Kako Nazor inspirira djecu i mlade

Mnoga se hrvatska mjesta diče svojim poznatim žiteljima, a među njima su i Postira na otoku Braču u kojima se rodio Vladimir Nazor, jedan od najplodonosnijih hrvatskih pisaca kojemu se rodno mjesto, odnosno osnovna škola koja je po njemu nazvana davne 1966, svake godine oduži prigodnom kulturnom manifestacijom Nazorovi dani, čuvajući time spomen na njegovu bogatu književnu ostavštinu.

Naime, već 29 godina, se koncem svibnja održava manifestacija Nazorovi dani koju organizira OŠ Vladimira Nazora i to uz sudjelovanje dvaju Odbora: Nacionalni odbor Nazorovi dani – Zagreb, sa sjedištem u Hrvatskom saboru i Organizacijski odbor Nazorovi dani – Postira, sa sjedištem u Osnovnoj školi Vladimira Nazora. Predsjednik Nacionalnog odbora od njegova osnutka je predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Tako je prvi predsjednik bio akademik Nedjeljko Mihanović, a aktualna predsjednica Nacionalnog odbora je Vesna Bedeković.

Tom prosvjetno-kulturnom manifestacijom u radu s učenicima i studentima izučavaju se, promiču i unapređuju hrvatski jezik i književno djelo Vladimira Nazora.

Sve o Nazorovim danima u kojima sudjeluje više od desetljeća ispričala nam je ravnateljica OŠ Vladimira Nazora u Postirima i predsjednica Organizacijskog odbora Sanja Nejašmić.

Svake godine manifestacija je posvećena određenoj temi. Što je ovogodišnja poveznica s Nazorovim djelom?

U ovogodišnjem programu posebno želim istaknuti kako će tema na znanstveno-stručnom skupu za učitelje i nastavnike hrvatskog jezika i učitelje razredne nastave biti Mitovi i legende, u spomen na 125 godina od objave prvog Nazorova djela Slavenske legende. Organiziramo dva literarna natječaja: Nazor i mi i Književno stvaralaštvo mladih otoka Brača. Susret bračkih osnovnih škola, nazvan Čakavska rič, prigoda je za upoznavanje s bogatstvom čakavskoga govora. U svečanome dijelu programa predstavit ćemo najbolje radove s ovih natječaja, uručiti nagrade zaslužnim pojedincima i institucijama. 

Od 2005. godine Nazorovim danima priključila se i Agencija za odgoj i obrazovanje. O čemu se radi?

Da, posebna nam je čast što se od 2005. manifestaciji priključila i Agencija za odgoj i obrazovanje, tada Zavod za školstvo Republike Hrvatske. Ove godine u suradnji s našom školom Agencija je raspisala literarni natječaj Nazor i mi, a novost je da se na natječaj osim učenika osnovnih i srednjih škola u RH mogu prijaviti i učenici hrvatskih škola i društava u iseljeništvu, na što smo posebno ponosni.

Manifestacija je osnovana 1996. Tko ju je inicirao?

Nazorovi dani utemeljeni su 1996. u Hrvatskom saboru, u povodu 120. obljetnice njegova rođenja. Inicijativa je došla od tadašnjega predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Nedjeljka Mihanovića koji je izabran i za prvog predsjednika Nacionalnog odbora Nazorovi dani. Nedjeljko Mihanović doktorirao je na djelima Vladimira Nazora. Kako bi se dostojno obilježila ta 120. godišnjica, osnovan je i Inicijativni odbor u kojem su uz ostale bili tadašnji ravnatelj OŠ Vladimira Nazora u Postirima Andrija Biličić, voditeljica prosvjetnog odjela pri Uredu državne uprave u Splitu Nansi Ivanišević i književnik Jakša Fiamengo. Donesena je odluka da se 120. obljetnica rođenja Vladimira Nazora obilježi na državnoj razini pod radnim naslovom prosvjetno-kulturna manifestacija Nazorovi dani – Postira.

Dakle, radi što bolje i učinkovitije organizacije, Nazorovi dani ustrojeni su kroz dva odbora – Organizacijski odbor Nazorovi dani – Postira i Nacionalni odbor Nazorovi dani – Zagreb sa sjedištem u Hrvatskom saboru, a u kojem su predstavnici Hrvatskog sabora, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva kulture i medija, Matice hrvatske, Zavoda za povijest umjetnosti, HAZU, DHK, Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih institucija. Od tada se svake godine obilježavaju u zadnjem tjednu svibnja u OŠ Vladimira Nazora u Postirima, a svake pete godine na državnoj razini također pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. 

Iako je rodni otok napustio još u ranom djetinjstvu, uvijek mu je bio trajna čežnja i izvor nadahnuća, a upravo na to podsjećaju i njegove riječi satkane u pjesmi Anđeo u zvoniku. Je li Nazorov zvonik još uvijek tamo?

Naravno, ali i priča oko zvonika i Nazora. Unutar izvannastavne aktivnosti Turistički vodiči organiziramo turističku turu nazvanu Postira, mjesto rođenja Vladimira Nazora. Kada smo domaćini unutar Erasmus + programa, ili kada nam u goste dođu učenici drugih bračkih škola, naši učenici goste provedu kroz mjesto, naravno i do zvonika. Nazor se rodio 30. svibnja 1876. u Postirima, a sa šest godina preselio se u Bobovišća. Njegova pranećakinja Olga Perić, umirovljena profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica nacionalnog  odbora manifestacije, i danas u kući u Bobovišćima na moru, u kojoj je Nazor često boravio, čuva njegovu radnu sobu.

Vladimir Nazor slovi kao jedan od najzaslužnijih hrvatskih pjesnika koji se cijeloga života posebno zalagao za hrvatski jezik, a prošle ste godine imali upravo tu temu. Koje ste teme do sada imali?

Između ostalih imali smo teme: Smotra čakavske poezije, Vladimir Nazor, pisac školskih čitanki, Na stazama Nazorova djetinjstva, Nazor prirodoslovac, Hrvatska bajka, Hrvatski epovi, 135. obljetnica rođenja Vladimira Nazora i Milana Begovića, Vladimir Nazor u sadašnjoj školi.

Manje je poznato da su neke Nazorove pjesme uglazbljene.

Da, prošle smo godine imali temu Nazor i glazba. Mnoge su Nazorove tekstove uglazbili skladatelji Blagoje Bersa, Jakov Gotovac, Rudolf Matz. Nazorovu Galiotovu pesan izvode brojne klape. Od prošle godine na manifestaciji imamo i glazbeni dio što joj daje posebnu čar pa nam je želja da taj glazbeni sadržaj, odnosno uglazbljeni Nazor, bude dijelom manifestacije svake godine.

Što od Nazorova književnog opusa čuvate u školskoj knjižnici?

U školskoj knjižnici oformili smo Zavičajnu zbirku Vladimir Nazor, koja je nastala donacijama gostiju, predavača i uzvanika tijekom Nazorovih dana od osnutka do danas. Sastoji se od Nazorovih djela, prvih izdanja, zatim djela o Nazoru, naših vlastitih izdanja (zbornici sa stručnih skupova i zbornici učeničkih radova), dokumentacije o Nazorovim danima i Postirske zbirke u kojoj su radovi istaknutih Postirana, bez obzira na temu.

Prigodom 25. obljetnice Nazorovih dana otvorili smo natječaj za književno stvaralaštvo mladih otoka Brača, sa željom da potaknemo književno stvaralaštvo i nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja. Tom natječaju posvećena je večer Susret u školskoj knjižnici.

Škola se diči i vlastitim vrtom. Tko ga uređuje?

Mi smo Eko-škola sa zlatnim statusom. Prošle godine osvojili smo drugo mjesto na HRT-ovu natječaju za učionicu na otvorenome koju smo nazvali Vrt bračkih pjesnika. Imamo maslinik, voćnjak s agrumima, mali povrtnjak, posađeno ljekovito bilje i jednu lozu kao uspomenu na vinograd koji je tu bio prije izgradnje školske zgrade. U školskom vrtu i voćnjaku rade i učenici i učitelji, a o njemu brine učenička zadruga.

Imate li podršku zajednice za svoje aktivnosti?

Roditelji naših učenika uključeni su u sve aktivnosti, bilo kao potpora ili kroz aktivno sudjelovanje. Prilikom izvedbe cjelovečernje predstave Bijeli jelen roditelji su izradili sve maske i pomogli u izradi kostima i rekvizita. Kao domaćini u Erasmus programima i ostalim aktivnostima škole, uvijek možemo računati na pomoć i potporu Općine Postira, Turističke zajednice, Poljoprivredne zajednice i lokalnih hotela. U svečanom programu Nazorovih dana dodjeljujemo nagradu istaknutom pojedincu za potporu bilo za izučavanje Nazorova djela, za rad s djecom ili za potporu naše manifestacije. Povelje dodjeljujemo zaslužnim institucijama i školama. Lani je povelju dobila Glazbena škola Josip Hatze iz Splita koja već 30 godina ima dislocirani odjel u našoj školi i svake godine sudjeluje u programu manifestacije. Iduće godine obilježavamo jubilarne 30. Nazorove dane i 150. obljetnicu rođenja našeg velikog književnika.