Svjetski operni brendovi

Svaka zemlja teži za time da bude prepoznatljiva jer je to važno i velikim zemljama, a pogotovo malima, ističe autorica Marija Barbieri na početku knjige o hrvatskim oprenim zvijezdama. To zapažanje unijela je kao nit vodilju ove knjige za koju je dugi niz godina temeljito istraživala i obrađivala iscrpnu građu te provjeravala i dokumentirala podatke iz brojnih hrvatskih i inozemnih arhiva.

Autorica ispravno iznosi i razvija tezu da su naši operni pjevači i pjevačice, od sredine 19. stoljeća i tenora Franje Stazića – prvog interpreta Vukosava na praizvedbi opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog – bili u svijetu prepoznatljiv hrvatski brend.

Izd. UO Metropolis, Kulturni klub, 2024.

Mali narod s puno pjevača

Upravo je nevjerojatno, i svakako nedovoljno poznato, da je mali hrvatski narod dao toliko slavnih svjetskih opernih pjevača! Najveći su postali nezaobilazni segment svjetske kulture i civilizacije, prisutni u svim glazbenim priručnicima i enciklopedijama. A nevjerojatno je i to da su u 19. stoljeću, kada neke nacije nisu bile ni priznate, isticali svoje hrvatsko podrijetlo i njime se ponosili.

U 19. stoljeću bili su to ujedno i oni najveći hrvatski velikani Milka Trnina, Josip Kašman, Ilma de Murska i Matilda Mallinger, čija se imena nalaze u svim svjetskim enciklopedijama. Uz Stazića, zvijezde svjetskih opernih pozornica bili su i Matilda Marlov, Ema Vizjak, Irma Terputec Terée, Blaženka Krnic, Ivan Scarnio i Josie von Petru.

U 20. stoljeću najpoznatiji su svakako Zinka Kunc Milanov, Marko Vušković, Gabrijela Horvat, Vera Schwarz, Josip Gostič, Tomislav Neralić, Sena Jurinac, Dragica Martinis, Marijana Radev, Vladimir Ruždjak, Biserka Cvejić, Ljiljana Molnar-Talajić, Ruža Pospiš-Baldani i Dunja Vejzović.

Nova knjiga, živa prošlost

Tu je još cijeli niz pjevača koji su dobili potvrdu u najvećim svjetskim opernim kućama i na diskografskim izdanjima: Nikola Zec, Mira Korošec, Milena Šugh-Štefanac, Anka Horvat-Gottlieb, Vika Engel-Mošinsky, Tino Pattiera, Ljubica Oblak-Strozzi, Josip Rijavec, Ančica Mitrović, Pavao Marion Vlahović, Piero Pjerotić, Marko Rothmüller, Đurđa Milinković, Gjurgja Halper-Leppée, Sonja Šagovac, Nada Puttar-Gold, Božena Ruk-Fočić, Tugomir Franc, Giorgio Surian i Vlatka Oršanić.

Za svaku od tih umjetničkih ličnosti Marija Barbieri crpila je podatke iz više svjetskih opernih priručnika, iz različitih knjiga o pjevačima, programskih cedulja bečke Dvorske i Državne opere, njujorškog Metropolitana, milanske Scale i Kraljevske opere Covent Garden u Londonu, onodobnog inozemnog i hrvatskog tiska (koji je malo ili nikako izvještavao iz drugih zemalja osim onih s njemačkoga govornog područja), osječkih kazališnih izdanja, nekoliko monografija o pjevačima i kazalištima, članaka, knjiga i građe Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU te diskografskih izdanja Lebendige Vergangenheit (Živa prošlost) koja su zvučna potvrda dosega nekih iznimnih umjetnika koji su snimali za svjetske gramofonske tvrtke kada je to bila prava rijetkost.

Najveći autoritet, najviši standardi

Marija Barbieri već se odavno, sa svojih dvanaest pedantno napisanih monografija i knjiga o hrvatskim opernim pjevačima, pozicionirala kao korifej i naš najveći autoritet na tom području. Knjigom Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica nastavlja najviše standarde što ih je postavila u tom dijelu glazbene publicistike. Osebujnom tematikom zaokružuje povijest pjevačkog segmenta hrvatske operne reprodukcije.

Ova monografija čitatelja detaljno upoznaje s nizom umjetnika poteklih iz naših krajeva koji su postali dio hrvatske, ali i šire europske i američke kulture. Kao takvi svakako mogu poslužiti kao putokaz i uzor mladim naraštajima.