Antonio Džolan, likovni umjetnik, predsjednik OMH u Bugojnu
U Galeriji Matice hrvatske od 12. do 21. travnja bugojanski umjetnik Antonio Džolan na izložbi Dizajn – moć komunikacije predstavit će svoja grafička i dizajnerska rješenja. Bio je to povod za razgovor o umjetnosti, ali i o Džolanovu djelovanju u Ogranku Matice hrvatske u Bugojnu, kojemu je na čelu već nekoliko mandata.
Grafička rješenja koja unosite u svoja djela, plakate, logotipe ili identitete pojedinih tvrtki, ukazuju na tendenciju komunikacije usmjerene na društvenu, političku i kulturološku kritiku. Pronalazi li se u takvoj praksi buntovnička pozadina?
Bunt, revolt i nepravda elementi su koji pokreću na akciju, djelovanje, odgovor i kritiku. Ako pogledamo mnoge pravce u modernoj pa i postmodernoj umjetnosti, možemo vidjeti kritiku postojećeg poretka, iskazivanje revolta i bunta. Umjetnost je oduvijek istraživala uvjete i razloge čovjekova života i nudila mu zrcalo da se bolje vidi i spozna samoga sebe i svijet. Ekspresionizam, fovizam, dadaizam, nadrealizam, enformel, tašizam, konceptualna umjetnost i mnogi drugi pravci su postavljali pitanja o odnosu stvaralačkih i rušilačkih komponenata u čovjeku kao i svih negativnih pojava u društvu. Svako istinsko umjetničko djelo bunt je protiv kiča, lažne ljepote, besmisla, ispraznosti, usudio bih se reći bunt protiv trenutnih „lažnih“ uvjerenja i istina. Svjedoci smo da se neprestano smanjuje prostor, kako u medijima tako i u našim međusobnim susretima, za vrijedne i trajne stvari. Istinsko umjetničko djelo daje priliku publici da se susretne s nečim što je može oplemeniti, i zato je svako umjetničko djelo bunt umjetnika i svih onih koji to djelo gledaju i doživljavaju.
Vaš je pristup kao umjetnika i dizajnera policentričan. Kažite nam nešto o svojim motivima i samoj kompoziciji formata unutar kojeg razlažete svoj vizualni jezik.
Ovdje bih spomenuo izjavu jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća Pabla Picassa: „Istinski se stvara jedino protiv nečega. Čak i protiv samog sebe. To je jako važno. Većina slikara vadi svoje kalupe i potom počinje peći kolače. Stalno iste kolače. I oni ih čine iznimno sretnima. Slikar nikad ne treba raditi ono što se od njega očekuje. Stil je ono najgore kod slikara. Umjetnost ih ne prepoznaje sve dok ne umru. Tako je uvijek jača.“ Ja se ovdje slažem s Picassom i tim „nametnutim“ okvirima u umjetnosti, da imate stil, da pripadate negdje i da ste prepoznatljivi po istim „kolačima“. Svaki moj plakat, logotip, grb i bilo koji drugi rad otjelovljuje novi pristup, slobodu od prethodnog rada, oslobođen tradicija i predrasuda. Smatram da je jako važno uvjerenje kako u umjetnosti ne morate biti rob navika. Sukladno tome i motivi na mojim radovima uvijek su takvi da kroz tipografiju, umetnutu fotografiju, crtež i druge elemente težim novom pristupu.
Kako biste ocijenili suvremenu bosanskohercegovačku likovnu scenu? Kako je danas biti likovni umjetnik u BiH?
Jedna od temeljnih važnosti neke likovne scene jest kvalitetna produkcija, što u Bosni i Hercegovini imamo. Osobno poznajem dosta likovnih umjetnika koji prate suvremenu likovnu scenu u svijetu i prenose ja na svoj način u svoju državu. Ovdje bih spomenuo jedinstven i vrlo kvalitetan likovni simpozij koji se održava svake godine u malome mjestu Kornica pokraj Bosanskog Šamca, a to je Međunarodni kiparski simpozij Kornica koji se održava od 2016. godine. Ovaj je simpozij mjesto zaklona i koncentracije, mjesto potpune slobode istraživanja osobnih umjetničkih poriva i interesa. Ove godine na simpozij dolaze renomirani umjetnici iz Kine, Makedonije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Matica hrvatska vaša je dugogodišnja ljubav, predsjednik ste OMH u Bugojnu u više mandata. Možete li našim čitateljima reći nešto više o Matičinoj povijesti u Bugojnu, po mnogočemu specifičnome za život hrvatskog korpusa.
Vrlo brzo šireći svoje djelovanje, već nekih pedesetak godina nakon osnutka 1842, Matica hrvatska stekla je prve članove i u Bugojnu. Oni su ostavili neizbrisive tragove u kulturnoj povijesti Bugojna kada su osnovali prvu Hrvatsku čitaonicu i odigrali prvu kazališnu predstavu. Dana 28. rujna 2013. obnovljen je rad Matice hrvatske u Bugojnu, pa su mladi članovi bugojanskog Ogranka nastavili tamo gdje su stali prvi osnivači i nakon više od sto godina obnovili rad Matice hrvatske u Bugojnu.
Pokrenuli ste i poznati Bugojanski božićni sajam. Provodi li se još uvijek taj program?
Bugojanski božićni sajam organiziran je 2013. po prvi put u centru grada, 2014. je bio znatno bogatiji sadržajem i samom ponudom na sajmu da bi 2015. bio jedan od glavnih kulturnih događaja ne samo Bugojna, nego cijele Uskopaljske doline a i šire. Godine 2016. ušao je u turističku ponudu grada Mostara kao kulturni događaj BiH, a 2017. kvalitetom, ponudom, programom i svim popratnim sadržajem postao najbolji božićni sajam u ovom dijelu BiH. Sajam je pobudio veliko zanimanje građana Bugojna i do sada je okupio preko četrdeset izlagača koji su svim građanima predstavili svoju maštovitost, kreativnost i unikatne proizvode. Od samoga početka sajam je osmišljen kao promocija Bugojna, svih njegovih potencijala (od najstarije pisane riječi BiH iz vremena Etruščana koja je pronađena na arheološkim iskopinama kod Bugojna, rimske provincije Bistue, svih turističkih mjesta i prirodnih ljepota, kao i kulturnih manifestacija i događaja). U organizaciji OMH u Bugojnu sajam je uspješno organiziran 7 puta, a nakon toga je organizaciju preuzelo HKD Napredak Podružnica Bugojno. OMH u Bugojnu morao je tako postupiti zbog određenih situacija i nedostatka ljudi.
Koliko Ogranak broji članova? Imate li svoj prostor i osigurane stalne izvore financiranja? S kojim se sve izazovima suočavate i kako na njih odgovarati?
Ogranak broji 65 članova. Trenutno nemamo svoj prostor, ali imamo plan to riješiti u dogledno vrijeme. Općina Bugojno od početka je otvorena za suradnju i potporu radu našeg Ogranka kao i više razine vlasti u BiH. Uvijek ima izazova, jedan od najvećih je odlazak mladih i školovanih ljudi, nedostatak stručnog kadra, a to se odražava i na potrebu našega Ogranka za kvalitetnim članovima koji bi vodili njegov rad.
811 - 10. travnja 2025. | Arhiva
Klikni za povratak