Izbori u Matici hrvatskoj u lipnju

Grad koji u kontinuitetu postoji dulje od 8200 godina, grad u kojemu je otkriven najstariji europski kalendar, Orion, nastao 2600 godina prije Krista, grad dvaju rimskih careva, Valensa i Valentinijana, i grad svetaca mučenika Euzebija i Poliona, zadnjih skoro 60 godina nadaleko je poznat po najvećoj europskoj manifestaciji tradicijske kulture, Vinkovačkim jesenima. Sredinom ožujka grad na Bosutu bio je domaćin susreta matičara iz svih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predsjednici i predstavnici ogranaka Matice hrvatske od 14. do 16. ožujka sudjelovali su u Vinkovcima na sjednici Glavnog odbora i Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske.

Na sjednici su prisustvovali članovi Glavnog odbora Matice hrvatske, predsjednik MH akademik Miro Gavran, potpredsjednici Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić i Damir Zorić, gospodarski tajnik Ivica Nuić, književni tajnik Božidar Petrač i poslovna tajnica Ana Preost, zatim voditeljica Ureda Predsjedništva Ana Kranjčić i tajnik za ogranke i članstvo Matice hrvatske Mihovil Antić.

Članovi Predsjedništva, Glavnog odbora i Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske ispred Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci / Snimija Jelena Šporčić Prtorić

Na sjednici Glavnog odbora i Savjeta prisutni su bili još Marija Mihaliček (OMH u Boki kotorskoj), Snježana Šetka i Velimir Strinić (OMH u Splitu), Zoran Turk (OMH u Čakovcu), Andrija Stojić (OMH u Čitluku), novoizabrani predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Tuzli Ivan Bosankić, Ivica Mršo (OMH u Sarajevu), Goran Crnković (OMH u Rijeci), Ivan Medved (OMH u Slavonskom Brodu), Tomislav Škrbić (OMH u Sisku), Zlatko Begonja (OMH u Zadru), Željko Vukić (OMH u Orašju), Petar Tokić (OMH u Belom Manastiru), Želimir Janjić (OMH u Županji), Katica Knezović (OMH u Iloku), Lidija Miletić (OMH u Vukovaru) i domaćin Dražen Švagelj (OMH u Vinkovcima).

Najdugovječniji Ogranak

Prvog dana susreta, 14. ožujka, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima Dražen Švagelj u dvorani Elze Kučera u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci predstavio je Ogranak koji uskoro obilježava punih 35 godina djelovanja. Tijekom 2024. OMH u Vinkovcima priredio je 50 različitih događaja, a zahvaljujući potporama Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije i donatora uspješno već godinama realizira niz kulturnih manifestacija kao što su Tamburaški memorijal Hrvoja Majića i Dani Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Bogata je i izdavačka djelatnost Ogranka koji redovito izdaje Godišnjak, a u 2024. objavio je 13 knjiga. S gotovo 400 članova i osam odjela, Ogranak u Vinkovcima jedan je od najbrojnijih ogranaka Matice hrvatske te jedan od najaktivnijih. Predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj podsjetio je da je ovaj ogranak obnovljen prije same Središnjice, 4. svibnja 1990.

Prvi predsjednici bili su Antun Babić i Ante Miljak. Voditi Ogranak u ratnim godinama nije bilo nimalo lako. Dokaz tome je i dokumentarni film Vinkovački ratni dnevnik koji su matičari pogledali nakon predstavljanja Ogranka. Kadrovi spaljene vinkovačke knjižnice 1991. i razorenoga grada nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Stoga su ponos i zahvalnost u srcima prisutnih bili tim veći jer 34 godine nakon početka Domovinskog rata Vinkovci imaju jednu od najljepših knjižnica u Europi. Uz dokumentarni film o ratnim Vinkovcima, u knjižnici su prikazana još dva o poslijeratnim Vinkovcima: Vinkovačka razglednica i Happy Vinkovci.  

Matičari u razgledavanju Vinkovaca na Trgu bana Josipa Šokčevića

O književnicima iz Vinkovaca govorila je profesorica  Višnja Sorčik, a prisjetili smo se i poznatih Vinkovčana i Vinkovčanki kao što su Alojzija Ulman, Elza Kučera, Ivan i Josip Kozarac, Matija Antun Reljković, Vanja Radauš, Josip Runjanin, ban Josip Šokčević, i drugi. U dvorani Elze Kučera Hrvatsku reviju posvećenu 1100. godišnjici Hrvatskoga Kraljevstva predstavili su glavna urednica Mirjana Polić-Bobić i autori Mario Jareb i Tomislav Galović (član uredništva). Predsjednik MH akademik Miro Gavran pozvao je ogranke da se, u skladu sa svojim mogućnostima, uključe u obilježavanje 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.

Predsjednik Ogranka MH u Vinkovcima Dražen Švagelj

Monodrama Ane Vilenica i nastup muške pjevačke skupine Lipa

Predstavljanje vinkovačkog Ogranka okru­njeno je dojmljivom monodramom Ana Katarina u izvedbi glumice Ane Vilenica u predvečerju 14. ožujka na daskama Gradskog kazališta Joza Ivakić. Scensko uprizorenje kobne noći u kojoj glavna protagonistica prebire po mučnim sjećanjima publiku je uvelo ne samo u sedamnaestostoljetne društvene i političke realitete nego i u kozmos hrabre i oštroumne supruge, majke, pjesnikinje, političarke, zatočenice bečkog dvora, napose Hrvatice čija povijest kao da se reflektira na tolike sudbine naših dana. Emotivno prodoran završetak tragičnog usuda žene koja je izgubila sve osim samosvijesti, ponosa i vjere u doživljajnom je smislu osnažen nastupom muške pjevačke skupine Lipa, posebno izvedbom veličanstvenih stihova arije U boj, u boj iz opere Nikola Šubić Zrinjski.

Nakon bogatog programskog bloka prvog dana boravka u Vinkovcima, domaćini su se pobrinuli da raskoš Slavonije matičari dožive i u gastronomskom te enološkom smislu.

Udruženi ogranci postižu više

Drugi dan susreta ogranaka Matice hrvatske prošao je radno. Svoj rad, ali i izazove s kojima se susreću iznijeli su predsjednici i predstavnici ogranaka iz Boke kotorske, Tuzle, Sarajeva, Čitluka, Slavonskog Broda, Čakovca, Zadra, Rijeke, Križevaca i Iloka. Najveći ogranak, OMH u Splitu, pod vodstvom Snježane Šetka postao je ogledni primjer kako jedan ogranak može djelovati. Nakon nekoliko godina zatišja i poteškoća, prikupljena su financijska sredstva za oporavak Ogranka zahvaljujući entuzijazmu i snalažljivosti predsjednice Šetka i volontera. „Prije tri godine preuzela sam Ogranak. Nismo imali ni lipe, a imali smo troškove. Splitsko-dalmatinska županija prepoznala je naš rad i program koji financijski pomaže. Surađujemo i s lokalnim udrugama. Prošle godine objavili smo 20 naslova i većinu su platili sponzori i donatori te naša Županija. To nam je važno jer imamo tajnicu na pola radnog vremena, a to nam je velika stvar. Donacijom smo dobili i tehničku opremu“, istaknula je Šetka.

S obzirom na to da na splitskom području djeluje više ogranaka koji pojedinačno ne mogu realizirati određene projekte, predložila je odobrenje osnutka Vijeća ogranaka Matice hrvatske u Splitsko-dalma­tinskoj županiji. „Vijeće nam je važno jer možemo pokriti rad tajnice, i napraviti puno više od onoga što sada radimo. Za ovu godinu u naš rad stavili smo samo stavku suradnje s drugim ograncima. Sada kada smo stali na svoje noge puno je lakše. Užitak nam je biti s vama i radujem se što će predstavnici Središnjice ponovno doći k nama.“ Članovi Glavnoga odbora i Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske pozdravili su tu inicijativu.

Predsjednica OMH u Boki kotorskoj Marija Mihaliček predstavila je njegovo djelovanje u Crnoj Gori. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH sufinancira programe, no Ogranak je još uvijek u potrazi za stalnim prostorom u kojem će djelovati. OMH u Boki kotorskoj broji 78 članova, ali tek polovica plaća članarinu. „Ovaj susret u Vinkovcima veseli me jer pokazuje da OMH u Boki kotorskoj ima potporu Središnjice“, zaključila je Marija Mihaliček te dodala kako redovito surađuju s OMH u Dubrovniku.

Gradska pročelnica Katarina Vučić (u prvom planu) zaželjela je dobrodošlicu matičarima

Predsjednik MH akademik Miro Gavran predložio je da se izborna skupština održi 21. lipnja u Čakovcu

Budući da je jedini ogranak Matice hrvatske u Međimurju, predsjednik OMH u Čakovcu Zoran Turk izrazio je zadovoljstvo radom Ogranka koji je na tom području nositelj hrvatskog identiteta. Zadovoljstvo je izrazio i potpredsjednik OMH u Zadru Zlatko Begonja rekavši da nemaju financijskih poteškoća i da dobro surađuju s lokalnim strukturama vlasti. Predsjednica OMH u Vukovaru Lidija Miletić izrazila je ponos što Vijenac odnedavno stiže u sve srednje škole u Hrvatskoj i polovicu osnovnih škola, zahvaljujući novome projektu Kultura i umjetnost u škole. Renata Husinec iz OMH u Križevcima rekla je kako je, zahvaljujući novoj upravi Matice hrvatske, nastupio svojevrsni matičarski preporod. Izdavačku djelatnost u 2025. godinu nastavljaju, uz organizaciju kulturnih događanja, i ogranci u Čitluku, Sarajevu, Rijeci i Slavonskom Brodu. Da se na razne načine bore kako bi osnažili svoje ogranke, potvrdili su predsjednica OMH u Iloku Katica Knezović i novoizabrani predsjednik OMH u Tuzli Ivan Bosankić.

Tajnik za ogranke i članstvo MH Mihovil Antić predstavio je interaktivnu kartu ogranaka

Novi ogranci u Čapljini, Otočcu, Starom Gradu na Hvaru i Kutjevu

Svi ogranci rade u skladu s mogućnostima i financijskim okvirima, ovisno o potporama lokalne vlasti i donatora. Vremena su izazovna, a da je tako zapravo uvijek i bilo kada su financije u pitanju, najbolje zna gospodarski tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić. „Suradnja s gospodarstvenicima je dobra i u tome veliku zaslugu ima i voditeljica Ureda Predsjedništva Ana Kranjčić. Percepcija Matice hrvatske mijenja se kod gospodarstvenika. U tom smislu trebamo napraviti iskorak u poziciji Matice hrvatske“, rekao je Nuić i najavio ponovno pružanje financijske potpore ograncima u 2025.

Tajnik za ogranke i članstvo Matice hrvatske Mihovil Antić nije krio zadovoljstvo suradnjom koju ostvaruju ogranci sa Središnjicom. „Izvrsna je suradnja ogranaka i Središnjice. Ubrzali smo komunikaciju, trudimo se prenijeti na našu mrežnu stranicu sve što dobijemo iz ogranaka, prenosimo vijesti u Vijencu, surađujemo i s glavnom urednicom portala misao.hr Smiljanom Škugor-Hrnčević. U 2024. osnovani su novi ogranci Matice hrvatske u Čapljini, Otočcu, Starom Gradu na Hvaru i Kutjevu, a obnovljen je rad ogranaka u Đurđevcu i Bugojnu, dok smo s Ogrankom Matice hrvatske u Žepču uspostavili komunikaciju nakon nekoliko godina tišine“, rekao je Antić te pozvao predstavnike ogranaka da se prijave na 4. festival knjige Matice hrvatske koji će se održati od 4. do 8. lipnja. „Pozivam vas da se prijavite. Tamo se ogranci druže, izmjenjuju iskustva, predstavljaju svoja najnovija i svježa izdanja. Prilika je to da se pobliže upoznamo i sa sadržajima knjiga od kojih će neke biti nagrađene Zlatnom i Srebrenom poveljom te Poveljom Ivana Kukuljevića Sakcinskog“. Mihovil Antić prvi je put predstavio interaktivnu kartu ogranaka koja bilježi aktualne podatke o broju uplaćenih članarina u svakom ogranku u Hrvatskoj.

U Čakovcu izborna skupština
Matice hrvatske

Pohvalu predstavnicima ogranaka Matice hrvatske uputio je potpredsjednik MH Damir Zorić, rekavši da su ogranci hrvatski etnos Središnjice. „Ovo je ogromno i prekrasno što ogranci rade… Naša zgrada je naš temeljni kamen, Palača kroz koju su prošle generacije“, rekao je Zorić te u sklopu rasprave o obnovi zgrade Središnjice MH u Zagrebu rekao da se mora naći način kako zaliječiti Palaču. 

Predsjednik MH akademik Miro Gavran predložio je da se izborna skupština Matice hrvatske umjesto u studenome održi u lipnju. Nakon kratke rasprave i dogovora oko rješavanja tehničkih preduvjeta za organizaciju Izborne skupštine MH, jednoglasno je donesena odluka Glavnog odbora Matice hrvatske o održavanju Izborne skupštine 21. lipnja u Čakovcu. Miro Gavran zahvalio je i domaćinu na gostoprimstvu. „Doktoru Draženu Švagelju zahvaljujem na sjajnom domaćinstvu. Ovo je grad u kojem se čovjek dobro osjeća. Vinkovci su nam u srcu“.

Uime Grada Vinkovaca i gradonačelnika Ivana Bosančića, matičare je pozdravila Pročelnica Upravnog odjela za investicije, fondove Europske unije i imovinu Grada Vinkovaca Katarina Vučić. „Drago nam je što ste tu, što vas možemo ugostiti upravo na ovome mjestu koje mi često zovemo vinkovački Feniks. Zgrada knjižnice spaljena je 1991. i jako smo ponosni što smo na istome mjestu sagradili upravo ovu zgradu koja će biti naš hram kulture. Zahvaljujem na vašem angažmanu i trudu koji ulažete u očuvanje hrvatskog identiteta i hrvatskog jezika. Vinkovčani su uvijek otvorena srca i ovdje ste uvijek dobrodošli.“

Završno druženje, uz zvukove tamburica te uz domaće specijalitete i kapljicu, održalo se u autohtonom ozračju Salaša Lamut u Mirkovcima, a trajalo je do kasno u noć. Drugog smo se dana nakon svete mise u župnoj crkvi svetih Euzebija i Poliona pozdravili sa Slavonijom.

U okrijepljenom duhu i srcu punom radosti tako prirodno rodila se i pjesma... „drhtava ko sjaj zvijezda, a otegnuta, sjetna. (...) U svakom onom zvuku zrcale se sva čuvstva i svi osjećaji priprosta seljačkog srca i priproste nerastrovane duše. I spokojna je, premda je vrela ko čeznuće!“ Upravo onakva kakvom ju je ovim rečenicama prije nešto više od stotinu godina svevremenski doživio – tko drugi, nego Ivan Kozarac.

Impresivna
nova
knjižnica

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci sljednica je Vinkovačke čitaonice koja je osnovana 1875, a u Domovinskom ratu 1991. spaljena. Danas je samostalna javna ustanova koja ima funkciju matičnosti  za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije. Impresivno zdanje u potpunosti udovoljava uvjetima knjižnične zgrade 21. stoljeća. Osim uređaja za samorazduženje i samozaduženje, korisnicima se nudi čitaonica dnevnog tiska opremljena računalima i oglasnom pločom sa svim važnim informacijama o lokalnim događajima. Najmlađi korisnici svoje vrijeme mogu provoditi u Dječjem dnevnom boravku opremljenom didaktičkim igrama i slikovnicama. Najveći dio Informacijsko-posudbenog odjela predviđen je za Izložbeno-galerijski prostor u kojem se održavaju izložbe, koncerti, predavanja, predstavljanja, a tu su i Znanstveni odjel te Odjel književnosti. Spomen-zbirka Ivana Vanje Radauša, akademskog kipara, slikara i pjesnika, sadrži 7500 svezaka od kojih posebnu vrijednost imaju knjige tiskane do 1850. Zavičajna zbirka Cibaliana najvredniji je dio fonda jer se u njoj čuva sva građa vinkovačkih autora, kao i sva građa na temu Vinkovaca te ona koja je tiskana u Vinkovcima do 1990. Broji oko 5000 jedinica te je strukturirana u nekoliko cjelina. U Cibaliani se danas čuvaju rukopisi Joze Ivakića, Ivana Kozarca, Josipa Kozarca, Slavka Mađera, Miroslava Mađera, Ivana Vanje Radauša i Zlatka Tomičića.

*

Posjet Gradskom muzeju

Gradski muzej Vinkovci / Snimija Ivona Smolčić

Iako je drugo vinkovačko poslijepodne obilježila gusta kiša, nije nas spriječila u posjetu Gradskome muzeju, smještenome u kasnobaroknoj palači sagrađenoj za vojne potrebe početkom 1780-ih. Muzej, čiji stalni postav prezentira arheološku i etnografsku građu, utemeljen je 1946. Muzejska savjetnica Maja Krznarić Škrivanko pobrinula se da i onima kojima ovo nije bio prvi posjet Gradskome muzeju bude zanimljivo te da možda saznaju nešto novo. U fundusu je osobito vrijedna građa s arheoloških nalazišta u Vinkovcima (antička Colonia Aurelia Cibalae) i okolici, a osobito se ističu kameni nadgrobni spomenici s likovima Posejdona i Herakla, staroslavenska keramika te mač. Više od 8000 godina kontinuiteta života na vinkovačkim prostorima ilustrirano je prikazima neolitskih kultura: starčevačke (oko 6000–5000. g. pr. Krista) te sopotske (5000–3500. g. pr. Krista). Tu je i etnološki postav, koji broji oko 1500 predmeta vrijedne tradicijske baštine vinkovačkog kraja od prve polovice 19. st. do danas. U sklopu toga poseban je doživljaj bio vidjeti rekonstrukciju šokačke kuće i okućnice, zaprežna seoska kola, drvene sanduke za spremanje rubenine, brojne uporabne i lončarske predmete, rukotvorine, dječje igračke te tradicijsku bogato ukrašenu mušku i žensku odjeću, obuću i dodatke.