te posljedicama. Dakle, oba izdanja koja su predstavljena 2022, nisu međusobno u sukobu sadržaja, nego dapače, u vrlo dobro zamišljenom suživotu. To nam je jasno kada pogledamo sadržaj i naslove samih radova, kojih je (ne računajući predgovor i spomenuto predstavljanje knjige) ukupno sedam. Iako je u slučajevima gdje nemamo poveći broj radova, blago nezahvalno identificirati pojedine tematske cjeline, one se ipak naziru: prva među njima bavi se širim hrvatskim i europskim kontekstom u vrijeme Bernardina Frankapana, a s posebnim osvrtom na ratne prijetnje.

Prvi rad u zborniku uradak je Borislava Grgina pod naslovom Kraljevi Jagelovići i obrana Hrvatske od Osmanlija: između želja i mogućnosti. U njemu autor analizira mogućnosti obrane južnog dijela Ugarskog Kraljevstva pod vlašću dinastije Jagelovića, zaključujući da obrana Hrvatske nije trpjela zbog nedostatka interesa Jagelovića, već zbog duboke „strukturalne slabosti“ kraljevstva. Širi srednjoeuropski kontekst, s naglaskom na Sveto Rimsko Carstvo, donosi Alexandar Buczynski u radu Unutarnji i vanjski neprijatelji Svetog Rimskog Carstva. Srednjoeuropski kontekst govora Bernardina Frankapana 1522. godine. Ovaj rad nudi intrigantan prikaz konteksta, ukazujući na to koliko su njemački staleži bili svjesni prijetnje osmanskih napada, unatoč zahtjevnoj političkoj situaciji na „domaćem“ planu – ponajviše zbog netom prije nastalog reformacijskog pokreta Martina Luthera.

Povijesni akteri Hrvatske

Idući tematski blok zapravo je kontekstualizacija i dublja obrada same plemićke obitelji Frankapan kao povijesnih aktera, a to nam otvara rad Ivana Jurkovića Frankapanski Modruš s Tržan-gradom na slici „Sveto Rodbinstvo“ Jana van Scorela u Obervellachu. U njemu nam je prikazana priča i proces identifikacije dosad najstarijeg poznatog prikaza grada Modruša, kao i opasnost od osmanskih osvajača koja je tad prijetila. Ono što je također zanimljivo primijetiti, jest snaga kulturno-političkih veza Frankapana i njihove uloge kao naručitelja umjetnosti. Rad Roberta Kurelića „Grafen von Krabaten“: neobična oznaka za Frankapane u kasnosrednjovjekovnim njemačkim izvorima još jednom apostrofira značenje važnost Frankapana kao plemića i magnata. Naime, Kurelić pokazuje da ni jedna druga plemićka obitelj, ma kolika njihova važnost bila, nije u izvorima te provenijencije bila nazvana „grofovi Hrvatske“ – što je svakako važan i intrigantan podatak za istraživače ovog razdoblja.

Nadalje, zadnja tri rada možda nemaju neku dublju intrinzičnu povezanost, ali ipak su povezani nitima motiva ratnih zbivanja na hrvatskome području. Prvi u nizu je tekst Hrvoja Kekeza Crkva u kasnosrednjovjekovnom kulturnom krajoliku. Konačno osmansko pustošenje svetišta Blažene Djevice Marije od Čudesa u Oštarijama 1521. godine. U njemu analizira okolnosti i posljedice pustošenja ovog svetišta od strane osvajača, ali pokazuje još jednu zanimljivost kroz ovaj case study – kako su svetišta, crkve i samostani uvijek na metama osvajača i pljačkaša kroz povijest; od vikinškog napada na samostan Lindisfarne 793. pa do osmanskih upada i osvajanja, takvi prizori nasilja uvijek izazivaju žestoke reakcije koje odjekuju cijelom onodobnom kršćanskom Europom.

Tekst Vedrana Klaužera „Šaljite praha i provijanta!“ Unutrašnjoaustrijsko financiranje hrvatske obrane u prvoj polovici 16. stoljeća važan je za razumijevanje funkcioniranja logistike obrane hrvatskog teritorija nakon Mohačke katastrofe i ulaska u novu državnu zajednicu.

Cijeli zbornik kvalitetno zaokružuje Željko Holjevac direktno se vežući na Oratio pro Croatia tekstom Posljedice Bernardinova govora: Ogulinska kapetanija. Radi se (dopunjenom) izvatku iz šireg autorova djela Ogulinska pukovnija (1746. – 1873.), u kojem govori o genezi ratne organizacije dijela hrvatskog prostora – zanimljivo, upravo se u ispravi Bernardina Frankapana Ogulin prvi put i spominje, što je bio pogodan završetak bloka znanstvenih izlaganja na skupu, a vrlo je primjeren završetak i zborniku radova.

Egzemplaran zbornik

U svijesti većine Hrvata Govor za hrvatsku prisutna je tema – o njemu se uči u školama, on se spominje u javnom diskursu, osobnim razgovorima i drugim mjestima. Osim toga, on je i moderan – ne samo u smislu da je Hrvatska proživjela još jedan napad na svoj teritorij nedavno, baš kao u Bernardinovo doba, već i u današnjem okružju svjetskih događaja, prije svega rata i nesigurnosti, zalaganja Bernardina Frankapana pred „međunarodnom zajednicom“ toga doba svakako su suvremena. Upravo zbog toga, on i njegov govor vrlo su intrigantni i prisutni u kulturi i historiografiji – a takve je popularne teme potrebno još više znanstveno secirati i analizirati.

Stoga je ovaj zbornik radova važan i egzemplaran. Važan jer, iako su znanstveni kolokviji, skupovi i simpoziji svakako mjesto inovacije i rasprave, uglavnom nisu toliko dostupni široj publici i podložni su zaboravu; osim ako se, kao u našem slučaju, rezultate takvog rada trajno zabilježi. Unutar ovoga kratkog osvrta prikazali smo važnost teme, a urednik i autori tekstova to su napravili još bolje – tako da nema sumnje o doprinosu historiografiji te koraku da se obrada Bernardina Frankapana kao povijesne ličnosti zaokruži. Zbornik je i egzemplaran, budući da je sadržajno i tehnički obrađen na vrlo kvalitetan način: sadrži sve važne elemente (koji se ponekad znaju izostaviti) poput bilježaka pri dnu stranice, bibliografije na kraju svakog teksta, kazalo te koristan predgovor. Također, sama duljina je odgovarajuća – dvjestotinjak stranica teksta pokazuje kako je sadržano sve što je potrebno i važno, a opet bez dodavanja i umjetnog „napuhivanja“.

Na kraju možemo izraziti zahvalnost svima koji su na ovom projektu radili, obogativši time hrvatsku historiografiju, te izraziti nadu kako će se na ovakav, vrlo primjeren način obilježavati i buduće obljetnice povijesnih događaja hrvatske povijesti, a pogotovo ova koja nam predstoji u 2025.