Mladi talenti nose budućnost očuvanja i promocije hrvatske kulture

Hrvatska kultura ima duboko značenje za hrvatsko iseljeništvo i djeluje kao most koji povezuje iseljenike s njihovim korijenima, identitetom i domovinom. Nije tu riječ samo o skupu tradicija, običaja i jezika, jer mnogi Hrvati koji žive daleko od domovine kroz kulturu s tom istom domovinom dobivaju osjećaj pripadnosti.

Književnost omogućuje iseljenicima da se osjećaju dijelom hrvatskog naroda, unatoč fizičkoj udaljenosti. Ona se često prenosi s generacije na generaciju, posebno u obiteljima koje žele da njihova djeca i unuci razumiju i njeguju svoje naslijeđe. To uključuje pripovijedanje o hrvatskoj povijesti i upoznavanje s hrvatskim autorima bilo kojeg književnog žanra. Mogli bismo reći kako hrvatska kultura i književnost za iseljeništvo nisu samo način očuvanja prošlosti, već i put prema budućnosti, jer omogućuje novim generacijama da izgrade svoj identitet i da bolje razumiju sebe.

Svojim djelovanjem u njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija vrlo dobro to radi Matica hrvatska za Ruhrsko područje kao ogranak Matice hrvatske. Djeluje u Ruhrskoj regiji u Njemačkoj, gdje živi velik broj hrvatskih iseljenika.

Godišnja proslava 2020: Jadranka Gradac, Ljiljana Sikavica, Mijo Nujić, Zoran Sikavica i Ivan Ćubela

Putovanje kroz tri desetljeća rada

Matica hrvatska za Ruhrsko područje osnovana je 1992. godine s ciljem humanitarnog djelovanja i promocije hrvatske kulture među iseljeništvom. Tijekom 31 godine djelovanja, vodstvo Matice suočavalo se s izazovima pronalaženja prostora za održavanje kulturnih događanja. Od Hagena do Essena, uvijek su iznova tražili privremena rješenja i često bili u neizvjesnosti.

No, 2023. godina donijela je veliku promjenu. Predsjednik Matice hrvatske za Ruhrsko područje Mijo Nujić ističe kako su zahvaljujući Hrvatskoj katoličkoj misiji Essen i podršci župnika Ivana Cestara, dobili prostor za stalno korištenje.

„Želimo izraziti duboku zahvalnost župniku na njegovoj velikodušnosti i razumijevanju. Omogućio je da Matica hrvatska za Ruhrsko područje nastavi djelovati u okvirima postavljenim još od svojih početaka, nadograđujući i proširujući već ustaljena događanja. Svjesni smo da nove generacije donose nove izazove, ali i prilike za daljnji razvoj našeg rada. Vođenje Matice nije težak zadatak zahvaljujući kvalitetnoj upravi koja surađuje skladno i predano. Upravu čine Zoran Sikavica i Jakov Franjičević kao potpredsjednici; Jadranka Gradac je tajnica, Ljiljana Sikavica rizničarka, a ja sam predsjednik“, kaže Mijo Nujić, koji je u Matici hrvatskoj za Ruhrsko područje od 2001, od 2002. bio je potpredsjednik, a od 2019. do danas je predsjednik.

Mijo Nujić, Suzana Nujić, Tomislav Brekalo, Ljiljana i Zoran Sikavica na promociji knjige Marijane Dokoza Grijesi / Snimio Ante Karačić

Nujić ističe kako su sad spremni suočiti se s budućim izazovima i nastaviti njegovanje hrvatske kulture i zajednice.

Matica hrvatska za Ruhrsko područje kontinuirano radi na širenju svojih aktivnosti i jačanju svojih uloga u očuvanju hrvatskog identiteta i promociji Hrvatske u Njemačkoj.

„Nastojimo što bolje raditi na očuvanju hrvatskog govornog jezika i hrvatske kulture u prvoj, drugoj i trećoj generaciji naših iseljenika. Isto tako djelujemo dvosmjerno u odnosu s njemačkim institucijama i radimo dvojezično puno projekata, od predstavljanja naših velikana pisane riječi do prezentacije hrvatske kulture i turizma. S našim aktivnostima postajemo prepoznatljivi kako u hrvatskoj tako i u njemačkoj zajednici“, kaže Mijo Nujić.

Nujić ističe brojna kulturna predavanja, promocije knjiga i predstavljanja autora koja omogućuju članovima zajednice da upoznaju hrvatsku književnost i razmjenjuju ideje s autorima. Posebno se ističe Večer hrvatske pjesme,  koja se više od dva desetljeća održava dvaput godišnje u Dortmundu. Važnost ovog projekta prepoznale su i njemačke institucije te se uključile u njegovo sufinanciranje.

Zbor Matice hrvatske, Dječji međunarodni literarni natječaj i Međunarodni likovni natječaj

Među hvalevrijednim projektima Matice hrvatske za Ruhrsko područje svakako treba spomenuti i Zbor Matice hrvatske, Dječji međunarodni literarni natječaj i Međunarodni likovni natječaj.

Naime, zbor Matice hrvatske pod ravnanjem profesora Krešimira Veselića, godinama je doprinosio očuvanju hrvatske glazbene baštine, posebno oživljavajući stare hrvatske napjeve. „Iako je pandemija koronavirusa privremeno utjecala na aktivnosti zbora, vjerujemo da će se u budućnosti ponovno pojačati njihova djelatnost“, kaže Nujić.

Dugogodišnji projekt koji potiče kreativnost među djecom jest Dječji međunarodni literarni natječaj. U posljednje dvije godine tiskani su zbornici radova, čime je ostavljen trajni pisani trag dječjih inspirativnih djela.

Međunarodni likovni natječaj koji vode članovi i umjetnici, bračni par Ante i Ankica Karačić, ove godine obilježava 25 godina postojanja. Natječaj je okupio 30.000 djece iz Amerike i Europe, omogućujući im da izraze svoju kreativnost kroz likovnu umjetnost. Matica hrvatska za Ruhrsko područje s ponosom podržava projekt jer promovira umjetnost i povezuje mlade iz cijeloga svijeta. Kroz ove aktivnosti Matica hrvatska za Ruhrsko područje ne samo da čuva i promiče hrvatsku kulturnu baštinu, nego stvara mostove između generacija i kultura.

Hrvatski književnici u iseljeništvu perjanice su hrvatskih zajednica

Hrvatski književnici u iseljeništvu, koje Matica hrvatska za Ruhrsko područje često promovira, kaže Nujić, imaju izuzetno važnu ulogu u očuvanju i promicanju hrvatskog identiteta, jezika i kulture izvan domovine. Njihovo djelovanje nadilazi samo stvaranje književnih djela; oni postaju simboli i nositelji hrvatske misli u svojim zajednicama.

„Stvarajući i živeći u zajednicama, bivaju prepoznati kao književnici i ljudi od pera, podsvjesno djelujući na okolinu oko sebe. Postaju perjanice hrvatskih zajednica i nositelji hrvatske misli. Što su veći njihovi krugovi djelovanja, veća je mogućnost očuvanja hrvatske kulture u inozemstvu“, kaže Mijo Nujić.

Na pitanje kakav je položaj hrvatskih udruga koje promoviraju kulturu u Njemačkoj i koliko je važna njihova uloga ne samo za Hrvate u iseljeništvu nego i za Njemačku u kojoj žive, Nujić odgovara kako je bitno raditi i biti aktivan, a to se u društvu prepoznaje.

„Problem udruga je u manjku interesa za rad na dobrobit zajednice. Medijska zasićenost i politički destruktivci umrtvljuju nacionalni naboj i to se reflektira u puno jačem obliku u iseljeništvu nego u Hrvatskoj. Izjava Matice hrvatske o stanju društva i koracima kako dalje izvrsna je platforma za novi početak kako u životu tako i u radu u udrugama. Sve hrvatske udruge u inozemstvu trebale bi raditi i na komunikaciji s institucijama njemačkog društva. Mi, naprimjer, radimo s Obrazovnom ustanovom u Dortmundu (Auslandsgesellschaft). Njemačka dobiva kroz hrvatske udruge kulturnu raznolikost i širinu. Hrvatska kultura ima višestoljetnu tradiciju i ima što ponuditi“, kaže Mijo Nujić.

Podrška mladim hrvatskim autorima i umjetnicima u iseljeništvu

Matica hrvatska za Ruhrsko područje posvećena je i podršci mladih hrvatskih autora i umjetnika koji žive i stvaraju u iseljeništvu.

„Vjerujemo da upravo mladi talenti nose budućnost očuvanja i promocije hrvatske kulture, kako unutar iseljeničkih zajednica tako i šire. Organiziramo susrete i književne večeri na kojima mladi autori imaju priliku predstaviti svoja djela, dijeliti iskustva i inspirirati svojim radom.

Isto tako na našim proslavama mladi slikari imaju priliku izložiti svoje radove. Proveli smo gore spomenuti natječaj, te smo pobjednicu Luciju Vinogradac predstavili na našoj proslavi 9. studenoga 2024. Sva ta okupljanja pružaju platformu za rast i umrežavanje“, kaže Nujić.

Zainteresiranost mladih za hrvatsku književnost i kulturu ovisi o kontekstu u kojem žive, o načinu na koji im se ti sadržaji predstavljaju te o njihovim osobnim vezama s hrvatskim identitetom. U iseljeništvu, gdje su često izloženi drugim jezicima i kulturama, zainteresirati ih za hrvatsku književnost i kulturu može biti izazov, ali nije nemoguće.

„Mislim da ih zanima jer nam sve više mladih dolazi na događanja i neki od njih postaju i članovi. Trudimo se  pokazati kako Matica hrvatska nije neka zatvorena organizacija za odabrane, nego da smo mi tu za njih sve. Program pokušavamo prilagodit i njihovim interesima“, kaže Mijo Nujić.

Gledajući sadašnju situaciju, budućnost Matice hrvatske za Ruhrsko područje čini se obećavajućom.

„Da mi je ovo pitanje postavljeno prije nekoliko godina, možda bih bio nesiguran u odgovoru. Danas, međutim, mogu s mnogo više uvjerenja reći da Matica hrvatska za Ruhrsko područje ima svijetlu budućnost. Ove godine imamo 18 novih članova, većina njih su mladi ljudi, što mi daje nadu i pokazuje da je naš rad prepoznat i cijenjen. Posebno ističem izuzetno dobru suradnju s Fenix Magazinom, na promociji rada Matice. Župnici Ivica Damjanović i Ivan Cestar podržavaju naš rad, a isto tako i generalni konzul RH u Düsseldorfu Ivan Bulić. Zbog svega ovoga, u budućnosti se nadam još većem odazivu i još snažnijem utjecaju Matice hrvatske u Ruhrskoj regiji“, zaključio je Mijo Nujić.                  

  (Članak sufinancirao JANAF)