Jurjevska proslava i večer krijesova u Odri

„Pisan Vuzem prošao, zelen Juraj došao, Iza one gore, u to ravno polje. Darujte ga, darujte, Juru zelenoga! Kuda Jura odi, tuda polje rodi“, stihovi su koji do naših dana revno čuvaju svijest o, Katičićevim riječima rečeno, „našoj staroj vjeri“. Jarilo, Juraj, ili Zeleni Jura u slavenskoj mitologiji i vjerovanju utjelovljuje boga vegetacije. Prema legendi, jedan je od desetorice sinova Peruna i Mokoš. Nakon što ga je Veles oteo, odveden je u podzemlje, odakle pak odlazi s nakanom da pronađe ženu. Njegov izlazak iz svijeta podzemlja te ulazak u nadzemlje slavi se kao početak proljeća i radosti života. Naš ga narod u kontekstu pastirskog života štuje od davnina, a zahvaljujući kristijanizaciji, spomen na Zelenog Jurja alterniran je spomendanom svetog Jurja, koji obilježavamo 23. travnja. Jedna od najpoznatijih domaćih manifestacija posvećena njegovu štovanju jest Jurjevo koje se obilježava diljem Turopolja, a u Odri, Hrašću i Maloj Mlaki ove je godine 40. obljetnica proslavljanja svetog Jurja u suradnji s Centrom za kulturu Novi Zagreb.

Tradicionalni krijes u Odri uz postrojavanje banderija Plemenite Opčine Turopoljske i nastup KUD-a Mladost Odra / Snimio Marko Milovac

Upravo Turopoljci svetog Jurja na poseban način štuju kao svojega zaštitnika, simbol novog životnog ciklusa, napose preporođenja. Dubinska povezanost žitelja sa svecem pronalazi se u njihovoj egzistencijalnoj simbiozi s plodovima zemlje, stoga im je osvit proljeća simbolizirao esenciju samog života. Tako se u jurjevdansko praskozorje običavalo umivati vodom s cvjetnim laticama. Tog se dana, obilježavajući početak gospodarske godine, stoka po prvi put nakon duge zime izvodila na ispašu, a djeca su sa svježe nabranim vrbovim granama, uz prigodne pjesme, ophodila po kućama iskazujući domaćinima želje za rodnom godinom. Turopoljsko Jurjevo u Odri nije samo prikaz izvornih običaja, nego je i multimedijalna manifestacija s profesionalnim umjetnicima i udrugama, uz sudjelovanje kulturno-umjetničkih i folklornih društava, uzgajivača konja, vlasnika tradicijskih zaprega i mnogih drugih. Taj se dan ondje obilježava i proštenjem, a u vrijeme pandemije, kada se manifestacija nije mogla održati, pokrenuta je akcija Turopoljski kries v dvorišću, po uzoru na običaj paljenja krijesova koji su prema kolektivnom vjerovanju čistili od zlih duhova, uroka i ostalog. Posebno je važno što se posljednjih godina sve više stanovnika uključuje u akciju Turopoljski krijes v dvorišću, njegujući običaj paljenja krijesova u vlastitim dvorištima.

Ove je godine obilježavanje započelo svetom misom u crkvi svetog Jurja, nakon čega je održano tradicionalno postrojavanje banderija Plemenite Opčine Turopoljske. Za glazbeno-scensku kulisu pobrinuli su se članovi KUD-a Mladost Odra, nakon čega se uz tradicionalnu jurjevsku pjesmu krenulo s paljenjem krijesa – simbola pročišćenja i zajedništva, koji su pripremili članovi odranskog DVD-a.

Viša stručna suradnica i voditeljica kulturnih djelatnosti Centra za kulturu Novi Zagreb Nikolina Romić Nakić napominje kako je Centru, kao jedinoj kulturnoj ustanovi u tom dijelu Zagreba, želja daljnje očuvanje običaja koji imaju dugu povijest. „Vjerujem da ćemo u tome i uspjeti, kao i proteklih 40 godina“, napominje. Naime, riječ je o plodovima suradnje između lokalne zajednice i Centra, stoga Nikolina Romić Nakić dodaje kako je njihova ustanova u tih 40 godina izgradila čvrstu suradnju s kulturno-umjetničkim društvima, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, Turopoljskim banderijem, vozačima konjskih zaprega, mjesnim odborima i brojnim pojedincima koji svojim sudjelovanjem i trudom čuvaju kulturnu baštinu ovoga kraja. „Naša je uloga pružanje podrške lokalnoj zajednici s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja. Stoga aktivno sudjelujemo u revitalizaciji starih narodnih običaja, od kojih neki i više od stoljeća nisu bili prisutni u ovom području. Zahvaljujući zajedničkim naporima Centra i istaknutih pojedinaca u turopoljskom kraju ponovno uključujemo mlade generacije te ih učimo starim običajima“, zaključuje.

Staroslavenska predodžba Jarilova povratka iz onostranog zaokružena je reinterpretacijom u vidu narativa o vitezu i svecu Jurju. Kršćanski patron vitezova, vojnika i mačevalaca zarivši oštricu u zmajevo srce, zauvijek nadvladava zlo, simbolički poručujući kako odbija služiti poganskim božanstvima te je vjeran samo Kristu. S obzirom na veliku zastupljenost u usmenoknjiževnim okvirima, njegov se kult pronalazi i zapadnjačkim bajkovitim prikazima o princezama i zmajevima. Slojevitost narativa o jednom te istom protagonistu ovjerava raskoš kulturološke, etnografske i religijske potke našeg prostora, što nam valja uvijek iznova upoznavati i baštiniti.