Kvalitetno novinarstvo ima cijenu

Za snalaženje u šumi informacija od koje često ne vidimo drvo važna je medijska pismenost usmjerena boljem poznavanju mehanizama funkcioniranja medija i razvoju kritičkog mišljenja. O tome se razgovaralo na okruglom stolu Mediji i medijska pismenost: gdje smo danas? 3. travnja u Maloj dvorani Matice hrvatske. Odgovore na mnoga aktualna pitanja iz područja medija ponudili su istaknuti govornici: Božo Skoko, Anita Šulentić, akademik Ratko Cvetnić, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, Tihana Tomičić, pomoćnica glavnog urednika Novog lista te Jasna Vaniček Fila, pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske i članica Vijeća za elektroničke medije. Program je moderirala Smiljana Škugor Hrnčević, glavna urednica novoga portala Matice hrvatske Misao.hr.

S. Škugor Hrnčević, Ratko Cvetnić, Goran Ogurlić, Anita Šulentić, Božo Skoko, Dražen Klarić i Jasna Vaniček Fila / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Okrugli stol koji su organizirali Matičin Odjel za medije i portal Misao.hr zainteresiranoj je publici približio različite aspekte medijske djelatnosti iz prve ruke, pri čemu se diskutiralo i o tome u kolikoj je mjeri medijska pismenost zastupljena u našem društvu. Predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran uvodno je zahvalio svim panelistima, podsjetivši kako upravo najstarija nacionalna kulturna institucija u Hrvatskoj neumorno nastoji pomiriti potrebe suvremenog doba s očuvanjem digniteta pisane riječi kao iskonske vrijednosti naše kulture i civilizacije. S tim je ciljem uz Matičin Vijenac, pokrenut i novi portal Misao.hr, kazao je Gavran.

Zdrava kritika realiteta nije potpuna bez istodobne sugestije rješenja, stoga su govornici imali priliku podrobno protumačiti na koje se načine nose s naznačenim izazovima i koja je njihova vizija budućeg djelovanja njihova medija, ali i novinarstva općenito. Jasna Vaniček Fila istaknula je međusobnu povezanost medija i konzumenata, naglasivši kako danas ne možemo uvijek sa sigurnošću utvrditi je li neku vijest na društvenim mrežama plasirala osoba koja je potpisuje ili pak iza svega stoje PR agencije, umjetna inteligencija i slično, pa je važno novinarima vratiti „ime i prezime“. Božo Skoko rekao je kako smo danas svi uvjereni da vladamo selektiranjem informacija koje usvajamo, no zanemarujemo mogućnost da časnu ulogu novinara nerijetko preuzimaju nekompetentni pojedinci koji predstavljaju „nelojalnu konkurenciju“, čime se iz vida gubi kategorija kritičnosti, a budućim se naraštajima daje primjer loše prakse. Također je istaknuo da je nedavno na međunarodnoj konferenciji slušao uglednoga medijskog futurista koji je rekao da će u budućnosti prave informacije i mediji koji ih prenose imati visoku cijenu.

O problemu vrednovanja novinara i novinarskog rada govorili su glavni urednici Jutarnjeg i Večernjeg lista Goran Ogurlić i Dražen Klarić, napomenuvši kako je jedan od primjera ispravne prakse i uvođenje premium sadržaja s naplatom na portalu, što je isprva izazvalo nerazumijevanje, no kasnije se pokazalo iznimno uspješnim. Time ne samo da je zaštićena struka, nego i ideja da se odgovornost, novinarski rad i agilnost trebaju i moraju cijeniti. Obojica urednika vodećih dnevnih novina u Hrvatskoj istaknuli su da je i dalje važno sačuvati tisak.

Novi list kao regionalno glasilo ne zaostaje te svojoj tradicionalnoj publici također nudi provjerene informacije kao plod rada kompetentnih novinara, o čemu je govorila Tihana Tomičić. Akademik Ratko Cvetnić progovorio je o strategiji koja se primjenjuje kada su u pitanju medijski istupi naših sportaša, istaknuvši kako su metode na kojima počiva suvremeno informiranje utemeljene na tradicionalnim načelima. „Savjetujemo sportašima da sve kažu u prvih trideset sekundi, jer će ostalo najčešće biti odrezano“. U okviru radijskog novinarstva, Anita Šulentić dodala je kako je potrebno krenuti od naših najmlađih ne bismo li s vremenom obnovili zanimanje za taj oblik informiranja, na čemu agilno radi Institut radijske industrije.

Zaključeno je kako se medijska pismenost, unatoč kolokvijalnom shvaćanju, ne podrazumijeva. Stoga je od neprijeporne važnosti raditi na pismenosti uopće jer upravo je to temelj na kojem će se graditi sveopća kritička misao. Stoga, ostanemo li ustrajni promotori kvalitete, rada i napretka na temeljima tradicionalnih uzora, novom ćemo društvu ostaviti primjer koji valja živjeti i pronositi, a važna komponenta svega toga jest i tiskano novinarstvo.

Kao što današnji povijesničari proučavaju stari Zagreb na temelju uvezanih godišta novina, tako će i oni budući jednom zaključivati o nama na temelju današnjih novina koje se i dalje uvezuju u knjižnicama, koje imaju rubrike i urednike, istaknuo je u raspravi glavni urednik Vijenca Goran Galić. U tom je kontekstu velika vijest, koja je simbolično zaokružila raspravu, Vladin prijedlog Odluke o određivanju usluge distribucije tiska na području Republike Hrvatske kao usluge od općeg gospodarskog interesa, donesen istoga dana. Alati su, čini se, pred nama – a mi zavirimo u „stare pravice“ te pokušajmo preuzeti ono najbolje.