Iako percipirana prvenstveno kao autorica proze, Lada Žigo Španić na domaćoj književnoj sceni progovara i kao esejistica. O raznim književnim, kulturološkim i filozofskim temama progovara svojim zanimljivim esejističkim diskursom.
Izd. Biakova,
Zagreb, 2025.
Eseji su pisani u literarnom, ali i istraživačkom duhu što autorica dijelom duguje i svojem novinarskom radu. U prvom dijelu knjige ona problematizira fenomen kiča u kulturi, piše o površnoj industriji knjige, progovara o krizi humanizma, o Nobelovoj nagradi za književnost kao kulturnom, ali jednako tako i političkom fenomenu te o nekim specifičnim temama inspiriranima djelima drugih autora. U književnim esejima autorica duboko prodire u implicitne strukture teksta, stvarajući živopisne sinteze teksta i konteksta, pa tako veći dio knjige obuhvaćaju i kritike istaknutih proznih i pjesničkih djela naše suvremene književnosti.
U čast velikom hrvatskom pjesniku i akademiku Slavku Mihaliću (1928–2007) Grad Karlovac uredit će njegovu rodnu kuću kao mjesto gdje će se čuvati ostavština obitelji Mihalić. Bit će to lokacija na kojoj se adekvatno može predstaviti književno stvaralaštvo Slavka Mihalića i kulturno značenje cijele obitelji. Njegov će rodni grad tako odati počast ne samo njemu, nego i njegovu ocu Stjepanu Mihaliću, kulturnom radniku, dramatičaru, prozaiku, feljtonistu i ravnatelju Gradskog kazališta „Zorin dom“, te majci Zlati, kazališnoj glumici. Bit će to ujedno prostor za različite književne i kulturne manifestacije.
Obnova kuće Slavka Mihalića, Izvor Grad Karlovac
Kuća je bila u ruševnom stanju i u trenutku kupnje napuštena, a nakon potresa označena je crvenom naljepnicom. Na prijedlog Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Grad Karlovac u ljeto 2021. otkupio je kuću od privatnih suvlasnika. Na kući se trenutačno izvodi cjelovita obnova, a Grad Karlovac najavljuje da bi uskoro trebala biti završena. Ukupna vrijednost projekta iznosi 966.885 eura.
Ne, knjiga Turska kuhinja: recepti za sva vremena nije samo zbirka recepata – ovo je vodič kroz povijest okusa i mirisa koji su oblikovali stoljetne prehrambene navike u Turskoj, ali i daleko izvan njezinih granica, od Bliskog istoka do Balkana, od Mediterana do središnje Azije.
Izd. Hena com, 2025.
Prev. A. Hađiarapović
i A. Donković
Hrana je oduvijek bila mnogo više od puke potrebe za preživljavanjem – ona je simbol identiteta, kulturni pečat i most među narodima. Povijest svake kuhinje priča je o migracijama, trgovini, osvajačima i gostoprimstvu. Stoljećima dug suživot, trgovina, vojni pohodi i razmjena običaja ostavili su neizbrisiv trag i u hrvatskom jeziku i kulturi. Brojni turcizmi, od bureka, baklave i ćevapa do đuveča, ćufti i sarme, svjedoče o dugovječnosti tog nasljeđa i njegovoj prisutnosti u svakodnevnom životu. Hrana, kao univerzalni jezik koji povezuje ljude – bilo da je riječ o svečanoj gozbi, obiteljskom okupljanju ili skromnom obroku – u svakom zalogaju može ponuditi priču, tako da ova slikovita knjiga ne predstavlja samo kulturološko bogatstvo, nego i literarni vodič kroz okuse Turske.
812 - 24. travnja 2025. | Arhiva
Klikni za povratak