Prvih dvadeset godina Prirodoslovlja

Kad je 2001. izašao prvi svezak časopisa Prirodoslovlje i u njemu tiskani radovi koji su naknadno djelomice referirani na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 10 u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku, bio je to veliki korak za sve prirodoslovce koji su u tome sudjelovali. Od prvoga broja časopis je imao jasno razrađenu programsku orijentaciju, sadržajnu koncepciju, pa i grafičku identifikaciju. A sve u cilju predstavljanja hrvatske znanstvene baštine i prirodnih posebnosti Lijepe Naše domaćoj i svjetskoj javnosti.

Naslovnica Prirodoslovlje posvećena Čedomilu Šiliću

Iz bogate riznice znanstvene baštine crpljeni su prirodoslovni sadržaji koji su u prvih 20 godina časopisa pretočeni u 224 kategorizirana rada od kojih 205 znanstvenih (66 izvornih znanstvenih radova, 67 preglednih radova, 7 autorskih pregleda, jedno prethodno priopćenje, 64 izlaganja sa znanstvenih skupova) i 19 stručnih članaka na ukupno 4004 stranice časopisa. To znači da su njegovi autori samo za kategorizirane radove ispisali 8.768.760 slovnih znakova na 5846 kartica teksta. Drugi je važan (brojčani) pokazatelj da tih 4004 stranice od ukupno 4518 stranica časopisa čini 88,03 % recenziranoga sadržaja s terminološkom, metrološkom, bibliografskom, stilskom i jezičnom redakcijom. Osim toga, uredništvo je inzistiralo da ti radovi budu potkrijepljeni opsežnim popisom literaturnih referencija, kako bi svi zainteresirani u njima našli početne izvore za produbljivanje znanja i daljnja istraživanja.

Tako se časopis Prirodoslovlje s vremenom profilirao kao jedini hrvatski znanstveni časopis s prirodoslovnim temama o očuvanju znanstvene baštine i hrvatskoga identiteta, za što se dvojezično, hrvatsko-englesko, izdanje časopisa pokazalo neupitnom potrebom. Poticajnima su se pokazale i dvije okolnosti – časopis je zaokružio svojih (prvih) 20 godina izlaženja u 180. godišnjici osnutka Matice hrvatske! I bilo je vrijeme za promjene! Ta je ideja konačno 2022/2023. prerasla u ozbiljan projekt.

Iako je prvo dvojezično, hrvatsko-englesko, izdanje časopisa Prirodoslovlje tiskano još 2022, svojim redakcijskim ni grafičkim rješenjima nije zadovoljilo potrebe niti planove uredništva. Tek je odlukom Predsjedništva Matice hrvatske početkom 2024. časopis proklamiran kao prvo dvojezično, znanstveno i međunarodno izdanje. Te su premise u punom značenju ostvarene u upravo tiskanom tematskom dvobroju Prirodoslovlja koji je u cijelosti posvećen svjetski poznatom bosanskohercegovačkom Hrvatu, botaničaru Čedomilu Šiliću.

Taj vrsni čovjek, istraživač i znanstvenik rođen je u Sarajevu 4. veljače 1937, gdje je i preminuo 21. listopada 2010. Cijeli je svoj radni i životni vijek proveo u rodnome gradu, iz kojega bi odlazio na terenska istraživanja flore i vegetacije diljem bivše države i susjednih zemalja. Na povratku bi donosio raznovrsnu građu za herbarske zbirke Zemaljskoga muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a neke je biljke i sam sadio i dalje uzgajao. Svoj rodni grad Čedomil Šilić nije napuštao ni u vrijeme njegove 1425-dnevne opsade i najtežih ratnih zbivanja (1992–1995). Dolazio je svakodnevno u „svoj“ Muzej pod granatama, praktički bez struje, vode, plina i hrane, unatoč narušenu zdravlju i činjenici da je stanovao na 11. katu nebodera. S jednakim se žarom nakon rata posvetio i obnovi Botaničkoga vrta i Zemaljskoga muzeja.

Čedomil Šilić autor je brojnih botaničkih knjiga s bogato ilustriranim biljnim vrstama, vegetacijski i geografski potkrijepljenih podacima iz domaćih i stranih herbarskih zbirki. Osim što su mu knjige tehnički i grafički vrhunski opremljene i često nagrađivane, tiskane su u više izdanja u desecima tisuća primjeraka. Umio je složene prirodne pojave jednostavno i razumljivo pojasniti svojim ilustratorskim vještinama i umjetničkim fotografijama. Posebno valja istaknuti njegovu „nenadmašnu“ doktorsku disertaciju s 2558 vlastitih crteža, tiskanu 1979.

Unatoč Šilićevu bogatom stvaralačkom opusu, o njemu samome pisalo se relativno malo – u ovome je broju sve to ispravljeno. Njegovi su mu dobri poznavatelji i najbliži suradnici posvetili dosad najopsežniji prikaz života i rada u pet znanstvenih članaka, od kojih je u dva izravno uključen, u jednome čak i (postumno) kao prvi autor! To je prava rijetkost – da se slavljenik kojemu je posvećeno neko izdanje, u istome i sam pojavljuje kao autor!

Ostali autorski prilozi zaprimljeni su iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, dok je iz Švedske botaničar koji je zajedno sa Šilićem obavio opsežna, dosad neobjavljena, terenska istraživanja flore grada Stoca. Ta građa vjerojatno nikada ne bi ni bila objavljena da nije bilo ovog tematskog broja.

Dosad su bile općepoznate i u literaturi dostupne zasluge Čedomila Šilića za uvođenje 36 svojti i triju vegetacijskih jedinica u botaničku nomenklaturu, ali od autorice Ermane Lagumdžija iz Zemaljskoga muzeja posredno saznajemo da je takvih 45!

Unaprijeđen je grafički izgled časopisa tiskom u boji te interaktivnim citiranjem literaturnih referencija, opisa slika i tablica. Uz novi sastav uredništva i međunarodnog izdavačkog savjeta časopis je prihvaćen u Hrčak.