Zakon o hrvatskom jeziku važan je za Hrvate u BiH

Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić održao je u petak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) predavanje na temu Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj: implikacije za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini.

„Mi smo jedan narod i jedan hrvatski jezik, i hrvatski u Hrvatskoj ne smije biti drugačiji od hrvatskog u BiH. On će imati svoje male lokalne varijacije, mjesne govore, a to je upravo ono što je po prvi put određeno Zakonom o hrvatskom jeziku. Tim zakonom definirano je što je hrvatski jezik, od čega se sastoji, a bitno je istaknuti da je odrađena u tom zakonu posebna uloga hrvatskog standardnog jezika“, kazao je profesor Tadić.

Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić

Predavanje je bilo vrlo posjećeno

On je podsjetio da je Hrvatski sabor, nakon 30 godina različitih pokušaja, u siječnju 2024. usvojio Zakon o hrvatskom jeziku.

„Taj bi zakon mogao biti od velike koristi i govornicima hrvatskog jezika u BiH, posebno na ovom sveučilištu. SUM je jedino sveučilište na svijetu, izvan Hrvatske, na kojemu se kompletna nastava odvija na hrvatskom jeziku, a to je vrhunac kultiviranosti jezika. Stručno nazivlje razvijat će se u različitim disciplinama u Republici Hrvatskoj, a onda se to nazivlje može upotrebljavati i ovdje na SUM-u“, rekao je Tadić.

Prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM-a Marko Odak osvrnuo se na Zakon o hrvatskom jeziku, istaknuvši kako taj zakon omogućava sustavan pristup daljnjem razvoju hrvatskog jezika.

Naglasio je kako je studij hrvatskog jezika jedan od najstarijih studija na mostarskom Filozofskom fakultetu.

„Naša zadaća je, osim obrazovanja budućih magistara struke iz tog područja, svakako i briga o očuvanju, zaštiti i razvoju hrvatskog jezika. U Hrvatskoj je u tijeku izrada Nacionalnog plana jezične politike, a jedno od područja je i društveni položaj i prava hrvatskog jezika u svijetu, time i u BiH“, kazao je Odak.

Marko Tadić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku te član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavi se korpusnom lingvistikom, računalnom lingvistikom, jezičnim tehnologijama i istraživačkim infrastrukturama za (e-) humanističke i društvene znanosti, a objavio je više od 70 znanstvenih radova i pet knjiga.

Jedan je od autora najvećeg hrvatskog čestotnog rječnika Hrvatski čestotni rječnik
(1999).

(FENA)