Perspektive književnih časopisa

Da je hrvatska suvremena književna produkcija dobila kvalitetne snažne glasove, posebice mlađe generacije, već je stara vijest, a neki od njih sve više su prevođeni i prepoznati. Ipak, unatoč očitim pomacima na književnoj sceni u kontekstu vidljivosti novih generacija, ostaje krajnje nejasno zbog čega se u javnom prostoru tako malo govori o književnim časopisima, posebice ako se zna da je većina danas afirmiranih i nagrađivanih autora svoje početke upisivala najprije u stranice književnih časopisa, a tek poslije u vlastite knjige.

I bez obzira na velike napore uredništava pa i to što naša najbolja pera praćenje novosti, objavljivanje u časopisima i čitanje stručnih osvrta te književne kritike smatraju svojom dužnošću, suočavamo li se s distopijskom budućnošću u kojoj su naši pisci (uz pokojega profesora, knjižničara ili kritičara) jedni drugima jedina publika, odnosno je li moguće da je čak i umjetnosti riječi (bez obzira na rudarski posao) potreban agresivan PR kako bi uopće dospjela u ruke širih masa, a ne samo stručne javnosti?

Izdvajamo što nam novo donose posljednji dvobroji književnih časopisa.

Kaj posvećen Ernestu Fišeru

Prvi dio posljednjeg dvobroja časopisa Kaj posvećen je odlasku Ernesta Fišera, književnika, urednika, novinara i antologičara, njegovu nasljeđu i zaslugama za očuvanje kajkavštine. Posebnost je i ovoga dvobroja časopisa koji izlazi u nakladi Kajkavskog spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, što se u njemu objavljuju i rezultati projekta Uporaba i razumijevanje podravske kajkavštine u svakodnevnom govoru i pisanju učenika u osnovnoškolskoj dobi, a koji je proveden u šest podravskih škola. Upravo nedavno jedan od najčitanijih hrvatskih portala omaškom je u svojem naslovu kaj proglasio naglaskom, a čitatelji su u anketi mogli birati koji im je naglasak najodbojniji. Da su tek rijetki ukazali na ispravak kako se ne radi o naglasku svjedoči o poraznom stanju, a činjenica da se većina, uglavnom mlađih, ispitanika negativno izjasnila o kajkavskom ukazuje na potrebu da ovakvi časopisi pod hitno moraju dobiti ne samo mnogo veći medijski prostor, nego i svoje mjesto u školama. Svezak 3-4/2024. časopisa Kaj obiluje studijama o prinosu Alojza Jembriha i Mije Lončarića hrvatskoj znanosti i kulturi, a uredništvo posebice ističe i likovno-literarnu korelaciju suvremenih umjetnica Nađ Jerković i Bajc. Konačno, vrijedi spomenuti i 450. obljetnicu prve tiskane kajkavske knjige Decretum, na kojoj je poseban naglasak.

Republika i potraga za kanonom

Posebnost je ovoga dvobroja Republike, časopisa Društva hrvatskih književnika, u tome što su u njoj objavljeni tekstovi nastali tijekom rasprave na 45. Zagrebačkim književnim razgovorima s temom U potrazi za kanonom: Čitaj me za stotinu godina. O pitanjima kanona i kvaliteti pišu Michal Babiak, Natka Badurina, Ana Bedek, Maciej Czerwiński, Walter Fanta, Tihomir Glowatzky, Marinko Koščec, Miroslav Mićanović, Vanda Mikšić, Sanja Nikčević, Kristian Novak, Antun Pavešković, Domenica Perrone, Seid Serdarević, Krisztina Tóth, a uvodna riječ pripala je Dubravku Jelačiću Bužimskom koji je i vodio Razgovore. Posljednji dvobroj Republike donosi oglede o Peri Pavloviću, Đuri Sudeti, Maku Dizdaru, Mistični sedmopjev Miljenka Galića te sjećanje na Antonija Skármetu, čileanskoga pisca bračkih korijena.

Forum i stota obljetnica rođenja Slobodana Novaka

Najnoviji dvoboj Foruma, tromjesečnika Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, između ostaloga, tematizira obljetnicu rođenja Slobodana Novaka pa se njegova opusa i inovativnoga pristupa književnosti prisjećaju hrvatski znanstvenici, ponajprije u kontekstu političkoga i biografskoga okvira, a posebice je zanimljiva analiza Stjepana Damjanovića Jezikoslovna analiza u Novakovoj knjizi Protimbe. Ta polemična proza, naglašava autor, umnogome se odnosi i na status hrvatskoga jezika. Od velikana hrvatske književnosti do suvremene produkcije i nagrađivanih autora, ovaj dvobroj obiluje žanrovskom, tematskom i stilskom raznovrsnošću.

Optimistična Književna Rijeka

Uredništvo Književne Rijeke, u izdanju riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika, optimistično zaključuje da vrijeme časopisa nije prošlo s obzirom na nove radove koji konstantno pristižu. U posljednjem dvobroju, osim već nagrađivanih autorica koje su godinama prisutne na književnoj sceni, poput Sibile Petlevski, Lane Derkač, Darije Žilić, Lade Žigo Španić, Sonje Zubović, Književna Rijeka donosi neke poetske glasove koji su relativno novi, pozornost su privukli u vrijeme neposredno prije pandemije bolesti COVID-19, a primjetni su i poetski glasovi koji obilježavaju sisačku kulturnu scenu (npr. Denis Vidović). Tu se ističu još i Siniša Matasović, dugogodišnji organizator sisačkih književnih susreta i hrvatska poveznica s ukrajinskom književnom scenom, zatim goranovac Denis Ćosić, Josipa Marenić i drugi.

Motrišta: 600 godina od rođenja bosanske kraljice

Posljednji dvobroj Motrišta, časopisa za kulturu, znanost i društvena pitanja, koji izlazi u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, posvećen je bosanskoj kraljici Katarini Kotromanić povodom šestote godišnjice rođenja. Osim mnoštva ogleda i eseja koji tematiziraju njezin život, oporuku, utjecaj i usmenoknjiževno sjećanje na najvoljeniju kraljicu, časopis obiluje jezičnim osvrtima te izvornim znanstvenim člancima. No njegova je najveća posebnost ipak u uključivanju najmlađih i činjenici da su u časopisu objavljeni dječji radovi koji su nagrađeni na natječaju Cvitak, čime se potiče čitanje i pisanje među najmlađima.