Stoljeće smrti pjesnika plave skamenjene vječnosti

Stotinu je godina od odlaska velikana hrvatskoga pjesništva, pjesnika plave skamenjene vječnosti, kojemu je smrt, kojoj se tako rano podao ne uspjevši se othrvati sušici, bila stalna tema i inspiracija u posljednjim godinama njegova mladoga i prekratkoga života. Antun Branko Šimić, rođen 18. studenoga 1898. u Drinovcima pokraj Gruda, umro je 2. svibnja 1925. u zagrebačkoj zaraznoj bolnici (danas Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), u 27. godini života. Sto godina od njegove prerane smrti u fokusu je i ovogodišnjih Šimićevih susreta.

Program je u znaku stogodišnjice Šimićeve smrti

„Šimićevi su susreti najvažnija kulturna manifestacija u općini Grude. Ove se godine održavaju po 62. put i time se ubrajaju među najdugovječnije književne manifestacije hrvatskoga naroda u BiH. Pjesnik Antun Branko Šimić i Šimićevi susreti glavna su kulturna prepoznatljivost svih grudskih ljudi i cijeloga grudskog kraja. To je potvrđeno i činjenicom da Šimićevo ime u Grudama nose: jedna osnovna škola, srednja škola, Javna ustanova za kulturu, a Općina Grude pokrovitelj je godišnje nagrade za književnost koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne. U rad organizacijskoga odbora uključene su sve općinske obrazovne i kulturne ustanove, Ogranak Matice hrvatske, Društvo hrvatskih književnika HB, župa Drinovci i kulturni djelatnici pojedinci s područja naše općine. Ovogodišnji su susreti, na neki način posebni, jer padaju na 100. godišnjicu od pjesnikove smrti. A. B. Šimić živio je kratko i teško, ali se svojim opusom uspio svrstati među najveće književnike u hrvatskom narodu. Šimić je posebno bio privržen Hercegovini, rodnim Drinovcima kao užem zavičaju i odužio mu se svojim najljepšim stihovima“, kazao nam je načelnik Općine Grude i predsjednik Organizacijskog odbora Šimićevih susreta Ljubo Grizelj.

Filozofski fakultet u Mostaru / Izvor Sveučilište u Mostaru

Ovogodišnji program traje od 5. do 9. svibnja i u tih nekoliko dana sve ljubitelje i poštovatelje Šimićeva pjesničkog izričaja očekuje mnoštvo sadržaja. Šimićevi susreti bit će otvoreni u Drinovcima 5. svibnja, misa u drinovačkoj župnoj crkvi sv. Mihovila održava se u 19 sati. Istog je dana najavljen i prigodni glazbeni program te prava književna poslastica: predstavljanje knjige izabranih pjesama Antuna Branka Šimića u prijevodu na dvadesetak svjetskih jezika pod naslovom Preobraženje glasova (Metamorphosis voices). Nakladnici su Općina Grude, Matica hrvatska i Ogranak MH u Grudama, a urednik je Luka Šeput.

Svečana akademija

U predgovoru fra Ante Marić piše: „Šimić je u svojoj duši nosio svoju Hercegovinu. Pjevao joj. Nosio njena brda, bojio ih bojom svojih dječačkih snova. Njegovom je mišlju tekla cesta, prašnjava i duga, i on sam samcat na njoj. Noći, koje su ga znale i plašiti, neodoljivo su ga privlačile, i ona ‘tica’ u njima što bi krilima zalepetala. (…) U sanatorijima je maštao o obalama Krenice, svog jezera u polju podno Drinovaca. (…) I čudio se do bola toj neosjetljivosti Europe što srca ne imaše za njegove prijatelje, kako ih gladne i beskućne ostavi da umiru, i doznao tako jasno koliko nas Hrvate košta to probijanje u tu istu Europu i do njenih učilišta. Kako je uskogrudna i kako, poput Gavana, škrta i hladna i srca nema.“

Srijeda 7. svibnja dan je za mostarsku posvetu. U 11:30 sati ispred Šimićeva spomenika bit će položeno cvijeće i odana počast ovom velikanu, a u Galeriji kraljice Katarine uslijedit će poetski kolaž učenika mostarske osnovne škole koja nosi njegovo ime. Književna karavana Šimićevih susreta u petak se vraća u njegov rodni kraj gdje je planiran susret književnika s učenicima srednje i osnovnih škola s područja grudske općine. Slijedi polaganje cvijeća i molitva kod poprsja braće Šimić ispred osnovne škole u Drinovcima. Točno u podne započet će svečana akademija ispred Ravlića pećine (Peć Mlini). U sklopu akademije planirano je prigodno slovo akademika Ratka Cvetnića, dodjela nagrade mladim pjesnicima i likovnim umjetnicima, kao i dodjela godišnje nagrade Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Antun Branko Šimić. Svečanost će biti obogaćena nastupom učenika Glazbene škole Grude, te pjesnika u dijelu programa pod nazivom Pjesnici su čuđenje u svijetu. Slijedi otvaranje izložbe učeničkih likovnih i pjesničkih radova, nakon čega će biti zatvoreni ovogodišnji Šimićevi susreti.

Počast pjesniku na fakultetima

No pjesnika plave skamenjene vječnosti i stoljeća od njegove prerane smrti prisjećat ćemo se tijekom cijele 2025. diljem Hrvatske i BiH. „Dodatni programi obilježavanja 100 godina od smrti Antuna Branka Šimića održat će se tijekom 2025. godine u Sarajevu, Osijeku i Zagrebu“, otkriva Ljubo Grizelj. I Split se pridružio spomenu na Šimića i to u sklopu 35. Marulićevih dana. U knjižnici Filozofskog fakulteta u Splitu održan je program: Posveta A. B. Šimiću – Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda. Posveta Šimiću bila je svojevrsni poetsko-edukativni i interaktivni susret koji je okupio profesore, studente i sve ljubitelje poezije, „pozivajući ih da zajedno urone u riječ, zvuk i misao jednog od najvažnijih pjesničkih glasova hrvatske književnosti“.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, također organiziraju prigodan program – Međunarodnu interdisciplinarnu znanstvenu konferenciju, koja će se održati 6. i 7. studenoga na Filozofskom fakultetu. Tema je konferencije Percepcija smrti u novome mileniju: Od pjesničke apstrakcije do medijske atrakcije.

„Stoga će se na ovoj međunarodnoj interdisciplinarnoj znanstvenoj konferenciji u čast stogodišnjice smrti pjesnika Antuna Branka Šimića govoriti i raspravljati o različitim oblicima uprizorenja smrti, od pjesničke apstrakcije do medijske atrakcije. Govorit će se o Šimiću kao pjesniku smrti i poeziji kao jeziku smrti. (...) Smrt više nije u nama, nego pred nama, nije ono što ne vidimo, nego ono što vidimo, nije drama, nego dramaturgija. O tome treba raspravljati. Na svakom uglu stoji jedna smrt (Šimić)…“, navela je u pozivnom pismu za konferenciju predsjednica Organizacijskog odbora Jela Sabljić Vujica, izvanredna profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Pozivamo vas sve u Šimićevu Hercegovinu.