Li Marul nad svima, za reć rič pravu…

I ove godine, na dvadeset i dva dni miseca aprila, u Splitu gradu uzdvigla je jidra Marulova plavca. Amblemskog nadnevka otvoreni su 35. Marulićevi dani koje organizira Književni krug Split – Marulianum u suradnji s drugim znanstvenim i kulturnim institucijama. Pozdravnim govorom predsjednika Književnoga kruga Split Marka Trogrlića istaknuto je kako je jubilarna godina, 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, osobita prigoda za spomen na važne događaje i osobe koji su izgradili kulturu i identitet našeg naroda; u tom nizu Marulić svakako zauzima važno mjesto. Uime suorganizatora i pokrovitelja manifestacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Nenad Cambi podsjetio je na Akademijin doprinos slavi „splitskog začinjavca“, a Tomislav Bogdan nadahnutim je prigodnim slovom predočio trideset pet godina „plovidbe“ s Marulićem.

Bratislav Lučin, Neven Jovanović i Lahorka Plejić Poje

Vizual Marul art festa

U drugom dijelu svečanog otvaranja predsjednica splitskog ogranka Društva hrvatskih književnika Gordana Laco podsjetila je da se svečanost odvija na Dan hrvatske knjige i na dan osnutka Društva koje slavi svoju 125. obljetnicu. Obznanila je dobitnike godišnjih nagrada Dana hrvatske knjige (Judita, Davidias, Slavić), a potom su članovi splitskog ogranka DHK kazivali svoje stihove u počast Maruliću, Splitu i domovini.

Svečanost otvaranja nastavila se kod Marulićeva spomenika. Pjesmu Za reć rič pravu Jakše Fiamenga recitirala je glumica HNK u Splitu Anamarija Veselčić, a gradonačelnik grada Splita Ivica Puljak podno kipa postavio je lovorov vijenac. Drugi vijenac na Marulićevu grobnu ploču u crkvi sv. Frane postavila je Danka Radić uime Društva prijatelja kulturne baštine Split.

Središnji, radni dio Marulićevih dana bio je Colloquium Marulianum, međunarodni znanstveni skup organiziran u suradnji s Odsjekom za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izlaganja je održalo trinaest sudionika, od toga šest iz inozemstva. Dio izlaganja bio je posvećen Maruliću i njegovu djelu, a dio drugim temama iz starije hrvatske književnosti.

Upriličene su i dvije već tradicionalne studentske radionice. Na latinističkoj su se studenti pod vodstvom Nives Pantar i Luke Šopa ogledali s pitanjima tekstologije i humanističke paleografije na predlošku neobjavljenog pisma Trankvila Andreisa kralju Ferdinandu. Na kroatističkoj, pod vodstvom Sanje Vulić, čitali su drugo pjevanje Marulićeve Judite te analizirali fonološka, morfološka i sintaktička rješenja.

U nakladničkom dijelu programa predstavljeno je više novijih izdanja. Marulićevu „kvadrigu“, četveroknjižje (Hrvatski stihovi i proza; Davidijada; Latinska moralnopoučna i teološka proza; Latinska humanistička proza, pjesme i pisma) koje je za uglednu ediciju Stoljeća hrvatske književnosti priredio Bratislav Lučin (Matica hrvatska, Zagreb, 2018–2024) predstavili su Lahorka Plejić Poje, Neven Jovanović i priređivač.

***

Za reći rič pravu!

Bili smo ča jesmo, dizali smo glavu

Kad smo svitlost riči slagali u slova

Suprotiva Turkom i u Božju slavu

Bili smo za sidro, držala nas bova

Jazika ča zvoni, ča (ka vitar navu)

Nosi nas kroz vrime i tragon tog zova

Dostizasmo zvizde i lipšasmo javu

– Li Marul nad svima, za reći rič pravu

U počast haruatstvu skladni vers ka zdravu

Uzimasmo hranu i srid moreplova

U gozbi i postu slideć hitru navu

Glas smo bili, govor, zvuk ča puk ga skova

Za u sva vrimena, za kamen i travu

Isprid stareg mora di uvik i snova

Skalavamo jidra, uživamo bavu

– Li Marul nad svima, za reć rič pravu

Za reći rič pravu!

Jakša Fiamengo

***

Drugo za marulologiju i za hrvatsku književnu kulturu važno djelo Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja tašćin segasvitnjih Marka Marulića, koje je o petstotoj obljetnici Marulićeve smrti priredila Marijana Horvat (Institut za hrvatski jezik, Zagreb, 2024), predstavile su Lahorka Plejić Poje i Marijana Horvat.

K tome, predstavljena su i dva nova izdanja Književnoga kruga Split iz 2025. Djelo Sloge ljubvene paškog pjesnika Ivana Mršića, dugo zagubljeno pa stoga i neproučeno, u kritičkom izdanju popraćenom studijom priredio je Tomislav Bogdan te ga ovom prigodom zajedno s Bratislavom Lučinom i predstavio. Knjigu španjolskog slavista i filologa širokih obzora Francisca Javiera Juez Gálveza, Od Marula do Marune, koja donosi vrijedne, nerijetko i nepoznate uvide o hrvatsko-hispanskim književnim i kulturnim odnosima predstavili su Cvijeta Pavlović i sam autor.

U okviru Marulićevih dana održan je i Marul Art Fest, kulturno-umjetnički program koji je s partnerima organizirala Hrvatska udruga Benedikt. Tako je Mandolinski kvartet Umjetničke akademije u Splitu održao koncert Mandolina u renesansi i baroku. U glazbeno-scenskom performansu izbor Marulićevih stihova iz tzv. Glasgowskog kodeksa kazivao je glumac Zoran Kelava, a na lutnji ga je pratio Igor Paro, dok su recital Naš Marul izveli Ivana Župa i pjesnik Miljenko Galić.

Održane su i dvije tribine: o Maruliću kao duhovniku i filozofu govorili su Hrvoje Petrušić i Branko Jozić, a o Maruliću u djelima hrvatskih slikara Josip Botteri Dini i Zlatko Kauzlarić Atač. Tom je prigodom predstavljena i knjiga Martine Petranović, Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač (HAZU i ULUPUH, Zagreb, 2020).

Marulova je plavca kalala jidra; na proljeće kreće putem novog plova na pučinu  književne riječi hrvatskih humanista.