Aktualnost mađioničarstva Bere Čudesnog

Zatvaranje 18. Gumbekovih dana obilježila je i predstava Abrakajdabra! u autorstvu i režiji Ivana-Gorana Viteza. Prije same predstave, dodijeljena su posebna priznanja i Gumbekove nagrade. Posebno priznanje dodijeljeno je Janu Kovačiću za izvedbu Balada te Matei Bilosnić i Nikolini Rafaj za predstavu Cabaret fatal. Gumbekova nagrada za najboljeg glumca pripala je Matiji Šakoronji za ulogu u predstavi Prekid preko veze, dok je Mina Lazarević proglašena najboljom glumicom za ulogu u predstavi Ljubav iza kulisa, zagrebačko-beogradske koprodukcije. Iva i Gloria Glorije Dubelj i Ive Šimić Šakoronja najbolja je predstava Gumbekovih dana. Nagradu za izuzetan doprinos i razvoj cabareta dobila je Arijana Čulina.

Bračni par Bero Čudesni i Bera Čudnija, mađioničar i vidovnjakinja / Snimila Ines Novković

Potom je uslijedila Abrakajdabra!, predstava u kojoj pratimo Beru Čudesnog, sredovječnog i srednje uspješnog majstora magije i njegovu suprugu Beru Čudniju, vidovnjakinju koja čita sudbinu iz svega što ne uključuje slova. Taj čudnovati par izvodi niz točaka s kojima se stanovnici Hrvatske, posebice Zagreba, lako mogu poistovjetiti. Kao i svaki mađioničarski šou koji drži do sebe, njihovi trikovi uključuju i asistente iz publike. Odabrani pojedinci tako sudjeluju u gotovo didaktičkim nastupima Bere Čudesnog, među kojima su lekcije o razvrstavanju otpada i savjeti za suočavanje s mjestimično nefunkcionalnim javnim prijevozom.

Saša Buneta interpretira Beru Čudesnog kao mađioničara umjetnika svjesnog nezavidne veličine talenta koji posjeduje. Unatoč tomu, zadržava ceremonijalnost nastupa i podsjeća na ljepotu magije, iako od nje ne živi pretjerano dobro. Bera Čudnija svojoj publici pomoću tarota, graha i duhova poboljšava kvalitetu života tako što ih lišava problema za koje nisu ni znali da ih imaju i odgovara na pitanja koja nisu ni postavili. Nancy Abdel Sakhi igra je kao prizemnu i direktnu ženu iz naroda, ali i suprugu koja izdržava sve izazove koji dolaze uz suživot s provincijalnim mađioničarom. Njihov sin, kojega utjelovljuje Luka Šatara, mađioničarske tendencije pokazuje samo kada od roditelja treba izmamiti što veći džeparac.

Na spomen „još neviđenog spektakla“, kako stoji u najavi predstave, koji se tematski „specijalizirao za ovaj trenutak moderne hrvatske povijesti“ opravdano nastupa jedna preliminarna jeza. Ipak Abrakajdabra! simpatično je osvježenje koje ne polazi za nesuptilnim vrijeđanjem pod krinkom humora. Predstava se i dalje hvata ukoštac s društvenom problematikom, ali uz zdravu dozu neozbiljnosti, dovoljnom da svakodnevne muke s kojima se građani redovito susreću učini podnošljivijima. Pohvalno je da odabir istih svoju osnovu ne nalazi u usiljenoj političkoj korektnosti jer se kazalištu, navodno, predbacuje kada se šali s čime se ne bi trebalo šaliti, već prepoznaje takav narativ i inzistiranje na bezgrešnosti humora kao jeftin izgovor za vlastitu privilegiju. Drugim riječima, uspješno animira publiku bez zapadanja u primitivizam.

Također, za prosječnu se kazališnu predstavu podosta oslanja na interakciju s publikom. S obzirom na format mađioničarskog spektakla, takvo je rješenje razumljivo, no ništa manje riskantno i režijski izazovno. Unatoč interaktivnom karakteru, zadržava se dojam nenametljivosti i suigre izvođača i publike. Njihovoj dinamici doprinosi i vizualni identitet likova. Josip Đerek osmislio je kostime koji prate stereotip praktičara magije, čime se postiže dojam bliskosti i prepoznatljivosti. Scenografsko je pak rješenje, koje potpisuje Ivan-Goran Vitez, nešto nespretnije izvedeno. Niz velikih šarenih ploča čini pozadinsku kulisu mađioničarskim trikovima, dok se na naličju nalaze ilustracije prikladnije za vidovnjačke prakse. Ploče su postavljene na kotače što bi trebalo biti praktično, ali rezultira nešto dužim i nepreciznim scenskim promjenama. Pitanje jesu li tako elaborirane promjene uopće potrebne s obzirom tematsku srodnost točaka. Glazba Marija Mirkovića među slabijim je elementima predstave. Iako glazbeni brojevi, sola i dueti, doprinose dinamici izvedbe i dramaturški su usklađeni s ostatkom predstave, sadržajno su nedovoljno maštoviti. Također, pokušaji zvučnih efekata ni na koji način ne doprinose iskustvu gledanja i djeluju dekoncentrirajuće.

Predstava Abrakajdabra! duhovit je i interaktivan projekt koji kroz trikove i satiru balansira između magije i kritike svakodnevnih izazova, bez upadanja u banalni humor. Iako vizualni i glazbeni aspekti predstave imaju određenih nedostataka, predstava uspješno održava dinamiku i angažira publiku, nudeći zabavu s dozom promišljanja o stvarnosti.