Živim danas, a jučer želi biti sutra

Ogranak Matice hrvatske za Ruhrsko područje raspisao je natječaj za priču i pjesmu na temu Živim danas, a jučer želi biti sutra za djecu i mlade od 1. do 8. razreda za 2023/24. godinu. Natječaj namijenjen djeci i mladima iz domovine i iseljeništva koji govore hrvatskim ili pišu na hrvatskom jeziku završio je 28. veljače 2024, i na njemu je sudjelovalo 33 učenika iz čak deset odgojno-obrazovnih ustanova iz domovine i inozemstva: OŠ Oroslavje, IV. osnovna škola Bjelovar, Centar za rehabilitaciju Komarevo, OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica, OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, OŠ Kajzerica, Zagreb, OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko, OŠ „Josip Pupačić“ Omiš, OŠ Orašje, BiH, Katolički školski centar „Petar Barbarić“ – OŠ Travnik, BiH.

Bez posebnih ograničenja u dužini priče ili pjesme, s minimalnim emocionalnim smjernicama kao što su ljubav, sreća, strah i bol, upustila su se djeca uz pratnju svojih mentora ili samostalno, u evokaciju jednog od najtežih životnih razdoblja u njihovim mladim životima – iskustva korone. Bogatstvo dječje imaginacije u kolopletu životnih sudbina i nepredviđenih okolnosti, bez čvrste potpore doma, institucija i društva općenito, iznjedrili su skladne literarne forme od pjesme do kratke priče, veličajući prve pokušaje kreativnog čina. A oni nisu ni suhoparni, ni nametljivi, dapače, suočeni smo s vrijednim, mudrim i iskrenim zapažanjima koja s lakoćom spajaju duhovnost i realnost, a počesto i duhovitost. Šarmantno, onako kako to samo djeca znadu, uspijevaju oni u svemu naći trunku vedrine pa će tako Korina Kovač iz OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ iz Koprivnice u svojim stihovima zaključiti: „Nešto je ipak dobro bilo / Obitelji je zbližilo, / a to su prirodom šetnje, / nisu više po kafićima kretnje“.

Ovaj literarni natječaj zanimljiv je ne samo zbog tematike koja nas je sve učinila izolacionistima i postavila pred nas mnoga sudbinska i egzistencijalna pitanja, nego i zbog činjenice da ga raspisuje Ogranak Matice hrvatske za Ruhrsko područje. Hrvati, kako oni svojom voljom iseljeni tako i oni prognani, duboko su svjesni vrijednosti i značaja materinske riječi, te ovakvim projektima pridonose čuvanju i širenju hrvatske riječi i izvan granica domovine. A konačno, u godini u kojoj je nakon duge borbe u Hrvatskome saboru donesen Zakon o hrvatskom jeziku, u kojemu se određuje da je hrvatski jezik službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije te daje u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture na kojemu se odvija usmena i pismena komunikacija na području javnoga života u Hrvatskoj. Ističe se i posebnost hrvatskoga jezika, odnosno njegova trodioba na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko – od kojih je štokavsko obrazac za standard. Čuvanje narječja Matičina je zadaća i u tom smislu ovaj je natječaj u cijelosti uspio.