Nagrade za književno prevođenje akademiku Mislavu Ježiću i Lei Kovács

Akademik Mislav Ježić i Lea Kovács laureati su Nagrade Iso Velikanović, koja se dvadeset i prvi put dodjeljuje za književno prevođenje u dvjema kategorijama: za životno djelo i za najbolji književni prijevod u protekloj godini, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija RH.

Nagrada Iso Velikanović

U obrazloženju nagrade za životno djelo navodi se da je „akademik Ježić na hrvatski jezik preveo neka od ključnih vjerskih i filozofskih djela pisanih klasičnim jezicima, a kako je prevodio sa starogrčkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, to jest prakrta, kao i sanskrta, posebnu važnost imaju njegovi prijevodi nekih od središnjih djela indijske civilizacije.“ Istaknuto je kako Ježića kao prevoditelja karakterizira činjenica da gotovo nikad nije „samo“ prevoditelj, već ujedno i analitičar i povjesničar, tumač i vodič kroz starodrevne tekstove koje nam donosi. U priopćenju je pohvaljen prevoditeljski stil akademika Ježića koji dokazuje njegovu sposobnost pristupa na dva temeljna načina: „Kada je potrebno studiozno prenijeti smisao iz jednoga pradavnog, današnjem čitatelju stranoga konteksta u onaj svakodnevni, hrvatski, moderni, Ježić prevodi s minucioznom preciznošću, a kada je potrebno prenijeti poetski smisao, Ježić poseže za cjelokupnom hrvatskom jezičnom baštinom, što uključuje i arhaizme i lokalizme, kao i jezik starih hrvatskih pisaca, ne robujući zadržavanju u okvirima hrvatskoga jezičnog standarda, nego prevodeći taj poetski smisao kroz najbliže ekvivalente iz hrvatske književne povijesti i jezične baštine.“

Nagrada za najbolji književni prijevod u 2024. dodijeljena je Lei Kovács za prijevod s francuskoga romana Dobrostive Jonathana Littella (Fraktura, 2024). Prevoditeljica Maja Zorica istaknula je kako se prevoditelj takvog romana susreće s nizom izazova pojasnivši da žonglira ne samo eruditskim romanom koji kliničkim prikazom nasilja predstavlja izazov historiografiji, i koji estetizacija užasa i poetika okrutnosti približavaju horor-filmovima, nego i mnoštvom pitanja koje tekst postavlja. Pohvala je prevoditeljici Lei Kovács to da se roman i na hrvatskome čita „kao naracija koja vjerno dočarava sav užas pripovijedanja dok istodobno postavlja sljedeće pitanje: kada ga čitamo, što čitamo i što u njemu volimo?“ kazala je Maja Zorica.

O ovogodišnjim dobitnicima Nagrade odlučilo je sedmeročlano Povjerenstvo u sastavu: Dinko Telećan, predsjednik, te članovi Ivana Peruško, Marko Kovačić, Ksenija Banović, Anda Bukvić Pažin, Vlatka Valentić i Dubravko Torjanac.

Nagrade dobitnicima bit će uručene na svečanosti 31. ožujka u Hrvatskom državnom arhivu.

(Redakcija)