Fra Mirko Mataušić i promocija komunikacijskih znanosti

„Svi smo na neki način od njega učili“, riječi su Suzane Peran, docentice sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta na znanstvenom kolokviju koji je povodom 10. obljetnice studija Komunikologije održan 25. ožujka u čast pokojnog fra Mirka Mataušića, prvog doktora komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj. Kolokvij je okupio stručnjake komunikacijskih znanosti, koji su govorili o raznolikim područjima, no svi su imali jednu poveznicu – zahvalnost Mataušićevu utjecaju na području komunikacijskih znanosti.

Juraj Mirko Mataušić (1944–2014)

Rektor HKS-a Željko Tanjić otvorio je skup riječima zahvale pokojnom Mataušiću za njegove idejne napretke i početne nacrte studija. Danijel Labaš opisao je povijest razvoja komunikacijskih znanosti te preispitao definicije komunikacije s obzirom da ih prema njegovim riječima postoji čak – 126. Napomenuo je kako se Mataušić od početka snažno zalagao za razlikovanje informacijskih i komunikacijskih znanosti (današnje četiri znanstvene grane: komunikologija, novinarstvo, odnosi s javnošću i masovni mediji). Prorektorica HKS-a Jasna Čurković Nimac govorila je o tektonskim promjenama u društvu i pristupu interkulturnoj komunikaciji, komunikaciji između pripadnika različitih kultura, objašnjavajući njezinu složenost kao i pripadnosti komunikacijskim znanostima. Zaključila je kako je za uspješno sporazumijevanje potrebno više od samog jezika, uključujući neverbalnu komunikaciju – „tihi jezik“. Izvanredna profesorica Irena Sever Globan opisala je važnost interpersonalne komunikacije, „srca komunikologije“, ističući da je Sveučilišni odjel za komunikologiju na HKS-u jedini studij u Hrvatskoj koji donosi taj kolegij.

Mataušićeva bliska suradnica Suzana Peran govorila je o njegovu radu i utjecaju kao promotora komunikacijskih znanosti, naglasivši da je Mataušić bio jedan od suosnivača Informativne katoličke agencije i prvi ravnatelj i urednik na Hrvatskom katoličkom radiju. Istaknula je sposobnost spajanja praktičnog (suradnik i urednik u glasilima) i znanstvenog rada (predavač na dvama fakultetima), s posebnim naglaskom na njegovo djelovanje na Fakultetu hrvatskih studija. Istaknula je kako je Mataušić smatrao da se studij novinarstva treba drugačije formirati i proširiti u studij komunikologije. „Mnogi misle da je to kruna njegova novinarskog djelovanja“, komentirao je docent Anto Mikić, bivši glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija, osvrnuvši se na Mataušića kao čovjeka od akcije, čije je djelovanje bilo ključno za pokretanje važnih crkvenih projekata, uključujući i Hrvatski katolički radio. Mikić je spomenuo kako je HKR odraz njegova osobnog, vjerskog i profesionalnog života.

Tijekom dijaloga koji je slijedio, studenti su postavili intrigantna pitanja, poput pitanja o mogućoj ugroženosti katoličkih medija u današnjem društvu, na što je Mikić vješto odgovorio: „[…] Uopće nismo zabrinuti, barem ja, zabrinut sam kao građanin […] ali kao vjernik kažem: samo pucajte!“ Komentirajući problem sa tri pozicije; objasnio je kako se jačina i sloga Crkve vidi upravo u kriznim vremenima, dok se sa građanske pozicije nada da neće doći do progona bilo koje organizacije, a kao vjernik, stoji hrabro kao znalac svoje istine.

Komunikacijske znanosti službeno su priznate kao znanstveno polje u Hrvatskoj 2024. Izvanredni profesor Damir Jugo i magistar Zdeslav Milas sa Sveučilišta Algebra Bernays naglasili su kako je do promocije tih znanosti trebalo doći ranije. Jugo predviđa daljnje širenje komunikacijskih znanosti, uključujući nove grane poput digitalne komunikacije, te prepoznaje sve veći utjecaj umjetne inteligencije. Profesor Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti govorio je o odnosima s javnošću i strateškom komuniciranju, ističući stogodišnju tradiciju odnosa s javnošću. Skoko je važnost strateškog komuniciranja sažeo riječima: „Brišu se granice između disciplina, a strateškim komuniciranjem objedinjujemo sve.“

Nadalje, profesor Igor Kanižaj i profesorica Lana Ciboci Perša govorili su o medijskoj pismenosti i njezinoj važnosti, posebno u kontekstu nedavnog osnutka Centra za medijsku pismenost na HKS-u. Lana Ciboci Perša je napomenula da se u Hrvatskoj provode brojna istraživanja medijske pismenosti, poput projekta BrAIn, ali ne postoji zaseban predmet za nju, nego se ona integrira u druge predmete. Istaknula je potrebu i za studentskim programima medijske pismenosti. Profesorice Viktorija Car (UNIST) i Nada Zgrabljić Rotar putem videopoziva govorile su o doprinosu znanstvenih časopisa Medijska istraživanja i Medijske studije u promociji i popularizaciji komunikacijskih znanosti. Na temu jezika nadovezala se izvanredna profesorica Marijana Togonal, spominjući važnost engleskog jezika kao „nadnacionalnog nadjezika“. Potaknula je sve studente i znanstvenike na usvajanje normi standardnog jezika, a kao glavni izazov vidi internacionalizaciju hrvatskog jezika.

Znanstveni kolokvij pružio je uvid u povijest i razvoj komunikacijskih znanosti i otvorio posve nove razvojne perspektive, dok je istovremeno omogućio mnogo dublje razumijevanje uloge i rada fra Mirka Mataušića, prepoznajući sve njegove doprinose, kao i viziju razvoja komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj.