Hrvatska književnost u svjetskom žarištu izdavaštva

Čas kiša, čas sunce, pa led. Tako možemo, u nekoliko riječi, opisati London tih nekoliko dana koliko sam provela u tom nevjerojatno užurbanom gradu. Čini mi se da ne bih mogla živjeti u njemu zbog kaotičnosti, zbog brzine, zbog stalnog trka od jedne točke do druge, bez udaha, kao da o svakom narednom koraku ovisi život. Učinilo mi se da smo u mravinjaku, duboko pod zemljom, u rovovima londonskog tubea do kojeg smo se jednom prilikom spuštali 196 stepenica, što je, kako je upozorio natpis na tim istim stepenicama, visina zgrade od petnaest katova. Bili smo duboko pod zemljom, pod gradom, a dijelom organizma grada.

U takav užurbani mravinjak stižemo u prohladni ponedjeljak popodne: malena književna karavana dolazi u London predstavljati hrvatsku književnost na Londonski sajam knjiga. Putujem kako bismo predstavili englesko izdanje Lovostaja (engl. Closed Season) koje uskoro izlazi i kao audioknjiga, a ujesen i u SAD-u u Sandorf Passageu. Malenu karavanu predvodi book&zvook, hrvatska platforma i aplikacija za slušanje knjiga koju su vizionarski pokrenule Lana Deban i Ljubica Letinić prije nekoliko godina, a s njima stižemo kao spisateljska pratnja Maša Kolanović i ja te Ivan Sršen uime izdavačke kuće Sandorf, s kojom surađuju.

Hrvatski štand na Londonskom sajmu knjiga / Izvor book & zvook

Ivan Sršen, Ljubica Letinić, Monika Herceg, Davor Ljubanović, Lana Deban
i Dajana-Antonija Bebek na hrvatskom štandu

Maša Kolanović također predstavlja knjigu Sloboština Barbie koja je nedavno izašla i kao audioknjiga u prijevodu na engleski, a objavljena je u SAD-u u Sandorf Passageu, pod naslovom Underground Barbie. U audioverziji knjigu je glasom oživjela poznata hrvatska pjevačica Tajči.

Budućnost kreativnih sadržaja

U tih nekoliko dana, od 11. do 13. ožujka, dakle u svega 72 sata, londonska Olympia postaje svjetsko žarište izdavaštva, pod geslom Defining the future of creative content. U tom malenom broju sati pred našim očima prolaze kolone ljudi, odvijaju se paneli bez prestanka, a stotine sastanaka izmjenjuju se na svakom uglu, na svakom štandu. Sajam je okupio više od 1000 izlagača sa svih strana svijeta. Knjige se, točnije prava za knjige, prodaju i kupuju, ovdje se formiraju izdavački planovi za iduću godinu, ovdje nešto postane književni hit. Nekoliko puta, hodajući kroz gužvu sajma, čujem pitanja koja vjerojatno agenti postavljaju izdavačima i obrnuto: jesu li čuli za nešto zaista „vruće“ ove godine, je li im neka knjiga bila jako zanimljiva da i oni obrate pažnju na nju.

Velika je tema o kojoj se raspravljalo ove godine, posebice na panelima i predavanjima, streloviti rast industrije audioknjiga kao i izazovi koje je pred sve nas stavila umjetna inteligencija. Izdavačka industrija svjesna je i prednosti i opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom. Ne znam jesmo li te iste opasnosti svjesni i mi pisci? Švedska tvrtka Storytel predstavila je audioknjigu New Horizon, koju je u potpunosti stvorila umjetna inteligencija, što je otvorilo raspravu o mnogim pitanjima, poput autorskih prava i toga što je zapravo kreativni prostor. Zaista, gdje počinje, a gdje završava – autor?

Pitam se što UI može napisati o mom doživljaju Londona. Bi li ga mogla zapisati kao mravinjak? Bi li mogla opisati fascinaciju primjerice podrumskim stanovima tim neobičnim prizorom koji me okupirao, prozorima podruma kroz koje bih prolazeći ulicom navečer, povremeno zastajući, ostala zagledana; prizori knjiga na stolovima, zaigrane djece, neurednih kuhinja, sve to u suterenima, što nije čest slučaj u Zagrebu.

Londonski sajam knjiga jedan je od najvećih na svijetu / Izvor London Book Fair

Koliko čita generacija Z

Raspravljalo se na sajmu i o čitateljima, posebice mladima, s kojima, vjerojatno zbog svijeta društvenih mreža, svi muku muče. Iako, rekla bih, statistike ipak idu u prilog generaciji Z, čini se da oni, ako je vjerovati dostupnim statistikama, čitaju više nego smo mi, generacije prije, ikada čitale. Ipak, svim je izdavačima u fokusu osmišljanje strategija kako doći do mladih čitatelja, tako da je dio sajma bio posvećen i radionicama s mladima.

Rastuća industrija, možda i najbrže rastuća, upravo su audioknjige. Pionirke u Hrvatskoj, Ljubica Letinić i Lana Deban pokrenule su book&zvook 2018, a ove su godine na Londonskom sajmu predstavljale hrvatsku književnost na engleskom jeziku, i to u audioizdanjima. Poslušala sam mnogo knjiga koje su snimile; knjige slušam kada putujem, ili kada hodam, kada pospremam. Shvatila sam i da su idealne kada ne mogu zaspati, da me brzo smire i u kratkom vremenu, i ne shvativši što se događa, slušajući audioknjige, utonem u san. Ono što sam zavoljela kod knjiga koje radi book&zvook jest to da je svaka knjiga napravljena pažljivo, s osjećajem za tekst. Pažljivo su odabrani i oni koji će knjigu čitati,  kao i zvučna pozadina, koja je promišljena i nenametljiva, ali daje dodatnu dimenziju slušanju.

Kutak gdje ćete čuti hrvatsku književnost

Hrvatski izložbeni prostor, pod motom LISTEN TO CROATIA – Giving every language a voice, predstavljen je u suradnji s izdavačkom kućom Sandorf, a bio je dio šire tehnološke zone poznate kao Audio Village, koja je ove godine bila impresivno velika. I zaista, to je jedna od budućnosti knjige. Audioformati omogućuju pristup knjigama čak i kada nismo dovoljno koncentrirani, ili naprosto nemamo slobodne ruke, kada se krećemo. Ne vjerujem da će knjige ikada propasti, ili nestati, po tom sam pitanju zaista optimistična, ali vjerujem i da će svoj život imati u nekim formatima koji će biti više prilagođeni vremenu u kojemu živimo. Ljudi u Londonu dugo putuju, stalno u tim već spomenutim tubeovima, svakodnevne obaveze uzimaju im sigurno više vremena nego dnevno putovanje Zagrebom. I upravo je tada idealno slušati knjigu, ako je već zbog gužve ne možete dovoljno koncentrirano čitati. Ne mislim da je čitanje zamjenjivo, ali knjiga može živjeti na različite načine, i treba se prilagođavati vremenu u kojem opstaje.

U svijetu su audioknjige velika priča koja tek ide prema svojim vrhuncima, a čini se ta ista priča uzima maha i u Hrvatskoj.

Hrvatski izložbeni prostor otvorio je Davor Ljubanović iz Veleposlanstva RH u Ujedinjenom Kraljevstvu. U svome govoru istaknuo je važnost prezentacije suvremenog hrvatskog izdavaštva na svjetskim sajmovima, ali pogotovo u kontekstu digitalnih inovacija na međunarodnoj sceni. Potom su osnivačice platforme book&zvook govorile o svom radu, ja sam čitala poeziju, a nadovezao se i Ivan Sršen. Osim tog formalnog otvaranja, kada se oko štanda okupio veći broj ljudi, možda je zanimljivije bilo vidjeti kako su ljudi poslije prilazili, stavljali slušalice na uši u želji da čuju hrvatske knjige na engleskom jeziku. Posjetitelji bi dolazili do štanda, razgovarali s nama o hrvatskim izdanjima, o audioknjigama te zainteresirano uzimali materijale s kodovima audioknjiga koje su već dostupne na engleskom jeziku.

Zvučni dizajn jako je važan kod audioknjiga, kao što je i stil samih knjiga bitan, a u slučaju knjiga koje rade Ljubica Letinić i Lana Deban inzistira se na kvaliteti, ali i na specifičnom zvučnom potpisu; svaka je knjiga posebna, ali je i drugačije „obojena“ – u njoj je uhvaćen duh teksta, ponekad i na neočekivane načine. Upravo se po tome knjige koje možete slušati na aplikaciji book&zvook razlikuju od onih na Spotifyju, koji je svoja izdanja prezentirao nedaleko od hrvatskoga štanda.

O tim specifičnostima audioknjiga govorili su na posebnom panelu u sklopu Tech Teatra Ljubica Letinić, Buzz Poole i Maša Kolanović pokazujući na primjeru Mašine knjige Sloboština Barbie (engl. Underground Barbie) što je sve bitno u kontekstu rada na jednoj audioknjizi ako želimo da bude autentična.

Granice i knjige

Jedan si klik udaljen od knjige koju želiš slušati. Što je možda najbitnije upravo za knjige pisane malim jezikom kao što je hrvatski. Prelazak, kako fizički, granica, tako i transfer u druge jezike za našu je književnost od velikog značenja. Knjiga koja je dostupna na engleskom jeziku čim netko pokrene aplikaciju, čini mi se kao veliki korak do cijelog svijeta. 

Da sam se iz nekog razloga odselila u inozemstvo, dostupnost moga jezika i mogućnost da ga slušam za mene bi bila jako važna pri izboru sadržaja koji konzumiram i sigurna sam da bi me audioknjige koje Ljubica i Lana rade spasile.

Osim mnogih susreta na našem malom kutku s autorima, izdavačima i agentima, čitala sam puno i stalno poeziju na samome štandu, što je budilo interes publike u prolazu. Učinilo mi se i da je to ono što nas čini drugačijima tamo, nas koji vjerujemo u poeziju i autentičnost te pažljivo pristupamo knjigama i njihovu prijenosu u audioizdanja. 

Grad mravinjak ostao je iza nas, a pokazalo se da hrvatske knjige itekako imaju budućnost ne samo u kontekstu prijevoda, nego i novih formata, kao i hrvatska književnost za koju postoji veliki interes. Ne znam što bi o svemu tome rekla umjetna inteligencija, ali ja sam London ostavila s nadom.