Afrički futurizam i žanr znanstvene fantastike

U zagrebačkoj Booksi, u sklopu interkulturalnog projekta O čemu pričamo?, zanimljivo predavanje pod naslovom Afrički futurizam – reaproprijacija narativa, 11. ožujka održao je Abdoulie Jobe, Gambijac koji je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao anglistiku i sociologiju. Jobe u Hrvatskoj živi 11 godina, a 2011. suosnovao je Panafričko udruženje radi promicanja kulturne razmjene i dijaloga. Pojam afrički futurizam prva je 2019. upotrijebila nigerijsko-američka književnica Nnedi Okorafor u znanstvenofantastičnoj trilogiji Binti. Ti romani nude inovativan pogled na afričku kulturu, tradiciju, identitet  i postavljaju  temelje novog žanra. U svijetu znanstvene fantastike, gdje prevladavaju zapadnjačke vizije budućnosti, autorica u središte stavlja afrička i crnačka iskustva kako bi osporila kolonijalne obrasce pripovijedanja.

Abdoulie Jobe afrički futurizam objasnio je na primjeru romana Binti / Izvor booksa

O čemu je riječ u trilogiji Binti? Glavna junakinja Ekeopara Zuzu Dambu Kaipka iz Namiba, pripadnica plemena Himba, napušta obitelj i odlazi na međugalaktičko sveučilište Oomza. A kako Himbe rijetko napuštaju svoju domovinu, njezina odluka nosi veliku težinu. Na putu nailazi na meduzolika bića, Meduse, s kojima uspostavlja komunikaciju pomoću tajanstvenog uređaja edana. Ova interakcija ne samo da joj spašava život, nego i mijenja njezinu tjelesnu strukturu, simbolično odražavajući njezinu transformaciju i prilagodbu u svijetu koji nadilazi granice ljudskog iskustva. Autorica u tekstu postavlja jasnu razliku između afrofuturizma i afričkog futurizma. Afrofuturizam se ponajprije bavi iskustvima Afroamerikanaca i posljedicama transatlantskog ropstva, dok se afrički futurizam nadahnjuje izvornim afričkim kulturama, mitovima i društvenim strukturama. Nnedi Okorafor istražuje ključne teme poput roda, rase, kulturnih praksi, kolonijalizma, društvenog i fizičkog prostora te transhumanizma. Binti je u početku marginalizirana zbog svog izgleda i kulturnog identiteta, no njezin razvoj pokazuje snagu prilagodbe i važnost očuvanja vlastitog nasljeđa u kontekstu šireg svemira.

Kolonijalna prošlost Afrike igra važnu ulogu u narativnoj strukturi trilogije. Nnedi Okorafor koristi znanstvenu fantastiku kako bi istražila posljedice kolonijalizma i način na koji tradicionalne afričke zajednice mogu očuvati svoj identitet u svijetu koji ih često marginalizira. Binti se suočava s izazovima koji odražavaju stvarne povijesne i društvene dinamike afričkih zajednica, uključujući borbu za prihvaćanje i integraciju u dominantne globalne strukture. Autoričina vizija afričkog futurizma pruža alternativni način istraživanja afričkih priča i iskustava, nudeći bogatiju i kompleksniju sliku budućnosti. Time dodatno obogaćuje razumijevanje kulturne raznolikosti Afrike, istovremeno osporavajući stereotipne prikaze koji dominiraju mainstream znanstvenom fantastikom. Nnedi Okorafor dokazuje kako je znanstvena fantastika moćan alat za preispitivanje kulturnih identiteta i društvenih struktura, otvarajući vrata novim generacijama afričkih autora u tom žanru.

Autoričina narativna vizija afričkog futurizma, koju iskazuje posredstvom protagonistkinje Binti, obogaćuje razumijevanje ne samo izazova i nepoželjnih prikaza Afrike i afričkih iskustava, nego i kulturne raznolikosti Afrike, što afrofuturizam (zbog svog fokusa na afroameričko iskustvo u SAD-u) i mainstream znanstvena fantastika (zbog egzotičnih prikaza Afrike) ne mogu u potpunosti pružiti.

Jobeovo veoma zanimljivo predavanje, analiza kulturnih praksi, temeljilo se na njegovu opsežnom diplomskom radu u kojem zaključuje kako je novi teorijski okvir „afrički futurizam“ nužan za analizu znanstveno-fantastičnih djela koja dolaze iz pera afričkih pisaca ili pisaca afričke dijaspore, a ne bave se afroameričkim povijesnim iskustvom u SAD-u. Rad se oslanja na temeljne postavke postkolonijalne teorije, transhumanizma, posthumanizma, sociološke teorije te društvenog i fizičkog prostora. Sve u svemu, Jobeovo predavanje dragocjen je doprinos upoznavanju drugih kultura i književnih iskustava kakav doista rijetko imamo prigodu slušati.