Galerija koja osluškuje potrebe zajednice

Kortil je naziv za dvorište među zgradama, a ujedno i toponim za dio riječke gradske četvrti Sušak. Na tom je mjestu, u podnožju višenamjenske zgrade čiji je dio Sušački neboder, pozicionirane uz samu glavnu prometnicu, smještena Galerija Kortil. Od 1997. godine Galerija djeluje kao izložbeni prostor Grada Rijeke, da bi 2019. postala dijelom novoosnovane javne ustanove u kulturi – Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Kortil je od njegova začetka pa sve do odlaska u mirovinu vodila povjesničarka umjetnosti Jolanda Todorović. Osim uspostavljanja kontinuiranog izlagačkog programa, pokrenula je programske aktivnosti objedinjene pod nazivom Kortil uživo, koje uključuju radionice, različite kustoske i umjetničke projekte, akcije i intervencije u javnom prostoru, izložbe, sajmove, predavanja, street art i ulične festivale. Ti su programi ostvareni širom međusektorskom suradnjom civilnog i javnog sektora, u cilju promicanja volonterstva, i s krajnjom svrhom razmjene znanja u zajednici između različitih skupina građana. Tijekom godina Galerija je organizirala više od četiri stotine izložbi, na kojima su izlagana djela afirmiranih lokalnih umjetnica i umjetnika, umjetnička imena od nacionalnog značenja, a ostvarena su i važna međunarodna gostovanja i suradnje u poljima vizualnih umjetnosti i kulture. Izložbe Victora Vasarelyja, Maxa Ernsta i Marca Chagalla samo su neke od zvučnijih.

Postav izložbe Drugost / Snimila Tanja Kanazir

Novi polet galerije

Nova je voditeljica Kortila od rujna 2023. povjesničarka umjetnosti Ivana Lučić. Nekadašnja muzejska pedagoginja MMSU-a Rijeka otisnula se u profesionalni izazov i preuzela veliku odgovornost koju nosi samostalno vođenje galerije čije značenje nadilazi lokalne okvire. Novi polet koji joj je udahnula Ivana Lučić mogao se primijetiti tijekom čitave 2024, posjetom nizu izložbi koji svjedoči o pomnoj selekciji izlagača relevantnih za lokalni kontekst. Od međunarodne gostujuće izložbe Mediterranea – slojeviti presjek drevnog Sredozemlja u organizaciji Veleposlanstva Italije u Zagrebu, Talijanskog instituta za kulturu i Generalnog konzulata Italije u Rijeci, do gostovanja Gradske galerije Labin izložbom Percepcije na kojoj su okupljeni radovi domaćih suvremenih umjetnica mlađe generacije. Potom izložbe Urbani separe: Budi susjed! koja je fokus stavila na riječke kvartove, (dobro)susjedske odnose i urbani identitet Rijeke. Putujuća izložba Kritički turizam udruge siva) (zona kritički je propitala neplansku turistifikaciju i njezine posljedice. Međuinstitucionalna suradnja s NMMU-om u ljetnim je mjesecima iznjedrila izložbu Drugost u koncepciji Marte Radman. Održane su samostalne izložbe riječkih umjetnica Mirne Kutleša i Nadije Mustapić, izložba Teorija i praksa: Proces nastala u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, te izdanje međunarodnog izložbenog projekta Glowing Globe u koncepciji Ingeborg Fülepp i Ivane Lučić. O dosadašnjem radu u Galeriji Ivana Lučić iznosi sljedeće: „Godinu dana u ovoj ulozi je iza mene i nadam se da javnost, barem što mogu suditi po dosadašnjim komentarima i posjećenosti, percipira neke promjene koje su se u programskom i komunikacijskom smjeru organski nadovezale na postojećih 25 godina djelovanja Kortila. Osobno je za mene to bila velika promjena jer nakon rada u većem stručnom timu čijim sam dijelom bila u riječkom MMSU, ovdje galerijsku djelatnost obavljam samostalno, no unutar institucije Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, što mi pak pruža veću slobodu u radu i kreiranju programa, a moram spomenuti i veliku podršku ravnatelja Edvina Liverića-Bassanija.“

Vice Tomasović, Glowing Globe / Snimila Tanja Kanazir

Izložbena selekcija

Programski savjet Kortila uz Ivanu Lučić čine Vana Gović Marković, voditeljica Memorijalnog centra Lipa pamti, upoznata s lokalnom scenom i funkcioniranjem institucionalnog sustava, te Vanja Žanko, osnivačica i jedna od direktorica platforme Nomad, koja raspolaže širom perspektivom stečenom kroz međunarodne suradnje i promociju suvremene umjetnosti. Galerija svake godine početkom ljeta raspisuje poziv za izlaganje u narednoj godini, namijenjen autorima i autoricama, kustosima i kustosicama, umjetničkim kolektivima, muzejima i galerijama, a pristigle prijave potom selektira spomenuti programski savjet. U 2024. na natječaj je pristiglo osamdesetak prijava, najviše do sada, a kako u razgovoru za Vijenac otkriva Ivana Lučić, novi poziv uslijedit će u lipnju ove godine te poziva sve zainteresirane da se prijave. Pri selekciji se vode kvalitetom, biraju umjetnice i umjetnike sa zaokruženim umjetničkim konceptom, koji rezoniraju s lokalnom umjetničkom scenom. Uz izložbe odabrane putem natječaja, drugi dio godišnjih programa ostvaruje se kroz suradnje s Generalnim konzulatom Italije u Rijeci, Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci, te kroz međuinstitucionalnu suradnju, kao i kroz pozivne izložbe.

Pozivnom i odlično posjećenom izložbom Memoria riječkog fotografa Filipa Koludrovića, profesionalno ostvarenog u polju modne fotografije, započela je ovogodišnja izložbena sezona – koja je nastavljena izlaganjem recentnog slikarskog opusa Maura Stipanova Nepostojeći svijet. Travanj donosi izložbu ID_75 fotografa Ivana Buvinića, prethodno predstavljenu u okviru 13. Organa vida u MSU Zagreb. Njome će se šibenski dobitnik Nagrade Marina Viculin predstaviti riječkoj publici. Prije ljetne stanke održat će se novo izdanje međunarodnog projekta Glowing Globe, te samostalna izložba riječkog slikara Radovana Kunića. U drugoj polovici 2025. očekuju se izložbe multimedijalne umjetnice Darije Žmak Kunić, te Radikalni romantizam u suradnji sa zagrebačkom Galerijom Miroslav Kraljević. Potonja će lokalnoj publici predstaviti suvremene autorice mlađe generacije – Teutu Gatolin, Miju Štark, Mariju Šurina te Uršku Medved. Ivana Lučić obrazlaže: „Ovakve me suradnje posebno vesele jer su ujedno mogućnost za razmjenu iskustva s kolegama galeristima s kojima dijelim ideje, vizije, ali i izazove, kako u operativnom tako u programskom i konceptualnom smislu te ciljevima razvoja publike.“

Važnost dijaloga i medijacije

Razvoj publike ostvaruje se kroz mnogobrojna stručna vodstva, prisutnost u medijima i na društvenim mrežama, kroz programske aktivnosti koje bude interes lokalne zajednice i pružaju priliku za njezino educiranje. Vizualno komuniciranje, jedan je od neizostavnih aspekata prezentacije sadržaja široj javnosti kojem Kortil u posljednjih godinu dana pridaje posebnu pažnju. Naglašen vizualni identitet izložbi s potpisom Studija Glazar i prisutnost plakata u urbanom tkivu grada, umješni su načini pridobivanja novih posjetitelja mlađe generacije.

Na pitanje u kolikoj mjeri lokalna zajednica i urbani, riječki kontekst utječu za oblikovanje programa voditeljica odgovara: „Kao kulturna ustanova svakako moramo osluškivati potrebe zajednice te programski pružati prostor za dijalog i medijaciju kroz umjetničke programe. Rijeka je grad specifične povijesti i ‘scenografije’, spoj Mediterana i nekadašnje industrije, ali pitanje je koliko još možemo pravdati postojanje buntovne i rokerske Rijeke. No oblikovanje identiteta stalna je mijena, a kako Riječani reagiraju na kvalitetan umjetnički pristup riječkim temama govore i pozitivne reakcije na nedavnu premijeru filma Fiume o morte Igora Bezinovića, što nam može dati dobru lekciju o važnosti uključivanja zajednice i pomno promišljenom pristupu i komunikaciji.“ Svoja razmišljanja sumira opažanjima koja je stekla kroz prethodni rad na različitim radnim mjestima: „Moje iskustvo nije oduvijek institucionalno već sam prije toga prošla kroz rad u NGO-u i obrazovnom sustavu, stoga smatram da je osluškivanje zajednice i publike ključno u modelu kreiranja daljnjeg rada galerije.“

Programska stremljenja

Iz razgovora saznajemo da odmjereniji broj godišnjih programa Kortila donosi ravnomjerniju raspodjelu programskih sredstava za produkciju pojedine izložbe – od plaćanja autorskih honorara, pisanja kustoskih tekstova i oblikovanja promidžbenih materijala, do dizajna izložbenog postava i smještaja umjetničkih radova u galerijskom prostoru, kao i za neizostavnu promidžbu.

Na pitanja o programskom usmjerenju i planovima Ivana Lučić odgovara: „Daljnje programsko usmjerenje Kortila vidim kroz nekoliko aspekata, a to su suradnički programi s ciljem osnaživanja i veće promocije lokalne umjetničke scene, zatim veće međunarodne izložbe koje će u ljetnim mjesecima privući i stranu publiku u naš galerijski prostor, povećanje broja edukativnih i diskurzivnih programa te veća vidljivost galerije izvan lokalnog konteksta.“

Zgradu HKD-a na Sušaku u bliskoj budućnosti očekuje energetska obnova koja bi Kortil mogla zatvoriti na nekoliko mjeseci, no Ivana Lučić u tome vidi mogućnost za izlazak umjetničkih programa u javni prostor i „kao dobar trenutak za jedan programski ‘poligon’ koji će aktivirati susjedstvo Sušaka kroz umjetničke intervencije i akcije“.