Čitanjem do bolje i vedrije budućnosti

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 23. travnja svečano je otvorena 14. Noć knjige, jedna od najvećih manifestacija posvećenih knjizi i čitanju u Hrvatskoj. Ovogodišnje otvaranje održano je u ozračju Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja).

Čitateljska kultura u Hrvatskoj stabilizirana je

Na otvaranju je predstavljena ovogodišnja tema manifestacije O životinjama i ljudima, koja je okupila 330 institucija, od knjižnica i škola do kazališta i kulturnih centara, ukazavši na ulogu životinja u povijesti čovječanstva i umjetnosti, osobito književnosti, te prisutnosti u popularnoj kulturi koja svjedoči o njihovu snažnom utjecaju na ljudsku kulturu.

Svečano otvaranje Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici / Snimio Robert Anić / PIXSELL

Predstavljeni su i rezultati istraživanja o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj, koje otkriva da je čitateljska kultura u Hrvatskoj stabilizirana, iako na relativno niskim razinama. Naime, 37 % građana izjavilo je da je u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu – što je gotovo isto kao i prethodne godine, čime se potvrđuje zaustavljanje pada čitanosti zabilježeno proteklih godina. Proglašeni su i pobjednici literarnog natječaja Životinjsko carstvo u književnosti – od mrava dobra srca do letećih grifona koji je za Noć knjige organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Vijenčev književni bestijarij
u Knjižari Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Na svečanom predstavljanju saznali smo i koliko u Hrvatskoj (ne) čitamo i primili na znanje poruku zaštitnog lica Noći knjiga, hobotnice Tinta Uljevića: „Čak i na dnu mora čitati se mora!“

Organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Moderna vremena – portal za knjigu i kulturu čitanja, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara, a ovogodišnju manifestaciju podržali su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA i Hrvatska gospodarska komora.

Prilagodbe dobu umjetne inteligencije

Program je započeo govorom glavne ravnateljice NSK Ivanke Stričević koja je istaknula da Knjižnica već treću godinu zaredom bilježi veći priljev digitalne građe u odnosu na tiskanu, zbog sve veće potražnje za znanstvenim i specijaliziranim sadržajem u elektroničkom obliku. Također je navela i zabilježen porast od 30 % u fizičkim posjetima knjižnici, kao i 15 % više registriranih članova. „Doba umjetne inteligencije i novih formata od nas traži prilagodbu“, rekla je ravnateljica Stričević. Ujedno je najavila daljnje jačanje suradnje s knjižničarskim i nakladničkim sektorom.

Nova ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Sunčica Ostojić podsjetila je na projekt u kojem djeca čitaju terapijskim psima koji uz stručno vodstvo pomažu djeci razviti vještine čitanja i samopouzdanja.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina rekao je kako je riječ o manifestaciji koja se „kapilarno proširila po cijeloj Hrvatskoj“ te istaknuo njezin prinos jačanju kulture čitanja.

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić poručila je da „samo društvo koje čita može oblikovati bolju i vedriju budućnost“.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naglasio je važnost približavanja čitanja mladima kroz medije koji su im bliski. Složio se sa svim predstavnicima organizacijskog odbora manifestacije o potrebi promicanja čitanja i očuvanja knjige u suvremenom digitalnom dobu. „Djeca danas čitaju – samo u drugačijem formatu, na pametnim telefonima“, rekao je prilikom svečanog otvaranja manifestacije.

Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, otkrila je imena pobjednika literarnog natječaja Životinjsko carstvo u književnosti – od mrava dobra srca do letećih grifona koji je za Noć knjige organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara. To su: Ema Dečman za priču Životinjsko carstvo u knjigama, Magdalena Bonić za priču Let iznad stranica i Antonija Pavlović za priču Vox silentii.

Nagrađene radove donosimo na 36. stranici.

Čitanje bez granica

Publika je također imala priliku razgledati izložbu ilustracija autora Stipe Kalajžića i Dobrile Zvonarek koje donose maštovite prikaze suživota ljudi i životinja, prikazujući njihovu povezanost. Izložba je još jednom pokazala koliko umjetnost može biti moćno sredstvo za izražavanje univerzalnih vrijednosti poput prijateljstva, suosjećanja i razumijevanja. Prikazani su i učenički likovni radovi na temu Životinjsko carstvo u književnosti.

Na otvaranju manifestacije predstavljeni su podaci koji nas potiču na razmišljanje. Prema istraživanju agencije Karika, Hrvatska je na 23. mjestu na europskoj ljestvici čitanja – tik iznad Italije, Bugarske, Rumunjske i Cipra.

Niz aktivnosti za djecu i odrasle diljem Hrvatske – predstavljanje literature o životinjama, radionica za najmlađe, čitanje i crtanje motiva iz životinjskog svijeta, darivanje slikovnica i knjiga, mini izložbe performansa, književne tribine, predstavljanje rada udruga i ustanova koje se bave zaštitom životinja (Prijatelji životinja, Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba – Dumovec i Centar za rehabilitaciju Silver), knjiški pub kviz Književna džungla u finalu, igrificirane ture te humanitarni karakter manifestacije koja donacijama pomaže ukrajinskim nakladnicima i izbjeglim Ukrajincima u Hrvatskoj – oduševio je sve prisutne. 

Ilustracija Stipe Kalajžića

Životinje su izvor književne inspiracije

Cijela Hrvatska zaista živi ovu manifestaciju, a to je pokazalo i više od 1100 programa koji su se održavali u 260 gradova i mjesta diljem Hrvatske. Prostori knjige i mjesta provođenja programa bile su i neuobičajene lokacije poput arheoloških nalazišta, parkova, Policijske akademije, ali i varaždinskog zatvora, čitalo se i u vlakovima (Putuj s knjigom – Noć knjige u vlakovima) i na brodovima (Putuj s knjigom na valovima Jadrana!)

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Valpovo postavljena je izložba s prikazom životinja u književnosti, u Tehničkoj školi Slavonski Brod svaki je razred pomoću programa CoaMaker dizajnirao grb s likom životinje koja najbolje predstavlja njihove osobine, u Općinskoj knjižnici Bistra postavljena je izložba knjiga u kojima životinje imaju važnu ulogu, primjerice Životinjska farma Georgea Orwella, Moby Dick Hermana Melvillea, Putni zapisi jednog mačka Hiro Arikawa.

Velik je broj programa bio posvećen upravo mačkama, a gostovale su i u Knjižari Matice hrvatske u sklopu programa Vijenčev književni bestijarij na kojemu su susrete književnika i životinja u šetnji stranicama obnovljenoga Vijenca rekreirale Jelena Butković (Dora Remebot), Vesna Muhoberac, Darija Žilić i Ida Hitrec, a performans Mačci i čovjeci, prema kolumnama Gige Gračan, izveli su učenici Gimnazije Marul. Vijenac je svoj novi broj, u skladu s temom Noći knjige, posvetio Poeovu Gavranu nastalome 1845, i njegovu prvom prijevodu na hrvatski jezik Aleksandra Tomića objavljenome 1875. upravo u Viencu. Požutjele stranice kralja Tomislava naslov je Matičina programa na kojemu su o hrvatskom kralju Tomislavu i ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu u književnosti i u historiografiji u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva govorili Tomislav Galović i Mario Jareb.

U Knjižnici Medveščak postavljena je izložba radova učenika Tehničke škole Sisak koji se školuju za tehničare za razvoj videoigara. Oni su na kreativan način oslikali neobične predmete prema motivima iz Kafkine pripovijetke Preobrazba u povodu 110. obljetnice njezine objave. U pulskim su knjižnicama održane radionice izrade keramike prema životinjskim motivima iz poezije Pabla Nerude Riječi koje predu, ruke koje stvaraju.

Na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije prikazan je niz prigodnih emisija posvećenih ovogodišnjoj temi Noći knjige u kojima se kroz razgovore s relevantnim stručnjacima iz različitih područja i perspektiva – antropološke, etnološke, pravne, biološke i filozofske – razmatrao složen odnos između ljudi i životinja.

Noć knjige potvrdila je da su životinje nepresušan izvor inspiracije te da su, kako su istaknuli organizatori, u književnosti i likovi i junaci, pripovjedači i ključni akteri priča koje odražavaju ljudska stanja, ponašanja i misli, a često postavljaju pitanja o istini, smislu i svrsi; o tome što znači biti živo biće.