U očuvanju moliškohrvatskog bitka

Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici priredio je predstavljanje knjige Identitet moliških Hrvata autorice Marte Račić, koja je objavljena u prosincu 2024. „Nekoliko je razloga zbog kojih je rukopis doktorske disertacije obranjene 2018. godine pretočen u knjigu i objavljen pod naslovom Identitet moliških Hrvata. Prvi i osnovni je profesionalna dužnost da se znanstveni sadržaj učini dostupnim široj javnosti i skrene pozornost na iznimnu hrvatsku kulturnu baštinu izvan naših granica, a koju dugujemo hrvatskoj manjinskoj zajednici na jugu Italije. Drugi je razlog to što je taj isti rukopis osvježen novim podatcima s terena iz ljeta 2024. godine, a koji bacaju novo svjetlo na stanje i status moliškohrvatske zajednice“, napisala je u predgovoru knjizi autorica Marta Račić. Upravo to su bili i razlozi zbog kojih se OMH Hrvatska Kostajnica prihvatio izdavanja ove vrijedne i zanimljive knjige. Iako na prvi pogled knjiga ne obrađuje problematiku kostajničkog kraja, dodala bih još dva važna razloga, a to su autoričino kostajničko podrijetlo i vezanost za rodni grad i njegove ljude koji povišću pritrujeni također nose pečat teškoga života i napuštanja vlastitih domova u novijoj povijesti.

Izd. OMH u Hrvatskoj Kostajnici, 2024.

Na dvjestotinjak stranica Marta Račić opisala je svoje kontakte s ovom malom zajednicom koja živi u pokrajini Molise na jugu Italije u koju su se Hrvati doselili u 15. stoljeću. Prvi susret s moliškim Hrvatima u Galeriji Klovićevi dvori, gdje je kao studentica radila kao vodič na izložbi Čarolija niti, urodio je dugogodišnjim zanimanjem autorice za skupinu ljudi koji su joj tada rekli: Mi smo naša čeljad… i govorimo na-našo. Slijedio je autoričin odabir teme za diplomski rad Proljetni običaj Majo kod moliških Hrvata kojim je započeo njezin sustavni interes za moliške Hrvate. Znanje talijanskoga jezika omogućilo joj je neposredniju komunikaciju i bolje razumijevanje ljudi s kojima je, istaknula bih, postala i ostala bliska. Tema doktorske disertacije koju je obranila 2018. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nastavlja se na njezinu temeljnu znanstvenu preokupaciju – Revitalizacija moliškohrvatskoga identiteta.

‘Z one bane mora

Početkom 1990-ih moliški Hrvati doživljavaju svoju renesansu kroz oživljavanje jezika, običaja i kulture, čime je započeo proces revitalizacije moliškohrvatskoga identiteta. A kako puno toga ovisi o osviještenom pojedincu, izdvojila se u Moliseu Agostina Piccoli, diplomantica kroatistike u Zagrebu, koju su posebno zainteresirali povijest, jezik i kultura zajednice kojoj pripada. Svijest o podrijetlu i nacionalnom identitetu pretočila je u zajednicu: Da ne zabimo kada, iskle oš zašto su došli naši didi iz one druge bane mora (natpis na spomeniku u Acquavivi). Poticaj moliškim Hrvatima dao je i Ugovor o pravima manjina koji su u Zagrebu 5. studenoga 1996. potpisali ministri vanjskih poslova Hrvatske i Italije, a moliški Hrvati prvi su put u Italiji priznati kao autohtona povijesna jezična manjina.

Boravak Marte Račić među moliškim Hrvatima uslijedio je 2016, kada je autorica za potrebe doktorske disertacije provela terensko istraživanje na temelju kojega je stekla kulturno-antropološku sliku moliškohrvatske zajednice. Drugo terensko istraživanje je provela u svibnju i lipnju 2024, a rezultati su pokazali da se moliškohrvatska zajednica višestoljetnim povijesnim trajanjem na prostoru južne Italije potpuno integrirala u društvo, ali se u isto vrijeme jezikom, kao najvažnijim identitetskim obilježjem, uspjela oduprijeti potpunoj asimilaciji. U očuvanju vjerskoga, etničkoga i kulturnog identiteta značajno je pridonijela Crkva jer je duh kršćanske tradicije i običaja zajednicu cijelo vrijeme držao na okupu. Kardinal Franjo Šeper, kao predstavnik Katoličke crkve u Hrvatskoj, četiri je puta (od 1968. do 1981) boravio u sva tri moliška sela u kojima žive Hrvati, a oni su ga oduševljeno dočekali kao nekoga tko dolazi u službeni posjet ‘z one bane mora.

U predstavljanju ove vrijedne knjige uz autoricu sudjelovali su: recenzent Tvrtko Zebec, s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu; lektorica i korektorica Silvija Brkić Midžić, muzejska savjetnica i upraviteljica Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije HAZU, te urednica knjige Marija Krupić. Program je moderirala Ines Konjevod.

Važno i relevantno znanstveno djelo

Govoreći o uredničkim poslovima Marija Krupić naglasila je izvrsnu suradnju s autoricom Martom Račić i lektoricom Silvijom Brkić Midžić, istaknuvši njihov zajednički angažman kao pravi kostajnički uradak. Razumijevanje i potpora nisu izostali niti u suradnji s recenzentima knjige Tvrtkom Zebecom te Sanjom Špoljar Vržina koji su ovo zanimljivo štivo namijenjeno članovima akademske zajednice, ali i široj čitalačkoj publici ocijenili vrijednim objave i daljnjih prijevoda. Govoreći o tehničkim osobinama knjige Marija Krupić istaknula je simboliku višestoljetne masline s naslovnice, koja izdržava, traje i opstaje, usprkos svim nedaćama, a autor fotografije je moliški Hrvat Gabriele Romagnoli. Knjiga sadrži predgovor, sadržaj podijeljen u dvadeset poglavlja, sažetke na talijanskom i engleskom jeziku, izvatke iz recenzija, popis literature i bilješku o autorici. Obogaćena je s više od pedeset fotografija koje je većinom snimila autorica na terenu.

OMH u Hrvatskoj Kostajnici priredio je predstavljanje knjige Identitet moliških Hrvata autorice Marte Račić

Recenzent Tvrtko Zebec u svome je obraćanju na promociji istaknuo da je knjiga Marte Račić „…važno i relevantno znanstveno djelo. Rezultat je istraživanja višestruke kontekstualnosti i interpretacije identiteta moliških Hrvata u širem europskom kontekstu, a u hrvatskoj znanosti jedinstveno. Cilj joj je bio istražiti revitalizaciju ugroženog identiteta moliških Hrvata kao cjelovitu pojavu. Iako je u nas već bilo istraživanja o identitetu moliških Hrvata, koja su pritom donijela vrijedne rezultate pokazujući svojstva višestoljetne opstojnosti jedne zajednice kojoj je u novije vrijeme prijetilo nestajanje, ipak su se parcijalno bavila temom… Ovo je istraživanje važno i jedinstveno jer se radi o znanstvenom doprinosu kulturno-antropološkoga prikaza procesa revitalizacije, stanja i statusa ove hrvatske dijasporske zajednice.“ Nadalje je istaknuo kako su izniman doprinos djelu dali terensko istraživanje i dulji Martin boravak u zajednici na temelju kojih se, uz pomoć prethodnih radova iz različitih disciplina (povijesnih, etnoloških, filoloških) te uz pomoć teorijskih pristupa istraživanja identiteta, gradi cjelovit kulturno-antropološki prikaz procesa revitalizacije te hrvatske manjinske zajednice. Bitan rezultat terenskoga istraživanja pokazao je da su samopouzdanje i samopoštovanje važni za očuvanje identiteta zajednice i za njezin kontinuitet. Ako se uzme u obzir da ta manjina kroz povijest nije sačuvala svoje ime, niti ime jezika kojim je govorila, nego je tijekom procesa revitalizacije stekla svijest o svome imenu i podrijetlu, autorica zaključuje da je proces revitalizacije tijekom više desetljeća za ovu zajednicu rezultirao značajnim promjenama. „Jezik je dobio na važnosti i postao sve snažniji integrativni faktor iznutra. Svijest o nazivu zajednice u talijanskom obliku Croati molisani, a jezika croato-molisano, rezultat je također dugogodišnjeg procesa koji je započeo ulaskom pojedinca, Agostine Piccoli u nove prostore znanja“, istaknuo je Zebec, te zaključio: „I ako se vratim na početna razmišljanja o žilavosti usmene predaje, ova knjiga i istraživanje Marte Račić pokazuju da čak i kad dođe do onoga što smatramo prekidom ili zamiranjem tradicije ili asimilacije u doseljeničku sredinu, pojedinci poput Agostine Picolli mogu učiniti čuda u revitalizaciji svijesti i pokretanju zajednice i buđenju kulturnog sjećanja i svijesti kao što se to dogodilo s moliškim Hrvatima.“

O važnosti jezika u očuvanju identiteta jednoga naroda govorila je Silvija Brkić Midžić, istaknuvši doprinos ove knjige izdavaštvu Matice hrvatske: „Matica hrvatska proslavila je svoj 183. rođendan i svjedoci smo kako se u posljednje vrijeme intenzivnije potiče i oživljuje rad njezinih ogranaka diljem Hrvatske i u dijaspori. Oduvijek je Matica hrvatska stavljala naglasak na očuvanje nacionalne svijesti i hrvatskoga kulturnog identiteta i u tom smislu podržava kulturne aktivnosti Hrvata izvan domovine. Uz to, izdavanje tiskanih publikacija iz širokog područja književnosti, znanosti i umjetnosti jedna je od najvažnijih programskih aktivnosti Matice. U tom kontekstu knjiga Marte Račić Identitet moliških Hrvata dvostruko je značajna: kao doprinos Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici izdavačkoj djelatnosti Matice hrvatske i kao doprinos poznavanju povijesti, kulture i običaja Hrvata u dijaspori.“ Naglasila je kako se promocija događa u vrijeme kada obilježavamo Međunarodni dan materinskoga jezika (21. veljače), kojim počinje Mjesec hrvatskoga jezika. „Bila mi je osobita čast i zadovoljstvo sudjelovati kao lektorica u pripremi ove knjige za tisak“, rekla je Silvija Brkić Midžić i dodala: „Priča o očuvanju identiteta i nacionalne svijesti Hrvata kao nacionalne manjine u talijanskoj pokrajini Molise vrlo je zanimljiva i poticajna kao svjedočanstvo o vitalnosti brojčano male, ali samosvjesne i aktivne zajednice čiji je obnovljeni interes za nacionalni identitet i kulturnu baštinu krajem dvadesetog stoljeća pokrenula jedna obrazovana i agilna osoba, Agostina Piccoli. Tu priču možemo doživjeti i kao ohrabrenje i putokaz, jer niti grad Hrvatska Kostajnica koji se prvi put spominje u 13. stoljeću danas nema velik broj stanovnika, pa ipak naš mladi Ogranak Matice hrvatske postiže značajne uspjehe.“

Mikrorazina i makrorazina
moliških Hrvata

Na kraju se svima obratila autorica Marta Račić koja se već dugi niz godina bavi talijanskim jezikom, kulturom i identitetom hrvatskoga iseljeništva. Diplomirala je jednopredmetni studij pedagogije (1986), a potom dvopredmetni studij talijanskoga jezika i književnosti i etnologije (1989) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu obranila doktorsku disertaciju s temom Revitalizacija moliškohrvatskoga identiteta (2018). U svom govoru istaknula je: „Cilj mi je bio napisati knjigu koja neće biti isključivo doktorska disertacija sa svim svojim zakonitostima znanstveno-istraživačkoga rada, nego znanstveno djelo obogaćeno aktualnim događanjima unutar moliškohrvatske zajednice. Stoga sam u knjizi istaknula i neke tihe pojedince koji i danas djeluju, bilo u Kruču, Mundimitru, Filiču ili Taveli, poput don Angela Giorgette, prof. Giovannija Piccolija, pisca Nicole Gliosche i drugih koje ćete pronaći u knjizi. Knjiga je, za razliku od disertacije, obogaćena i novim poglavljem: Moliški Hrvati u duhu kršćanske tradicije u kojemu su predstavljeni vjerski običaji te je istaknut lik kardinala Franje Šepera. On je od 1967. do 1981. godine, dok je bio na čelu Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu, u više navrata posjetio tri hrvatska sela, koja su smještena dvjestotinjak kilometara od Rima u brdima pokrajine Molise; poslao im je i dvije časne sestre iz Rima, a kasnije i svećenika iz Splita fra Petra Milanovića, dok se u Zavodu sv. Jeronima u Rimu povremeno susretao s moliškim Hrvatima.“

Na kraju je autorica Marta Račić zahvalila svim sudionicima koji su pridonijeli objavljivanju knjige, osobito recenzentici Sanji Špoljar Vržina koja je u svojoj recenziji istaknula dvije važne karakteristike ovog jedinstvenog djela, a to je dugotrajan uspješan kontakt autorice s istraživanom zajednicom i uspješno zahvaćanje u mikrorazini (Moližani u Filiču, Kruču, Mundimitru) i makrorazini (hrvatski Moližani u odnosu na politički status u Italiji i Europi). Zahvalila je također Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH te OMH u Hrvatskoj Kostajnici koji su svojom potporom omogućili realizaciju ovoga projekta. Predstavljanje knjige glazbeno je uljepšao Tvrtko Račić koji je na gitari majstorski izveo dvije skladbe te dao razlog da ovaj događaj nazovemo najljepšim i jedinstvenim kulturnim događajem u Hrvatskoj Kostajnici i Banovini, a možda i šire… Kostajničani su svojom nazočnošću i oduševljenjem pokazali da je tako!

(Članak sufinancirao JANAF)