Tri Križna puta

U Gradnićima je 22. ožujka započela kulturno-duhovna manifestacija Uskrs s Maticom u Brotnju, a na otvaranju ovogodišnje manifestacije, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku ugostio je književnika Ivana Sivrića i akademskog slikara iz Zadra Matu Ljubičića, rodom iz Prisoja (općina Tomislavgrad), te predstavio njihovo stvaralaštvo.

Detalji izložbe Križnih puteva akademskog slikara Mate Ljubičića

Brojnim posjetiteljima u staroj gradnićkoj crkvi Ivan Sivrić predstavio se knjigom pjesama Poslije Mnemozine, dok je akademski slikar Mate Ljubičić za početak tradicionalne manifestacije postavio izložbu Križni put, s tri Križna puta izrađena u različitim dimenzijama i tehnikama. Na pločama, od šperploče izrezane na mjeru, 60x40 cm, grubu materiju na posve ih različit način predstavi, kombiniranom tehnikom (čavlići, šperploča, ljepilo, akril), uljenom bojom na unutrašnjim stranama pivski čepovima, minijature, te akril – platno malih formata, učini poligonom za duhovni uzlet te po petnaest postaja „oslika“ i pretvori u Križni put i Uskrsnuće.

Sivrić je u knjizi pjesama Poslije Mnemozine, inače izdanju Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, pokazao svoja pjesnička ostvarenja tijekom pedeset godina, a o knjizi su uz autora govorili i Antun Lučić sa Sveučilišta u Mostaru te Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku. Glazbeni doprinos večeri donijela je Ana Laura Soldić. Ivan Sivrić afirmirao se kao književnik, književni kritičar, urednik, recenzent i kulturni djelatnik, a pjesme objavljene u ovoj zbirci nastajale su u razdoblju od 1972. do 2022. godine.

Nakon predstavljanje zbirke pjesama uslijedilo je otvaranje izložbe Mate Ljubičića. Andrija Stojić posebno je istaknuo Ljubičićev rad u humanitarnim kolonijama, pa tako i njegovo sudjelovanje u kolonijama u Gradnićima i Međugorju. „Svaki od tri Križna puta dojmljiv je na svoj način, no posebnu simboliku nosi onaj na kojem je Mate Ljubičić na podlozi od šperploče čavlićima nadahnuto oslikao postaje Križnog puta. Unutar okvira nije slikao realistične likove u realističnom krajoliku niti je težio izmišljanju fizionomija, anatomskoj doslovnosti ili detaljima draperije. Umjetničkom slobodom, malim čavlima, gotovo djetinje imaginacije tražio je dojam stvarnosti drugačije od ove koju gledamo svakodnevno“, napisao je između ostalog Andrija Stojić u prigodnom katalogu izložbe.